Po novome, studenti mogu samo jednom ponoviti istu godinu faksa: Evo kako bi to mogao postati veliki problem
Istu godinu na faksu student može ponoviti samo jednom. Nakon toga gubi pravo školovanja. Nema više vječnih brucoša. Put koji ucrtava novi Zakon o visokom obrazovanju čini se logičan, no postoje i neke komplikacije. Na studijima gdje postoje kolegiji koji su uvjet za upis nekih drugih kolegija, može se dogoditi, za studenta, paradoksalna situacija u kojoj neke kolegije mora položiti unutar samo jedne godine.
Foto: Pexels; Roxanne Minnish
Studenti su ove godine dobili čitav niz značajnih novosti. Više socio-ekonomskih stipendija, drastično povećanje iznosa stipendija za STEM studente i one na deficitarnim nastavničkim smjerovima. Diplomanti stručnih studija, nakon godina borbe, konačno postaju magistri, a redoviti će studenti moći zadržati besplatnu školarinu i redoviti studij čak i ako se zaposle ili otvore samostalni obrt.
Novotarije su, ruku na srce, uglavnom pozitivne po studente i donose im neka prava koja dosad nisu uživali. No, neki od noviteta mogli bi imati dosta ozbiljne implikacije, koje će se, u gorim slučajevima, prelamati preko leđa studenata kao nikada do sada. Jedna od takvih nova je odredbe Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti prema kojoj svaku godinu na faksu student može ponoviti samo jednom.
Zvuči logično, ali…
Što to znači? To znači da student koji je redovno upisao, recimo, prvu godinu studija, ali nije uspio zadovoljiti minimalne uvjete za upis druge godine, može ponovno upisati prvu. No, može ju ponavljati samo jednom. Ako druge godine ne bude uspješan i ne zadovolji uvjete, za njega nema treće sreće. Nema drugog ponavljanja iste godine. Gubi pravo školovanja i za njega je, barem na tom studiju i fakultetu, priča završena.
Većini to vjerojatno zvuči sasvim logično. Studiranje u Hrvatskoj svim redovnim studentima na javnim visokim učilištima plaćaju, praktično, porezni obveznici. Njihove školarine, plaće za profesore i osoblje, režije na faksu, hranu u menzi i smještaj u studentskim domovima. Sve to pokriva se direktno iz državnog proračuna koji pune svi koji zarađuju i troše novac u našoj državi.
Istini za volju, osoba koja ponovi godinu mora platiti školarinu, no i dalje ima ostale studentske benefite, poput jeftine hrane u menzi i može dobiti stipendiju, sve iz državnog proračuna. Zašto bi netko imao priliku zaribati dvaput pa dobiti treću šansu da popravi stvari? Naizgled, čini se opravdanim onemogućiti drugo ponavljanje iste godine. Međutim, ove stvari u praksi nisu tako jednostavne.
Može doći do paradoksa
Ako ste ikada studirali ili znate nekoga tko je, velika je šansa da ste tijekom priče o ispitima čuli onu famoznu rečenicu – ‘ma to mi je uvjet’. Za one koji ne znaju, ‘uvjetima’ kolokvijalno nazivamo ne kolegije na faksu koji za sobom povlače neke druge kolegije. Drugim riječima, kolegije koje, ako ne položimo, ne možemo slušati cijeli niz ostalih kolegija na istoj ili višoj godini. Na tehničkim su studijima to, recimo, matematike i fizike.
Ako ne položiš prvi kolegij iz matematike, ne možeš upisati drugi; ako ne položiš fiziku, ne možeš upisati termodinamiku; ako nisi upisao termodinamiku, ne možeš ju ni položiti, pa onda ne možeš upisati nešto treće. I tako u krug. Pad na jednom od ovih predmeta može pokrenuti takav domino efekt. Zbog greške na, hipotetski, prvoj godini, praktično možete biti onemogućeni upisati drugu godinu. Morat ćete, formalnopravno, ponovno upisati prvu godinu.
Kako predmeti koje niste upisali na drugoj povlače neke treće predmete, vrlo lako se možete naći u situaciji da ste svake godine korak pred izbacivanjem s faksa. Kako? Pa svaku godinu možete ponoviti samo jednom, a čim ste pali jedan ili dva predmeta na prvoj morate ju ponavljati, pa morate ponavljati i drugu jer niste uspjeli upisati one predmete koje povlače ovi s prve, pa isto tako s trećom. Osim toga, vrlo lako se možete naći u situaciji da neke predmete imate priliku upisati samo – jednom. Uvjeti su se tako posložili da više nema ponavljanja i ako predmet ne položiš unutar jedne godine, pozdravi se s faksom.
Država je stava da to trebaju riješiti faksevi
Na nekim drugim fakultetima tih problema gotovo pa i nema. Uvjeti, ako postoje, su minimalni, a kolegiji ne vuku, na sličan način, jedni druge. Zbog toga je pomalo čudno zakonski ujednačiti pravila za sve, kada u praksi ne raspolažemo istim okolnostima na svakom pojedinom, ne sveučilištu, već fakultetu pa čak i studiju, kojih ima na tisuće. Ovo nije prvi put da pišemo o temi ponavljanja godine. Država je, konkretnije ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs još proljetos upoznat s ovim kritikama.
No, stav države i njegovog Ministarstva znanosti obrazovanja, koje je pripremilo novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, da to treba rješavati na fakultetskoj razini. U kratkim crtama, ako na studijskom programu postoje takvi uvjeti koji će studentima onemogućiti da barem dvaput imaju priliku upisati kolegij te ga polagati unutar dvije akademske godine, onda to treba riješiti pojedini faks.
Iako zvuči poprilično logično da Zakon zadaje okvir, a pojedine institucije na koje se odnosi u svojim specifičnim pravilnicima i statutima preciznije reguliraju svoje djelovanje, ovaj slučaj je, opet, kompleksniji od teoretske paradigme. Barem nam tako kažu studenti s kojima smo razgovarali.
Studenti kažu da uvjeti moraju postojati
Studenti s kojima smo razgovarali, uglavnom s tehničkih studija, kažu da nije problem u uvjetima kao takvim. Kolegiji koji povlače jedni druge na način da dok ne položiš jedan ne možeš upisati druge, su sasvim u redu. Tu je postavljena, kaže nam jedan od njih, zdrava logička veza.
Ako jedan kolegij predstavlja uvod u osnovne koncepte, a drugi se već odnosi na rješavanje kompleksnijih problema, gdje je znanje temelja preduvjet, kako onda upisati taj drugi kolegij dok nisi savladao prvi? Pita se u razgovoru student s kojim smo razgovarali i pojašnjava da pojedini fakulteti nemaju što rješavati kada su u pitanju uvjeti.
Sve će ostati isto, samo će implikacija novog Zakona biti da će neki studenti, koji se nađu u poprilično teškoj situaciji, u dosta kratkom vremenu morati riješiti svoje obaveze. A unatoč tome što svaku godinu, po novim odredbama, mogu dvaput upisati, za neke pojedine kolegije to neće biti slučaj, upravo zbog situacije s uvjetima.
Priču su zasjenili studentski predstavnici i njihova dosta čudna drama
Priču o ovoj nelogičnosti zasjenila je dosta čudna retorika zagrebačkih studentskih predstavnika. Oni su proljetos, već neko vrijeme nakon što je zakonski nacrt novih propisa izašao vani, objavili da će studenti po novome izgubiti cijeli niz prava. Među ostalim, tvrdili su da će studenti izgubiti pravo na zdravstvenu skrb, psihološku pomoć, konzultacije, mentore i volontiranje u studentskim udrugama. Spomenuli su, u izjavi za srednja.hr, i ponavljanje godine.
Način na koji su izveli potez je stvorio popriličnu dramu. Objava je postala viralna, dijelila se po društvenim mrežama, uglavnom posredstvom kanala koji nisu detaljno upoznati s akademskom politikom ni zakonima u resoru znanosti i visokog obrazovanja. Pokrenuta je i peticija kojom se želi zaustaviti Zakon, skupljeno oko 15 tisuća potpisa. Tek nakon što su izazvali dramu, studentski predstavnici na čelu s Ivanom Pavlom Borasom našli su se sa službenicima Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Tamo im je državni tajnik Ivica Šušak objasnio da neće izgubiti prava o kojima su dijelili objave na društvenim mrežama. Dogovorili su i neke promjene u vezi izbora dekana i rektora. Uistinu, kada je novi Zakon stupio na snagu 22. listopada, studenti nisu izgubili ni jedno od gore spomenutih prava. Ta je dosta čudna retorika zasjenila priču o nekim odredbama, poput ove za ponavljanje godine na faksu, o kojim se možda i moglo argumentirano raspraviti.
