Poraz prorektora Lazibata: Sabor izglasao zakon koji izjednačava stručne i sveučilišne studije
Hrvatski sabor danas je izglasao Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, prema kojem su se stručni studiji opet našli na istoj razini HKO-a, kao i sveučilišni. Podsjetimo, prošli zakon pao je na Ustavnom sudu nakon tužbe Sveučilišta u Zagrebu.
Screenshot: Google Maps
Rijetko se kada parlamentarna pozicija i opozicija slažu kao što su se složili oko pitanja Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Hrvatski sabor danas je velikom većinom izglasao Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, prema kojem su se kvalifikacije stručnih studija izjednačava s kvalifikacijama sveučilišnih studija. Za donošenje zakona glasalo je čak 127 zastupnika, troje ih je bilo suzdržano, a nitko nije bio protiv.
screenshot: Sabor TV
Podsjetimo, na prošlotjednoj raspravi neki su zastupnici izrazili bojazan da će rektor Boras od Ustavnog suda tražiti da pobije i novu verziju zakona. Ukazali su i na licemjerje nekih sveučilišnih profesora koji podcjenjuju stručne studije, a sami na njima predaju.
Lazibat: Sveučilišta imaju sasvim drugu misiju
Sabor je o novom zakonu glasao nakon što je Ustavni sud 10. ožujka 2020. donio Odluku o ukidanju odredbi Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koje su izjednačavale sveučilišne i stručne studije. Ta je Odluka donesena na temelju ustavne tužbe koju su podnijeli rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras te svi pravni fakulteti u državi, to jest, njihovi dekani. Odluka je donesena uz tri izdvojena mišljenja petero sudaca.
Jedan od većih zastupnika “razdora” između stručnih i sveučilišnih studija je i prorektor za poslovanje Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Tonći Lazibat, inače profesor Ekonomskog fakulteta na kojem studenti studiraju i stručne studije. Na stranicama Sveučilišta već mjesecima istaknuto stoji njegovo pojašnjenje zašto stručni studiji ne mogu biti na istoj razini kao i sveučilišni.
– Zadaća visokih škola i veleučilišta je osposobljavanje studenata i stjecanje znanja koja omogućuju direktno uključivanje na tržište rada, a misija sveučilišta je da obrazuju za razvoj i primjenu znanstvenih i umjetničkih dostignuća u praksi. Zato je nepravedno i ne smije se povezivati sveučilišne studije isključivo s potrebama tržišta rada. Fakulteti i sveučilišta nisu start up kompanije koje bi trebale postojati samo dok su profitabilne. Takva praksa bi brzo dovela do nestanka nekog fundusa znanja. Moglo bi se dogoditi da u nekom trenutku na tržištu rada nema potrebe za npr. profesorima povijesti ili profesorima hrvatskog jezika ili nekom drugom strukom. Kad bi u tom trenutku ukinuli te programe ugrozili bismo i nacionalne interese, jer bi ubuduće takva znanja naši ljudi stjecali vani, a ne u našoj zemlji. Dakle, sveučilišta imaju sasvim drukčiju misiju u odnosu na visoke škole i veleučilišta, kazao je ondje Lazibat.
Sabor, međutim, smatra da je 300 ECTS-a jednako vrijedno, stekli ga na sveučilišnom ili stručnom studiju. A Sabor donosi i zakone.
Sabor: Svim studijima ista razina, razlika u podrazinama
Zakon sada definira ovako:
– Razina 6.st – kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih stručnih studija
– Razina 6.sv – kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih sveučilišnih studija
Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije na razini 6.st i razini 6.sv minimalno je 180 ECTS bodova, od kojih je najmanje 120 ECTS bodova na razini 6 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 4.2, ili na razini 5 uz položene ispite obveznih predmeta državne mature.
– Razina 7.1.st – kvalifikacije stečene završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija
– Razina 7.1.sv – kvalifikacije stečene završetkom sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija
Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija i sveučilišnih diplomskih studija minimalno je 60 ECTS bodova na razini 7 ili višoj razini ishoda učenja, uz uvjet da se zajedno s prethodno stečenom kvalifikacijom na razini 6 stječe ukupno najmanje 300 ECTS bodova. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 6.st ili razini 6.sv u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi visoko učilište, uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih studijskim programom visokog učilišta.
Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije završetkom integriranoga preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija minimalno je 300 ECTS bodova na razini 6 i 7 ili višoj razini ishoda učenja, od kojih je najmanje 60 ECTS bodova na razini 7. Uvjet pristupanja je posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 4.2 ili na razini 5 uz položene ispite obveznih predmeta državne mature.
