Studenti i profesori Tehničkog veleučilišta u Zagrebu sudjelovali u pregledima zgrada nakon potresa: Objasnili su nam što se točno dogodilo

Nakon potresa magnitude 5,5 po Richteru koji se dogodio 22. ožujka, centar Zagreba se promijenio. Potres je uništio pročelja mnogih starih zgrada, urušio jedan toranj katedrale te oštetio drugi, a brojni stanovnici ostali su bez svojih domova zbog opasnosti od urušavanja njihovih stanova. Posljedice potresa vidljive su svakom prolazniku, a mi smo odlučili porazgovarati sa stručnjacima o njima te na koje načine će se sada raditi sanacija štete. Razgovarali smo s Deanom Čizmarom, pročelnikom Graditeljskog odjela Tehničkog veleučilišta u Zagrebu te voditeljicom Laboratorija za materijale Donkom Würth.

Veliki broj zabatnih zidova se djelomično ili potpuno urušilo i pri tome napravilo štetu na susjednim zgradama. | foto: TVZ

Potres koji je pogodio Zagreb 22. ožujka ostat će u kolektivnom sjećanju desetljećima, a svi koji su ga doživjeli znat će točno ispričati gdje su bili i što su radili kada se dogodio. Minute nakon potresa, nakon što je većina Zagrepčana istrčala izvan svojih domova, počele su se širiti slike oštećenja centra grada i šire okolice društvenim mrežama.

U vrlo kratkom roku Ured za upravljanje u hitnim situacijama u Zagrebu objavio je poziv za volontere stručnjake koji bi mogli obavljati preglede oštećenih zgrada na području grada. Na teren je izašlo preko 500 volontera iz Zagreba, koji su u prvih nekoliko dana nakon potresa obavili najvažnije preglede u najpogođenijim dijelovima grada.

Razgovarali smo s Deanom Čizmarom, pročelnikom Graditeljskog odjela Tehničkog veleučilišta u Zagrebu te voditeljicom Laboratorija za materijale Donkom Würth. Zanimalo nas je kako je izgledao teren u danima nakon potresa, ali i što struka ima za reći o sanaciji posljedica. Također, dotakli smo se i studija građevine te koliko sam studij priprema studente za rad u takvim situacijama.

Na koji način se Graditeljski odjel TVZ-a aktivirao u procjenu i sanaciju štete koja je nastala nakon potresa u Zagrebu? Što ste točno radili na terenu i kako je to izgledalo?

Od prvog dana Graditeljski odjel TVZ-a se odazvao pozivu Ureda za upravljanje u hitnim situacijama u Zagrebu i započeo preglede oštećenih zgrada. U početku su pregledi bili i fizički naporni jer su znali trajati i po 12 sati na dan. Bilo je puno prioritetnih zgrada, veliki broj zahtjeva i mali broj volontera.

Kod zidanih zgrada s drvenim stropovima najveća oštećenja su obično u gornjim etažama, dok je kod betonskih zgrada obrnuto. Potrebno je proći što veći broj prostorija a pri tome posebno provjeriti potkrovlje. Tako da je pregled jedne zgrade trajao u prosjeku oko jedan sat. Ovisno o broju etaža i stupnju oštećenja pregledi su znali trajati i višestruko dulje.

Galerija 2 Fotografija

Otvori

Prilikom pregleda bilo je potrebno ukloniti žbuku kako bi se utvrdilo oštećenje zida. | foto: TVZ

Možete li nam objasniti što označavaju zelene, žute i crvene oznake? Na koji način se vrši obnova na zgradama u takvom stanju?

Rezultat pregleda završava s mišljenjem inženjera građevinarstva (u zadnjih nekoliko tjedana poznatiji pod imenom statičari) o uporabljivosti zgrade. Najbolje je dobiti zelenu karticu (oznaka uporabljivo) jer to znači da ne postoje velika i bitna oštećenje na nosivoj konstrukciji.

Crvena kartica (oznaka neuporabljivo) je podijeljena u manjem broju slučajeva i označava zgradu s jako velikim oštećenjima gdje postoji mogućnost urušavanja cijele zgrade ili dijela zgrade. Žuta kartica (oznaka privremeno neuporabljivo) je oznaka između zelene i crvene i ukazuje na nužne mjere koje je potrebno provesti (hitne intervencije itd.).

Što će biti sa zgradama koje su označene kao neuporabljive – hoće li se rušiti ili je moguća obnova?

Svaka zgrada ima određenu potresnu otpornost i svaku zgradu možemo ojačati do određene projektirane  razine.  Zgrade s crvenom karticom mogu se rekonstrukcijom dovesti u stanje velike potresne otpornosti. Važno je napomenuti, da ne bi bilo zabune, zgrade koje su u ovom potresu dobile zelenu oznaku ne znači da u sljedećem i one neće stradati.

Generalno gledajući većina zgrada starog dijela Zagreba nije protupotresno projektirana. Protupotresna obnova je neophodna, postavlja se pitanje koju razinu otpornosti  želimo postići. Ali sve se u konačnici  svodi na pitanje financija. Radi se o velikom novcu koji je potrebno uložiti, a kojeg nema ni država ni grad ni stanari. Za kvalitetnu i sveobuhvatnu rekonstrukciju potrebno je iseliti zgradu ili barem dijelove zgrade na određeno vrijeme.

Dimnjaci su najviše stradali. Oni koji se nisu srušili bilo je potrebno ukloniti jer su predstavljali veliku opasnost za prolaznike. | foto: TVZ

Što je s ostalim oštećenim zgradama u centru, a koji su možda sada izbjegli crvenu oznaku?

Postoje neki vitalni objekti u gradu, kao što su bolnice, mostovi i slično. Od građevina tog tipa zahtjeva se još veći stupanj potresne otpornosti. Postavlja se pitanje da li je vrijeme da se napravi prenamjena starih bolnica i da se počne razmišljati o dugoročnim rješenjima.

Vlasnici nekretnina moraju postati svjesni da je u iste potrebno ulagati, da posjedovanje vlastitog prostora zahtjeva ulaganja. Hoće li građani u budućnosti više ulagati u održavanje, na to je pitanje je teško dati odgovor. Puno faktora utječe na to, da li u zgradi živi pretežno mlada ili starija populacija, međusobnim odnosima susjeda a možda i najbitnije financijskom stanju. Možda bi se moglo postići napredak izradom zakona o obveznom održavanju. Pojavili su se prijedlozi o izdavanju certifikata koji bi definirao stupanj protupotresne otpornosti.

Hoće li obnova zgrada u Zagrebu sada dovesti do nekih suvremenih promjena – hoće li zgrade biti održivije te mogu li postati sada energetski učinkovitije? Može li uopće doći do takvih pomaka?

Energetska obnova je potpuno druga problematika koja je  djelomično i parcijalno provođena kroz gradski program obnova pročelja. No i ovdje su veliki problemi vezani uz zahtjeve konzervatora tako da je u centru praktički nemoguće napraviti moderno rješenje što se tiče energetske učinkovitosti na uličnim pročeljima.

Na koji način i s kojim materijalima su građene zgrade u centru Zagreba i koliko je to, zajedno sa starošću  zgrada, utjecalo na to da imamo ovakve posljedice potresa?

Sve te zgrade koje su najviše stradale u centru Zagreba su zidane zgrade s drvenim stropovima stare i preko 100 godina. Glavna oštećenja koja su se pojavila na većini tih zgrada su otkazivanja zabatnih zidova i dimnjaka te velika oštećenja na zidovima. Puno je razloga zašto je došlo do toga, a jedan od glavnih je mort koji danas više nema nikakvu čvrstoću. Doslovno ga prstima možete pretvoriti u prah. Zatim nedostaju vertikalni i horizontalni betonski serklaži. Veliki broj zgrada ima i neadekvatne temelje. Cijeli je niz problema koje je potrebno sanirati.

Problem je i u tome što se do 1964. godine zgrade nisu računale na potres. Nakon velikog potresa u Skopju 1963. godine promijenili su se propisi i uveden je obavezan seizmički proračun građevina. U zadnjih dvadeset godina u Hrvatskoj počinje primjena europskih normi koje su dodatno povećale potresne sile. Danas građevinski inženjeri koristeći nove norme osiguravaju relativno veliku sigurnost novih zgrada. Tako da su sve novije zgrade u pravilu prilično otporne na potresna djelovanja.

Galerija 2 Fotografija

Otvori

Najviše su oštećene zgrade izgrađene prije nego što se dogodio veliki potres u Skopju 1963. godine | foto: TVZ

Koji materijali će se sada koristiti za sanaciju i koliko će to biti izdržljivo?

Danas na tržištu postoje „novi“ materijali koji mogu poboljšati potresnu otpornost. Uslijed oštećenja potrebno je izvesti sanaciju, na način da se izvedu ukrućenja pojedinih konstruktivnih elemenata, kako bi izdržali slijedeći potres. To se može izvesti novim materijalima kao što su FRP lamele (trake) ili FRCM sustavi kojim se mogu ojačati  nosivi elementi. Na tržištu postoje zamjenski materijali sličnih svojstava koje proizvode pojedine tvrtke, kao što su SIKA Croatia d.o.o., MAPEI CROATIA d.o.o., STO Ges.m.h.H i MC-Building Chemicals d.o.o.

Bez primjene armiranog betona i čelika teško se može postići potresna otpornost koju zahtijevaju današnji standardi. Nažalost, primjena tih materijala zahtjeva velike konstruktivne zahvate i materijalne troškove.

Jesu li studenti na neki način bili uključeni u izlazak na teren nakon potresa? Jesu li se na terenu saznale neke zanimljive stvari koje će sada biti korisne u nastavi?

Nekoliko naših studenata pridružilo se Uredu za upravljanje u hitnim situacijama u Zagrebu, Branimirova 71b i zajedno s iskusnijim konstrukterima sudjelovalo je u obilascima oštećenih zgrada. U pravilu obilazak rade dvije, a ponekad i tri osobe. Za vrijeme obilazaka koji traje već mjesec dana kolege su snimile veliki broj fotografija, ulazili u potkrovlja, podrume i stekli veliko iskustvo u načine građenja i projektiranja starijih zgrada, a potres je pri tome pokazao sve greške koje su se pri tome radile.

Kako i koliko se priprema studente graditeljstva za ovo što nam se dogodilo u Zagrebu – za izlazak na takav teren i saniranje takvih šteta?

Kod proračuna betonskih građevina tri su glavna opterećenja koja u najvećoj mjeri određuju nosivu konstrukciju: vlastita težina, korisno opterećenje i potres. Koliko je potres bitan pokazuje i činjenica da se u sklopu nastave na Graditeljskom odjelu izvode čak dva predmeta “Potresno inženjerstvo“ i “Geotehničko potresno inženjerstvo“ koja se bave samo tom problematikom. Postoji i niz ostalih predmeta (Betonske konstrukcije I, II, Armirano betonske inženjerske konstrukcije itd.).

Imamo i predmete, koji se slučajno, izvode u ljetnom semestru ove godine, a vidjet ćete da su vrlo aktualni: Osnove rekonstrukcije, sanacije i adaptacije graditeljske baštine; Sanacija i zaštita građevina te Uvod u konstruktivnu sanaciju graditeljske baštine.

Galerija 2 Fotografija

Otvori

Studenti u Laboratoriju za materijale susreću se s raznim materijalima te tako uče kako se koriste na stvarnom gradilištu. | foto: TVZ

Što mogu budući studenti očekivati od Graditeljskog odjela na TVZ-u?

Graditeljski odjel jedan je četiri Odjela na Tehničkom veleučilištu.  Odjel sudjeluje od nastanka TVZ-a u izvođenju nastave i obrazovanju budućih inženjera. Od 2006. godine trogodišnjem preddiplomskom studiju dodali smo diplomski studij. Nakon završetka našeg diplomskog  studija inženjeri (titula struč. spec. ing. aedif.)  imaju ista prava kao i njihove kolege sa Sveučilišta.

Osim naših nastavnika, imamo i vanjske suradnike koji izvode nastavu, a isti su priznati stručnjaci u svom području (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Zagrebački uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, različite projektantske tvrtke itd.) čime dodatno osiguravamo stalni kontakt naših studenata s praksom i potrebama na tržištu rada. Naš program kontinuirano dorađujemo kako bismo uvijek imali suvremen studij što je i vidljivo prema predmetima koji se izvode.

Na TVZ-u postoji i Laboratorij za materijale koji sudjeluje na brojnim projektima i u kojemu studenti mogu svašta naučiti. Možete li nam reći više o tome?

U sklopu Graditeljskog odjela osnovan je 2015. god. Laboratorij za materijale, u kojem se održava nastava. Laboratorij je smješten u krugu Graditeljske tehničke škole u Zagrebu, s kojom ima stručnu suradnju. Laboratorij za materijale bavi se ispitivanjima i istraživanjima materijala u graditeljstvu.

Laboratorij se koristi za nastavu na kolegijima kao što su Građevinski materijali, Sanacija i zaštita građevina, Osnove materijala u zaštiti graditeljskog naslijeđa te laboratorijske vježbe iz Fizike.

Također, laboratorij sudjeluje u odradi studentske prakse, gdje studenti dobiju zadatke koji su povezani s tržištem. Na taj način povezujemo stručne poslove i izradu diplomskih i drugih stručnih radova.

Laboratorij je sudjelovao na izvedbi značajnijih stručnih poslova, kao što je kontrola proizvodnje betona na gradilištu hotela Valdaliso u Rovinju za tvrtku Kamgrad, sudjelovali smo u izvedbi Hotela Park u Rovinju, u izradi pigmentiranih betona za Trg Bećarca u Pleternici te u izradi bijelih betona za kapelicu u dvorcu Miljana.

Studenti u laboratoriju mogu odrađivati i studentsku praksu, koja je povezana sa slučajevima s trenutnih gradilišta. | foto: TVZ

____________________________________________________________________________

Tekst je nastao kao dio native studije portala srednja.hr i Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.