Pogledajte tko su bili i čime su se bavili dosadašnji rektori Sveučilišta u Zagrebu

Uoči euforije sutrašnjih izbora za rektora Sveučilišta u Zagrebu, prisjetili smo se svih ljudi koji su obnašali tu dužnost otkad je Republike Hrvatske. Najveće hrvatsko sveučilište do sada je imalo pet rektora, od kojih većina dolazi iz redova prirodnih znanosti. Tko su oni i čime su se bavili, donosimo u nastavku teksta.

Ivan Klindić / www.ivanklindic.info

Marijan Šunjić (1991. – 1998.)

Redoviti profesor teorijske fizike s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu prvi je rektor od proglašenja neovisnosti Hrvatske. Diplomirao je i magistrirao fiziku na PMF-u u Zagrebu, a doktorirao 1970. u Londonu s disertacijom iz fizike čvrstog stanja. Radio je na Institutu Ruđer Bošković, potom na PMF-u, a neko je vrijeme bio i pomoćnik ministra znanosti i tehnologije. U akademskoj zajednici poznat je i kao rektor koji je osnovao Hrvatske studije te koji je s mjesta voditelja te institucije smijenio bivšeg ministra Pavu Barišića. Kako navode na stranici Sveučilišta, rektorsku dužnost obavljao je u predratnom stanju, u vrijeme proglašenja neovisnosti i Domovinskog rata, kada se Sveučilište preustrojava na temeljima europske tradicije. Uveo je zaboravljene tradicije na Sveučilište, unaprijedio razredbeni postupak, održana je i Prva smotra. Znanstveno djeluje na području fizike čvrstog stanja, posebno fizike površina.

Branko Jeren (1998. – 2002.)

Redoviti profesor elektrotehnike na Fakultetu elektrotehnike i računarstva drugi je izabrani rektor Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao i doktorirao na Elektrotehničkom fakultetu (sadašnji FER). Usavršavao se na sveučilištima u Njemačkoj, SAD-u i Velikoj Britaniji. Jedan je od osnivača sveučilišne računalne mreže CARNet. U Vladi Republike Hrvatske obavljao je dužnost ministra znanosti i tehnologije od 1993. do 1995. Područje njegovog znanstvenog interesa je računalno inženjerstvo.

Helena Jasna Mencer (2002. – 2006.)

Redovita profesorica fizikalne kemije polimera na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije ujedno je i prva rektorica Sveučiišta u Zagrebu. Diplomirala i doktorirala na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu, a usavršavala se u Centru za istraživanje makromolekula u Strasbourgu. Od 1993. do 2002. bila je prorektorica za nastavu i znanstveni rad, a poslije za znanost. Ima najduži staž na prorektorskim i rektorskim funkcijama na Sveučilištu. Područje njenog posebnog interesa jest razvoj i osiguranje kvalitete sveučilišta. Objavljuje radove iz područja fizikalne kemije, polimerizacijskog inženjerstva i termodinamike složenih polimernih sustava.

Aleksa Bjeliš (2006. – 2014.)

Redoviti profesor teorijske fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je i doktorirao na istom fakultetu. Prvotno je radio na Institutu za fiziku, potom na PMF-u, a u mandatu rektorice Mencer obnašao je dužnost prorektora za znanosti. Uz više dužnosti u hrvatskim i europskim sveučilišnim grupacijama, od 2004. predsjednik je Povjerenstva Rektorskog zbora za pripremu i praćenje Bolonjske deklaracije. Njegova znanstvena istraživanja teorijskog su karaktera i pokrivaju razne probleme fizike kondenzirane materije.

Damir Boras (2014. – ?)

Redoviti profesor u trajnom zvanju na Učiteljskom fakultetu i Grafičkom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je Radiokomunikacije na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao 24 godine kasnije na Filozofskom fakultetu pri Odsjeku za informacijske znanosti. Bio je predstojnik i utemeljitelj Katedre za leksikografiju i enciklopediku pri Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Obnašao je više dužnosti, između ostaloga bio je prvi pomoćnik ravnatelja za informatizaciju i znanstvenu suradnju Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, član Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu te Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora, član Radne skupine Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za primjenu rezultata državne mature za upis na visoka učilišta, član radne skupine za pregovore s EU-om za poglavlje “25 Znanost i istraživanje” i dr. Javnosti je poznat kao rektor u čijem se mandatu odvilo nekoliko prosvjeda, blokada studenata, štrajk zaposlenika, te kao jedini rektor koji je u ime Sveučilišta tužio studenta istog sveučilišta. Njegov znanstveni interes spada u područje informacijskih i komunikacijskih znanosti, programiranje, računalnu obradu teksta i jezika, leksikografiju i enciklopedistiku.

Važno je napomenuti i Tomislava Ivančića, redovitog profesora teologije s Katoličko-bogoslovnoga fakulteta u Zagrebu koji je izabran za rektora 2001. godine, no podnio je ostavku ne stupivši na dužnost.

Popis svih rektora Sveučilišta u Zagrebu od njegova osnutka:

Čelnici akademija 1662. – 1874.
1874./1875. Matija Mesić
1875./1876. Stjepan Spevec
1876./1877. Anton Kržan
1877./1878. Konstantin pl. Vojnović
1878./1879. Franjo Maixner
1879./1880. Franjo Iveković
1880./1881. Aleksandar Bresztyenszky
1881./1882. Franjo Marković
1882./1883. Feliks Suk
1883./1884. Blaž Lorković
1884./1885. Gjuro Pilar
1885./1886. Gustav Baron
1886./1887. Fran (Franjo) Vrbanić
1887./1888. Tade Smičiklas
1888./1889. Antun Franki (Franchi)
1889./1890. Luka Marjanović
1890./1891. Natko Nodilo
1891./1892. Ivan Bujanović
1892./1893. Josip Pliverić
1893./1894. Vinko (Vincenc) Dvořák
1894./1895. Antun Maurović
1895./1896. Franjo Josip Spevec
1896./1897. Armin Pavić
1897./1898. Juraj Dočkal
1898./1899. Josip Šilović
1899./1900. Đuro Arnold
1900./1901. Rudolf Vimer
1901./1902. Fran (Franjo) Vrbanić, drugi mandat
1902./1903. Vjekoslav Klaić
1903./1904. Ivan Bujanović, drugi mandat
1904./1905. Josip Pliverić, drugi mandat
1905./1906. Antun Heinz
1906./1907. Antun Bauer
1907./1908. Milivoj Klement Maurović
1908./1909. Gustav Janeček
1909./1910. Josip Volović
1910./1911. Julije Rorauer
1911./1912. Julije Domac
1912./1913. Josip Pazman
1913./1914. Edo Lovrić
1914./1915. Đuro Körbler
1915./1916. Fran Barac
1916./1917. Ernest Miler
1917./1918. Julije Golik
1918./1919. Ivan Angelo Ruspini
1919./1920. Ladislav Polić
1920./1921. Karlo Radoničić
1921./1922. Vladimir Varićak
1922./1923. Đuro Nenadić
1923./1924. Stjepan Zimmermann
1924./1925. Ladislav Polić, drugi mandat
1925./1926. Drago Perović
1926. – 1928. Ernest Miler, drugi mandat
1928. – 1932. Josip Belobrk
1932./1933. Albert Bazala
1933. – 1935. Đuro Stipetić
1935. – 1937. Stanko Hondl
1937./1938. Edo Lovrić, drugi mandat
1938. – 1940. Andrija Živković
1940. – 1943. Stjepan Ivšić
1943./1944. Božidar Špišić
1944./1945. Stjepan Horvat
1945./1946. Andrija Štampar
1946./1947. Grga Novak
1947. – 1949. Andre Mohorovičić
1949./1950. Marko Kostrenčić
1950./1951. Antun Barac
1951./1952. Fran Bošnjaković
1952./1953. Teodor Varićak
1953./1954. Željko Marković
1954. – 1956. Hrvoje Iveković
1956. – 1958. Zoran Bujas
1958. – 1960. Marijan Horvat
1960. – 1963. Vladimir Serdar
1963. – 1966. Slavko Macarol
1966. – 1968. Jakov Sirotković
1968. – 1972. Ivan Supek
1972. – 1976. Predrag Vranicki
1976. – 1979. Drago Grdenić
1979. – 1982. Ivan Jurković
1982. – 1986. Zvonimir Krajina
1986. – 1989. Vladimir Stipetić
1988. – 1991. Zvonimir Šeparović
1991. – 1998. Marijan Šunjić
1998. – 2002. Branko Jeren
Tomislav Ivančić
2002. – 2006. Helena Jasna Mencer
2006. – 2014. Aleksa Bjeliš
2014. – Damir Boras