Pravobraniteljica: ‘Prijedlog pravilnika za stipendiju pogoduje bogatijim studentima’
Krajem srpnja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta uputilo je na javnu raspravu Nacrt prijedloga Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju, a koji je javnosti dostupan na portalu e-Savjetovanja. Od tada se u raspravu uključilo svega nekoliko osoba, a među njima i Mreža mladih Hrvatske koja tvrdi da zahtjevi prosvjednica nisu u potpunosti uvršteni u novi pravilnik, kako je to tehnički ministar Šustar obećao. Aktivni su u raspravi i iz Ureda pučke pravobraniteljice odakle su se zapitali zašto se stipendija isplaćuje samo u devet rata, ako akademska godina traje 12 mjeseci.
Foto: Srednja.hr
Najveća novost u prijedlogu novog pravilnika jest ta da bi natječaj za stipendije trebao biti raspisan najkasnije do 15. listopada, a isplata stipendija krenuti najkasnije 15 dana od objave rezultata.
Međutim, i dalje ostaje neriješen problem kašnjenja objave tih rezultata – prijedlog Pravilnika ne utvrđuje konkretan roka za objavu rang-lista, a studenti će i ove godine morati čekati usvajanje državnog proračuna.
‘Nacrt prijedloga pravilnika pogoduje bogatijim studentima’
Nacrtom prijedloga novog pravilnika utvrđeno je kako su studenti koji se prijavljuju na prebivalištu bez članova kućanstva dužni prilikom prijave na natječaj dostaviti OIB i presliku osobne iskaznice oba roditelja. Prihodi oba roditelja, bez obzira na prebivalište se uzimaju u izračun prihoda po članu kućanstva.
Takvom se odredbom, smatra Ured pučke pravobraniteljice, zanemaruju prihodi svih drugih srodnika koji zajednički žive, privređuju ili na drugi način ostvaruju prihod koji zajednički troše kao obitelj.
– Vrednujući isključivo prihode roditelja, Nacrt Pravilnika tako pogoduje bogatijim studentima čija je obitelj u mogućnosti kupiti ili unajmiti stan u mjestu studija. S druge strane, siromašnijim studentima koji žive u obiteljskom domu s drugim članovima obitelji, prihod po članu kućanstva se izračunava temeljem ostvarenih prihoda svih osoba s kojima žive, privređuju i zajednički troše. Kako bi se to izbjeglo i osigurala primjena ujednačenih kriterija za sve sudionike natječaja za dodjelu državnih stipendija, imovinski je cenzus potrebno vezati uz obiteljske prihode/dohodak te, neovisno o prebivalištu studenta, uvažavati ZOSS postavljenu definiciju obitelji, predlaže Ured pučke pravobraniteljice.
Zahtjev o snižavanju broja ECTS-a nije ispunjen
Iako su za vrijeme prosvjeda ispred MZOS-a studentice predlagale da se snizi broj ECTS-a koje kandidat mora imati za prijavu, to nije učinjeno, pa bi po prijedlogu pravilnika on i dalje ostao 45 bodova. Mreža mladih smatra kako se to mora promijeniti, budući da se ipak radi o stipendijama za socio-ekonomski status, a ne izvrsnost.
– Smanjenjem bodovnog praga izlazi se u susret studentima/cama slabijeg socio-ekonomskog statusa te se većem broju njih dopušta mogućnost prijave za stipendiju. Podsjećamo, s obzirom na njihov socio-ekonomski status, ta populacija je u najvećem broju slučajeva prisiljena raditi preko studentskog servisa kako bi si osigurala novčana sredstava za život i studiranje. To im direktno umanjuje vrijeme koje mogu posvetiti učenju i studiranju te posljedično utječe na njihove ocjene i broj ostvarenih ECTS-a, napominju iz Mreže mladih Hrvatske.
Dodaju i kako su mišljenja da bi se trebao povećati broj bodova za one koji studiraju izvan prebivališta (sada je 300) jer je to ponekad ključan faktor upisa na studij.
Treba definirati i točan datum objave rezultata natječaja
Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju propisano je kako akademska godina traje od 1.listopada do 30. rujna. Unatoč tomu, stipendija se isplaćuje samo 9 mjeseci, za što iz Ureda pučke pravobraniteljice smatraju da je potrebno izmijeniti.
– Nejasno je i kako se došlo do navedenih 9 rata i iznosa od 1200,00 kn. Nije prepoznatljiv niti kriterij temeljem kojeg će nadležni ministar, temeljem ovlasti koja proizlazi iz stavka 2. članka 13., odrediti visinu stipendije. Iznos državne stipendije potrebno je odrediti unaprijed, prije raspisivanja natječaja. Primjerice, njena se visina može odrediti u određenom postotku od prosječne neto plaće RH u vremenskom periodu koji neposredno prethodi raspisivanju natječaja, pišu iz ureda Pravobraniteljice.
Dodaju i kako je neprihvatljivo da se razdoblje za koje će se stipendija isplaćivati propisuje u natječaju, već dinamika isplate stipendije treba Pravilnikom biti unaprijed propisana i pratiti čitavu akademsku godinu.
Budući da prijedlogom novog pravilnika i dalje nije utvrđen konkretan datum objave rang-lista, odnosno konačnih rezultata natječaja, Ured pučke pravobraniteljice napominje kako se to mora bolje definirati.
– Smatramo da je navedeni članak potrebno izmijeniti na način da se propiše rok od 8 dana nakon usvajanja državnog proračuna u kojem će MZOS objaviti rang-liste studenata koji su ostvarili pravo na dodjelu stipendije, predlažu iz Ureda.
Kako se dodjeljivanje stipendija ne bi vezalo isključivo uz donošenje godišnjeg proračun, predlažu i da MZOS razmotri mogućnost planiranja sredstava za državne stipendije u državnom proračunu na dvogodišnjoj ili trogodišnjoj razini.
