Preminula profesorica psihologije iz Splita, studenti shrvani: ‘Ostali smo bez omiljene nastavnice’
Preminula je Andreja Bubić, cijenjena sveučilišna profesorica psihologije na splitskom Filozofskom fakultetu. S njom su se oprostili shrvani kolege i studenti.
Andreja Bubić bila je profesorica splitskog Filozofskog fakulteta
Foto: Unsplash; Zoran Kokanovic | FFST | ilustracija srednja.hr
Splitsko sveučilište i tamošnji Filozofski fakultet ostali su bez cijenjene profesorice i poznate kognitivne psihologinje Andreje Bubić. S njom su se oprostili kolege i studenti.
‘Ostali smo bez omiljene nastavnice’
– S velikom boli javljamo da smo u nedjelju, 13.6.2021., ostali bez drage kolegice, vrsne znanstvenice i omiljene nastavnice izv. prof. dr. sc. Andreje Bubić.
Profesorica Bubić je obogatila živote svih s kojima se susretala, a posebice kolegica i kolega s Odsjeka za psihologiju s kojima je niz godina uspješno surađivala.
Ovo je veliki gubitak za sve koji su je poznavali kao i za čitavu akademsku zajednicu, objavio je Filozofski na svojim stranicama.
U tuzi su se s profesoricom Bubić oprostili i studenti Filozofskog fakulteta, na čijem je Odsjeku za filozofiju i zaposlena dugi niz godina. Ostali su, kako kažu, bez omiljene nastavnice.
– Ovo je veliki gubitak za naš Fakultet kao i za čitavu akademsku zajednicu. Draga profesorice Bubić, hvala Vam na svemu. Počivajte u miru Božjem, objavio je Studentski zbor FFST-a na svojim društvenim mrežama.
Usavršavala se na Harvardu
Andreja Bubić radila je na Odsjeku za psihologiju splitskog Filozofskog fakulteta. Područje uže specijalizacije joj je kognitivna psihologija. Doktorirala je na Sveučilište u Leipzigu, a postdoktorsko usavršavanje odradila je na jednom od najkvalitetnijih svjetskih sveučilišta – američkom Harvardu. Tu je najviše vremena provela u općoj bolnici u Massachusettsu, na A.A. Martinos Centru za biomedicinsko oslikavanje, njihovog Medicinskog fakulteta.
Na splitskom je sveučilištu podučavala niz kolegija iz područja edukacijske psihologije, psihologije učenja i podučavanja, psihologije ranog odgoja, zaključivanja i donošenja odluka, edukacijske neuroznanosti pa i statističke kolegije u pedagogiji te analize. Surađivala je na brojnim znanstvenim projektima, a prema Google Scholaru, njeni su radovi citirani čak 1.478 puta, uz h-index od 18, što znači da je imala najmanje osamnaest radova s isto toliko citiranja po radu.
