Poznato koliko je studenata na sveučilišnim specijalističkim studijima: Najčešće ga ne plaćaju sami
Dio studenata nakon diplomskog studija odlučuje nastaviti svoje školovanje na specijalističkim studijima. Takav studij traje godinu ili dvije, a u Hrvatskoj je na toj razini u protekloj akademskoj godini studiralo 2.199. Najviši postotak njih je na studijima s područja društvenih znanosti, a preko 98 posto njih radi.
Foto: Unsplash
Jedna od vrsta studija u Hrvatskoj, prema Zakonu o visokom obrazovanju, je specijalistički studij koji se izvod na poslijediplomskoj razini. On bi, u teoriji, trebao osposobiti studente za zapošljavanje na poslovima koji ‘zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije’. Takav studij traje najmanje jednu godinu, a najviše dvije i ovisno o tome na njemu se može steći 60 ili 120 ECTS bodova.
Na tu se je razinu studija mogu upisati studenti koji su završili diplomsku razinu sveučilišnog studija ili stručnog diplomskog uz polaganje razlikovnih ispita, a uvjete upisa određuje fakultet. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u akademskoj godini 2022./2023. na sveučilišni specijalistički studij bilo je upisano 2.199 studenata.
Na kojim fakultetima je najviše studenata sveučilišnog poslijediplomskog studija?
Od ukupnog broja studenata, na Sveučilištu u Zagrebu upisano ih je 79,5 posto. Najviše na Pravnom fakultetu, 511 te na Medicinskom, 491. Po udjelu studenata na sveučilišnim specijalističkim studijima slijedi Sveučilište u Osijeku, na kojem ih je 8,5 posto od ukupnog broja, a najviše na tamošnjem Ekonomskom (63) i Pravnom fakultetu (60). Na Sveučilištu u Rijeci je 6,9 posto studenata sveučilišnih specijalističkih studija, od čega najviše, 63, opet na Ekonomskom fakultetu.
Iako je drugo najveće po ukupnom broju studenata, Sveučilište u Splitu četvrto je po udjelu studenata na sveučilišnim specijalističkim studijima s 2,5 posto, a najviše ih je na Medicinskom fakultetu, 40. Na Libertas međunarodnom sveučilištu je 1,8 posto, na Sveučilištu u Slavonskom Brodu 0,5 posto, a na Sveučilištu u Puli 0,3 posto.
Prema znanstvenim i umjetničkim područjima na koja se odnose studiji, najviše su zastupljeni područje društvenih znanosti (44 posto) te područje biomedicine i zdravstva (38 posto). Najslabije je zastupljeno područje humanističkih znanosti (0,1 posto).
Studenti upisani na sveučilišni specijalistički studij prema područjima u 2022./2023. | izvor: DZS
Skoro svi rade, a za većinu studij plaća poslodavac
Državni zavod za statistiku promatrao je i dom studenata specijalističkih studija. Najviše studenata bilo je u skupini od 30 do 34 godine (27,2 posto) te u skupini od 25 do 29 godina, u kojoj je bilo je 24,1 posto studenata. Logično, s obzirom na to da je za upis prethodno trebalo završiti diplomsku razinu studija, najmanje je studenata u skupini do 24 godine 1 posto, dok 55 i više godina ima 1,9 posto studenata sveučilišnih poslijediplomskih studija.
Većina onih koji su studenti na specijalističkim studijima ujedno i radi. Zaposleno ih je u protekloj godini bilo 98,4 posto, a nezaposlenih 1,6 posto. Prema podacima DZS-a, od ukupnog broja svih zaposlenih studenata, najveći je broj bio u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (43,7 posto), u području javne uprave i obrane; obveznoga socijalnog osiguranja (16,6 posto), u području obrazovanja (10,0 posto) te u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (9,2 posto).
Pohađanje sveučilišnog specijalističkog studija se plaća, a prema podacima DZS-a većina studenata ne plaća ga sama. Naime, za 48,6 posto studenata studij je platio poslodavac, dok ga je 47,8 posto studenata osobno je platilo. Za 2,8 posto studenata studij je financiran iz državnog proračuna, a za 0,8 posto način plaćanja studija bio je u kategoriji Ostalo.
