Pojašnjavamo što znači pauziranje godine i kako se razlikuje od upisa mirovanja obveza na faksu
Pauziranje godine – ‘kako to napraviti, koje papire odnijeti na fakultet pri upisu’, jedno je u nizu pitanja koje dobivamo od maturanata na kraju ljetnih i jesenskih rokova državne mature. Pa smo odlučili ukratko pojasniti koja je razlika između onoga što se kolokvijalno naziva pauziranje godine i upisa mirovanja obveza na studiju.
Ilustracija: Pexels
Pred maturantima su dani odluke koji će uvelike utjecati na to kako će izgledati sljedećih nekoliko godina njihova života. Upisati faks i koji ili pauzirati godinu jer ‘upadate’ samo na fakultete koji vas baš i ne privlače previše? Sudeći prema količini poruka koje dobivamo u virtualne sandučiće ovih dana, upravo pojam pauziranje godine mnoge zbunjuje, pa smo ga ukratko odlučili pojasniti.
Što je pauziranje godine?
Pauziranje godine nije nešto što se upisuje nakon što ostvarite pravo studiranja na nekom od fakulteta s vašeg popisa, nego znači da ove godine uopće nećete upisati studij. U tom slučaju, sve što trebate napraviti jest u propisanom roku, što je obično do objave konačnih rezultata mature, odjaviti sve studije koje imate u sustavu Postani student. U protivnom, ako na nekom od studija ostvarite pravo upisa i dobijete upisni broj, a ne upišete taj studij, fakultet vam može naplatiti oportunitetne troškove u visini školarine.
Naravno, nakon što ste odustali od upisa na ljetnom roku, za upis možete ponovno konkurirati na jesenskom roku, ako se predomislite. No, tada ćete moći upisati samo studije na kojima je ostalo mjesta nakon ljetnog roka. Ako ‘preskočite’ i upis na jesenskom, možete opet konkurirati za upise iduće godine. Maturu, ako ste zadovoljni dobivenim ocjenama, ne morate ponovno polagati jer rezultati tih ispita nemaju ‘rok trajanja’. Kada za to dođe vrijeme, što je obično početak prosinca, sa starim ćete se TAN-om prijaviti u sustav Postani student. Nakon toga ćete dobiti novu korisničku oznaku i lozinku za obavljanje daljnjih radnji vezanih uz upise na studije – prijave, odjave fakulteta i sl.
Ako, pak, niste zadovoljni rezultatima ovogodišnje mature, pauzirate godinu i osim upisa dogodine planirate ponovno polagati i maturu, postupak je isti – u sustav Postani student prijavit ćete se pomoću starog TAN-a i zaprimiti novu korisničku oznaku i lozinku. Kada za to dođe vrijeme, prijavljujete ispite koje ponovno želite pisati, odnosno ih kojih želite bolje ocjene. No, u slučaju da iduće godine ponovno pišete maturu iz predmeta na kojemu ste ove godine ostvarili pozitivnu ocjenu, plaćate trošak polaganja tog ispita.
Pauziranje godine nikako nije ‘smak svijeta’ i svakako godinu pauze možete iskoristiti na dobar način, za učenje ili povremeni posao. Osjećate li grižnju savjesti jer želite pauzirati, možda je najbolje da na poveznici pročitate iskustvo bivše maturantice koja je odlučila pauzirati godinu jer nije upala na prva tri izbora.
Možete li nakon pauziranja besplatno studirati i što je sa zdravstvom?
Jedno od čestih pitanja maturanata je i imaju li pravo, ako pauziraju godinu nakon mature, iduće godine besplatno studirati. Odgovor je da imaju ako upišu redoviti studij i ako ranije već nisu na istoj razini završili neki drugi studij.
Drugo i jednako važno pitanje je što je sa zdravstvenim osiguranjem ako nakon mature ne upišete faks i pauzirate godinu. Kako je pojašnjeno na stranicama HZZO-a, osoba koja završi redovno školovanje ostvaruje status u obveznom zdravstvenom osiguranju ukoliko se javi HZZO-u u roku od 90 dana od dana isteka školske godine u kojoj je završila redovno školovanje prema propisima o redovitom školovanju u Republici Hrvatskoj, odnosno u roku od 30 dana od dana položenog završnog ispita. Dakle, posjet HZZO-u trebali biste obaviti čim prije, da ne ostanete bez zdravstvenog osiguranja.
Za upis mirovanja studijskih obaveza treba imati opravdane razloge
A koja je razlika između pauziranja godine i upisa mirovanja studijskih obaveza? Mirovanje obaveza upisuju postojeći studenti, oni već upisani na studijske programe. No, ono se može upisati samo u iznimnim slučajevima u kojima ste spriječeni pohađati nastavu, polagati ispite i redovito izvršavati druge studijske obaveze.
Kako je pojašnjeno u Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, ‘prava i obveze studenta miruju za vrijeme trudnoće, do godine dana starosti djeteta, nesposobnosti za rad dulje od tri mjeseca te u drugim opravdanim slučajevima propisanim zakonom ili općim aktom visokog učilišta.’ Dakle, fakulteti mogu detaljnije odrediti koji su to slučajevi, što je obično navedeno u pravilnicima o studiranju. Ondje je navedeno i koji je postupak za ostvarenje prava na upis mirovanja obaveza.
Tako, primjerice, u novom pravilniku o studiranju na Sveučilištu u Zagrebu, koji na snagu stupa od listopada 2024., piše da student pravo na mirovanje stječe rješenjem fakulteta na temelju pisanog zahtjeva studenta s obrazloženjem te pripadajućom dokumentacijom. Zahtjev se podnosi u roku koji propisuje fakultet. U slučaju Sveučilišta u Zagrebu, studentu se tako može odobriti mirovanje koje traje jedan semestar ili cijelu akademsku godinu. Osim trudnoće, pravilnik Sveučilišta u Zagrebu navodi i da se mirovanje obveza može zatražiti, primjerice, zbog vojne službe koja nije djelatna, u vrijeme nesposobnosti zbog bolesti ili drugog usporediva razloga koji traje dulje od tri mjeseca u kontinuitetu. Može se tražiti i u vrijeme međunarodne studentske razmjene dulje od 30 dana, a tijekom održavanja nastave ako student kroz razmjenu ne stječe ECTS bodove. Trebate znati da vam tijekom mirovanja ostaju određena studentska prava, ali ne sva.
– Tijekom mirovanja prava i obveza student može pristupati ispitima i drugim oblicima provjere znanja (kolokvij i sl.) ako je za to ispunio uvjete, ali ne može pohađati nastavu i stjecati uvjete za pristupanje ispitu iz pojedinoga kolegija. Tijekom mirovanja student ne ostvaruje prava iz studentskoga standarda (osim prava na zdravstveno osiguranje) u skladu s posebnim propisima. Vrijeme mirovanja ne uračunava se u vrijeme trajanja studija. Student mora slušati i polagati u međuvremenu nastale razlike u studijskom programu i u bodovima prema ECTS-u ako se u vrijeme mirovanja prava i obveza izmijeni studijski program,
a u skladu s uvjetima utvrđenim općim aktom sastavnice, stoji u pravilniku Sveučilišta u Zagrebu.
