U Hrvatskoj je trenutno 4 960 studenata na poslijediplomskim, odnosno doktorskim studijima koji traju tri godine. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju nigdje ne navodi status poslijediplomaca pa isti ne znaju jesu li redovni ili izvanredni studenti. Upravo zbog toga oni nemaju ista prava kao studenti na preddiplomskim ili diplomskim studijima, primjerice izostavljeni su po pitanju subvencioniranja prehrane.
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ni u jednom članku ne propisuje jesu li studenti na poslijediplomskom, odnosno doktorskom, sveučilišnom studiju izvanrednog ili redovnog statusa. Navedeni stupanj obrazovanja u trajanju od tri godine moguće je upisati nakon završenog preddiplomskog i diplomskog studija, a u Hrvatskoj se trenutno školuje 4 960 poslijediplomaca.
Studenti bez studentskih prava
Svi studenti koji nastave školovanje na doktorskom studiju te ispune sve propisane uvjete, kao i obranu doktorskog rada, stječu akademski stupanj doktora znanosti te doktora umjetnosti. No za vrijeme trajanja studija, potonji ne uživaju studentska prava kao oni s prva dva stupnja visokog obrazovanja.
– Pravo na subvencioniranu prehranu regulirano Pravilnikom o potpori za pokriće troškova prehrane studenata imaju samo redoviti studenti prve i druge razine visokog obrazovanja, ali ne i studenti treće razine, to jest studenti poslijediplomskih studija, napisali su iz MZOS-a.
Treba promijeniti postojeći problem
Poslijediplomci se ne uspoređuju s redovnim studentima
Iz Ministarstva su komentirali da su studentska prava poslijediplomaca različito definirana zbog činjenice da su mnogi često zaposleni na institutu ili visokom učilištu. Njihov status zbog toga nije usporediv s redovnim studentima preddiplomskih i diplomskih studija.
