Pogled unatrag: Raste studentska mobilnost, a sve se više fakulteta okreće tehnologiji
Svijet se u posljednjih pet godina mnogo promijenio, a efekte globalne ekonomske krize nisu osjetili samo individualci, već i kompanije, vlade i internacionalne organizacije. Ni sveučilišta nisu prošla bez da na njih kriza ostavi utjecaja, pa su se i trendovi dosta promijenili. Postoji nekoliko ključnih promjena koje su zadesile međunarodno visoko obrazovanje.
Globalna ekonomska kriza zahvatila je sve pore društva, ali i svjetske vlade, kompanije i međunarodne organizacije. Imune na krizu nisu ostale niti međurodne institucije za visoko obrazovanje, odnosno sveučilišta, koja su pokazala nekoliko promjena u trendovima u razdoblju od posljednjih pet godina. Top Universities donosi koje su promjene trendova u tom vremenskom periodu.
Kontinuirano povećanje međunarodne studentske mobilnosti
Zanimljivo je što se mnogo više studenata odlučivalo na obrazovanje u inozemstvu, unatoč ekonomskoj krizi koja je zahvatila sve dijelove svijeta. U 2009. godini tek se 3,7 milijuna studenata školovalo izvan domovine, prema OECD publikaciji ‘Education at a Glance’. Dvije godine kasnije taj je broj narasao na 4,3 milijuna studenata, a od njih je 53 posto bilo iz Azije, Indije, Kine i Koreje. Što se tiče regije, primjećen je velik interes studenata sa zapada koje zanima studiranje medicine na fakultetima istočne Europe, pogotovo na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Od europskih država, kao zemlja za studentsku mobilnost najpopularnija je Njemačka.
Porast broja fakulteta usmjerenih na znanost i tehnologiju
Kada se uspoređuju rang liste svjetskih sveučilišta, dobro se vidi da je u posljednjih pet godina najočitija promjena skok MIT-a (Massachusetts Institute od Technology) s devetog na vodeće mjesto. No MIT je samo jedan od brojnih sveučilišta koja su fokus prebacila na znanost i tehnologiju, te koja su učvrstila ili poboljšala svoje pozicije na top listama svjetskih sveučilišta.
Promjena obrazovne hijerarhije u Aziji
Mnoge zemlje Azije u posljednjih su pet godina puno investirale u razvoj i internacionalizaciju svojih sistema visokog obrazovanja. Jedna od zemalja koja je jako dobro u tome uspjela jest Južna Koreja, koja sada ima čak šest sveučilišta rangiranih u prvih 200 na svijetu. Prije pet godina taj broj je bio duplo manji, odnosno tek su tri njihova sveučilišta dospjela na listu 200 najboljih. Najviše rangiran jest Seoul National University, koji se s pedesetog popeo na 35. mjesto u tom periodu.
Općenita stabilnost europskih kontenentalnih sveučilišta
Dok se u Aziji događaju velike promjene, slika europskih sveučilišta u posljednjih pet godina većinom je ista. Radi se zapravo o tome da sveučilišta Starog kontinenta pokazuju nevjerojatnu generalnu stabilnost. To i nije čudno s obzirom na veliku kulturalnu i znanstvenu ostavštinu, te čvrste obrazovne sisteme. Na rang listi najboljih svjetskih sveučilišta dominira Ujedinjeno Kraljevstvo, no velika pozitivna promjena događa se sa švicarskim ETH Zurich, koji je sada na visokom dvanaestom mjestu, u usporedbi s rezultatom iz 2008. godine, kada je to sveučilište bilo na 24. mjestu.
Također, obrazovni sustavi europskih država poput Belgije, Nizozemske i Švedske nalaze se negdje na sredini ljestvice, što je prilično dobar rezultat. Njemačka je također zemlja koja se može dičiti kvalitetnim sveučilištima, jer je čak 13 institucija ove zemlje svrstano u top 200 na svijetu.
