Poznata pijanistica koja je preminula bila je dugogodišnja profesorica u Zagrebu: ‘Bila je blaga i uvijek nasmijana’
U 87. godini života preminula je poznata hrvatska pijanistica Pavica Gvozdić. Gvozdić je postavila temelje hrvatskog pijanizma i osnovicu pijanističke pedagogije, naveli su iz Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski. Od 1975. godine bila je profesorica na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a kasnije je dobila i počasno zvanje profesor emeritus. Brojne generacije pamtit će je kao blagu i uvijek nasmijanu osobu.
Tužna vijest za hrvatsku umjetnost, ali i akademsku zajednicu – u 87. godini života u Tuheljskim Toplicama preminula je pijanistica Pavica Gvozdić.
Pavica Gvozdić je od 1975. predavala na Muzičkoj akademiji
– Ovu umjetnicu pamtit ćemo po istančanim interpretacijama te po suptilnoj i predanoj gesti koju je unosila u svoje izvedbe kako klasične glazbene literature, tako i suvremenih, osobito hrvatskih skladatelja, naveli su iz Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski.
Kako ističu, Gvozdić je postavila temelje hrvatskog pijanizma i osnovicu pijanističke pedagogije. Uz Ružu Pospiš Baldani, bila je solistica prvog povijesnog koncerta kojim je otvorena Dvorana Lisinski prije točno 50 godina. Ove je godine proglašena počasnom članicom Dvorane Lisinski, a svečana sjednica na kojoj joj je trebala biti uručena ta čast, održat će se 29. prosinca. Pavica Gvozdić ostavila je i veliki trag u hrvatskoj akademskoj zajednici.
– Od 1975. bila je profesorica, a od 2008. profesor emeritus na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, gdje je odgojila desetke uspješnih pijanista. Uz redovit pedagoški rad u domovini, održala je i brojne majstorske tečajeve na sveučilištima i konzervatorijima u Kanadi, na Kubi, u Portugalu i Japanu. Ruska enciklopedija Suvremeni pijanisti (Moskva, 1998.) smješta je među najveća pijanistička imena 20. stoljeća, navode iz Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski.
‘Posebno će je pamtiti brojne generacije studenata’
Gvozdić je dobitnica je brojnih nagrada, među kojima su nagrade Milka Trnina (1965.), Vladimir Nazor (1968.), Vjesnikova nagrada Josip Štolcer Slavenski (1971.), Marul (1988.), Orlando (1994.) kao i nagrada Porin za životno djelo (2018.).
– Iznimno poštovanu umjetnicu, iznad svega posvećenu pedagoginju, blagu i uvijek nasmijanu osobu, posebno će pamtiti brojne generacije studenata Muzičke akademije – ne samo polaznici njezine klase nego i svi mi ostali koji smo je imali čast poznavati i svakodnevno susretati. Na blistavoj karijeri Pavice Gvozdić kao i na njezinom dugogodišnjem pedagoškom radu i jedinstvenoj osobnosti, bit ćemo zauvijek zahvalni, izjavila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
Kako stoji u biografiji Pavice Gvozdić objavljenoj na stranicama Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, Gvozdić je studirala
glasovir na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji u klasi Svetislava Stančića i usavršavala se kod Magde Tagliaferro u Parizu.
– Nastupala je u većini glazbenih središta Europe, Kanade, na Kubi i u Japanu. Uz recitale, ostvarila je niz hvaljenih nastupa uz pratnju orkestara i dirigenata kao što su Lovro pl. Matačić, Antonio Janigro, Milan Horvat, Kurt Sanderling, Leopold Hager i Carlo Zecchi. Ostvarila je repertoar širokih razmjera, koji obuhvaća tridesetak koncerata za glasovir i orkestar i gotovo sva važnija solistička djela glasovirske glazbe od baroka do 20. st. Cijenjene su njezine interpretacije skladbi Johanna Sebastiana Bacha, Ludwiga van Beethovena, Frédérica Chopina, Roberta Schumanna, Franza Liszta, Johannesa Brahmsa, Claudea Debussyja, Sergeja Prokofjeva, Béle Bartóka. U programe je često uvrštavala djela hrvatskih skladatelja, posebice Dore Pejačević, Borisa Papandopula, Davorina Kempfa, Stanka Horvata koji joj je posvetio nekoliko skladbi. Snimila je i nosač zvuka Četiri desetljeća hrvatske glasovirske glazbe (Croatia Records, 1995.)., navode iz Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski samo dio uspjeha Pavice Gvozdić.