Predstavnik svih hrvatskih studenata najavio promjene u izborima za zbor: Ima rješenje i za bolje menze
Studenti odnedavno imaju novog predstavnika na nacionalnoj razini, Berislava Žužića. On je izabran za predsjednika Hrvatskog studentskog zbora, a za srednja.hr otkrio je da su mu glavni ciljevi u mandatu povećanje kapaciteta u studentskim domovima i poboljšanje kvalitete prehrane u studentskim domovima. Član je radne skupine za izradu novog Zakona o studentskom zboru, a plan je da u budućnosti studentski izbori umjesto dva dana traju jedan dan i da se u cijeloj državi održavaju istovremeno. Berislav podržava ideju ulaska studiranja u radni staž.
Berislav Žužić, predsjednik Hrvatskog studentskog zbora | foto: privatna arhiva
Berislav Žužić novi je predsjednik Hrvatskog studentskog zbora, koordinativnog tijela koji okuplja predstavnike svih studentskih zborova visokih učilišta u Hrvatskoj. Berislav je student na Poslovnom veleučilištu u Zagrebu, a također je i predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola. Za srednja.hr otkrio je da mu je cilj okupiti predstavnike sveučilišta radi rješavanja specifičnih problema studenata s javnih i privatnih fakulteta.
– Drugi ciljevi su rad na unapređenju studentskog standarda kako bi svi studenti imali jednake uvjete za studiranje, neovisno o financijskom statusu njihovih obitelji. To uključuje povećanje kapaciteta u studentskim domovima radi osiguranja smještaja za sve studente te poboljšanje kvalitete prehrane u studentskim menzama, započeo je Berislav.
Studentski zbori u budućnosti mogli bi trajati jedan dan i održavati se istovremeno diljem Hrvatske?
Naveo je da su studenti veleučilišta često bili u neravnopravnom položaju u Hrvatskom studentskom zboru gdje su ostajali bez svojih predstavnika. Izbor njega za predsjednika, kazao je, pokazuje promjenu klime i otvorenosti prema predstavnicima Vijeća studenata veleučilišta. Berislav priznaje da dosta studentske populacije nije upoznato sa svojim studentskim predstavnicima.
– Problemi kreću od fakulteta, studenti nemaju obavezu izaći na izbore. a samim time ne moraju ni biti upoznati s radom svog studentskog zbora. Promjene modela izbora dovela bi do same vidljivosti i poboljšanja studentskog predstavništva. Svjesni te činjenice zagovaramo rad na vidljivosti, konkretno iskoristi ćemo mogućnosti društvenih mreža kako bi na osnovu objava, reelsa i drugih formi došli do veće vidljivosti i do šireg broja studenata, rekao je Berislav.
Dodao je da je važno da se studentski zborovi fokusiraju na poboljšanje uvjeta studiranja i borbu za prava studenata bez političke instrumentalizacije. Berislava smo pitali i kako komentira studentske nepravilnosti na prošlogodišnjim sveučilišnim izborima za studentski zbor u Zagrebu i u kojoj je fazi izrada novog Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama.
– Konkretno, ja sam član radne skupine. Nije bilo puno promjena u samom nacrtu zakona, već je naglasak bio na jačanju položaja studentskih predstavnika i zborova, kako bi dobili određene privilegije, poput statusa visokih sportaša. To bi olakšalo obavljanje njihovih dužnosti, budući da se radi o osobama koje ulažu puno vremena i truda u taj posao, a nemaju nikakvu naknadu. Radna skupina za zakon je došla do određene faze, imamo konkretan prijedlog, međutim, čekamo izglasavanje u Saboru. Mislim da se to neće dogoditi u ovom sazivu, pa ćemo vjerojatno i dalje raditi na tome iduće godine. Važno je napomenuti da imamo dosta mogućnosti za izmjene, posebno u pogledu trajanja izbora, koji bi trebali biti jednodnevni i održavati se istovremeno diljem Hrvatske, objasnio je Berislav.
‘Edukacija osoblja, promjena tehnologija i nova oprema u studentskim menzama mogu dovesti do poboljšanja prehrane’
Berislav nam je kazao i da bi uvođenje naknade za studente koji su u studentskim zborovima moglo dovesti do veće motivacije studenata koji žele uložiti svoje vrijeme u poboljšanje standarda i kvalitete studiranja, no smatra da bi to bilo moguće tek kad se poslože stvari poput studentske prehrane i smještaja. Kako Pravilnik o studentskoj prehrani nije mijenjan već više od deset godina, Berislav nam je rekao da cijena obroka jest zadovoljavajuća, no kvaliteta nije. Posebice po tom pitanju ističe Zagreb.
– Često se suočavamo s problemima poput higijene i dugih redova. Međutim, postoje i primjeri dobre prakse poput menze u sklopu kampusa u Splitu, gdje je prehrana na visokoj razini zahvaljujući modernim tehnologijama pripreme hrane i suvremenim uređajima. Ako uzmemo to u obzir, nije problem samo u pravilnicima, nego i u samim menzama, To znači da se stvari mogu poboljšati, a modeli postoje. Edukacija osoblja, promjena tehnologija i nova oprema u studentskim menzama mogu dovesti do poboljšanja studentske prehrane. Što se tiče studentskog smještaja, nužno je dugoročno rješenje proširenja kapaciteta studentskih domova kako bi se dostigao prosjek od 20 posto studenata koji žive u studentskim domovima unutar Europske unije, uz istovremeno povećanje mjera subvencija za privatni smještaj, pojasnio je Berislav.
Berislav podržava i ideju da studiranje ulazi u radni staž. Tu ideju platforme ‘Umirovljenici zajedno’ nedavno je podržao i Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu. Berislav je spomenuo da se u Poljskoj za pet godina studiranja dobije osam godina staža te smatra da bi se na takav način moglo potaknuti mlade da se odluče na studiranje.
‘Smatram da bi u osnovnim i srednjim školama učenici trebali imati više prakse i kreativnih predmeta’
– Smatram da treba razmotriti sve opcije i modele, a konkretno da bi studiranje trebalo ići u mirovinski staž, bez obzira na to radi li student uz faks na studentski ugovor ili samo studira, što je zapravo primarno. Smatram da zbog situacije u kojoj se nalazimo, dosta studenata je primorano raditi uz fakultet jer postaje sve skuplji standard života. U situacijama u kojima nisu dobili studentski dom, osuđeni su na privatni smještaj koji je u gradu Zagrebu minimalno 500 eura, plus režije, što dovodi do toga da morate imati minimalno tisuću eura mjesečno, što je ekvivalentno jednoj plaći za koju morate raditi osam sati dnevno, rekao je Berislav.
Berislav je svoju tvrtku otvorio već na kraju srednje škole jer se tako želio osamostaliti i financirati samostalno. Istaknuo je da poduzetništvo ima niz problema, ali naučio je da je važno promišljati unaprijed i prilagođavati se, što mu je od pomoći i za svakodnevni život.
– Nije svatko za sve, pa tako ni za poduzetništvo, ali uz opismenjavanje i financijsku pismenost, sigurno bismo dobili više poduzetnika, što bi dovelo do razvoja poduzetništva, poboljšanja i povećanja primanja te proračuna, iz čega bi se mogli financirati novi modeli studiranja i obrazovanja. Smatram da bi u osnovnim i srednjim školama učenici trebali imati više prakse i kreativnih
predmeta. Nedostaju nam osnovne vještine jer kada čovjek posjeduje vještine, može se brzo prilagoditi i spreman je za sve životne uvjete. Zagovaram praksu u srednjim školama i na fakultetu jer su konkretni primjeri i iskustva od puno veće koristi od onih koje nudi samo teoretsko obrazovanje. Jedno od važnih iskustava je ono životno, zaključio je Berislav.
