Cijena fakultetskog obrazovanja u zemljama diljem Europe značajno se razlikuje. Tako je prema istraživanju mreže Eurydice za diplomu najviše novca potrebno potrošiti u Velikoj Britaniji, a najmanje u Norveškoj gdje ni strani ni domaći studenti ne plaćaju školarinu.
Studiranje je najskuplje u Velikoj Britaniji, a najjeftinije u Norveškoj, zaključak je istraživanja mreže Eurydice u kojem su sudjelovale ukupno 34 europske države. Naime, Britance akademska godina u prosjeku košta oko 11.500 eura. Olakotna okolnost je što im država daje kredite koje ne moraju vratiti sve dok ne dobiju neki pristojan posao.
S druge strane spektra su nordijske zemlje koje su već poslovično
najpogodniji za studiranje. Tako je Norveška jedina država u Europi koja
ne naplaćuje školarine ni stranim ni domaćim studentima. Švedska i
Finska su imale istu praksu no odnedavno su ipak uveli participaciju za
strance.
Zanimljivo je da u čak osam država diljem ‘Starog
kontinenta’ svi budući intelektualci dobivaju stipendije. U ovoj
praksi prednjače nordijske zemlje te Cipar i Malta.
Gdje je tu
Hrvatska? Na prvi pogled reklo bi se da je naša ‘zemlja znanja’ u
zlatnoj sredini. Zamjerka je tek u činjenici da manjina studenata biva
stipendirana, a čak i oni koji imaju tu povlasticu ne dobivaju je redovito. Što se cijena tiče, s 10-ak tisuća kuna vrlo smo bliski
tarifi koju plaćaju naši sjeverni susjedi Mađari. Za usporedbu slovenski
studenti u prvom ciklusu moraju izdvojiti između 10 i 90 tisuća kuna po akademskoj godini, a kasnije ta cifra dodatno raste.
