Preminuo cijenjeni bivši profesor Filozofskog fakulteta: ‘Bio je pozitivan, uvijek nasmijan i skroman’
Damir Kalogjera, profesor emeritus Filozofskog fakulteta u Zagrebu i jedan od naših najvećih lingvista, preminuo je u 91. godini života. Od njega su se oprostili njegovi Korčulani, ispričavši crticu iz njegova života kad bi se, sa ‘šugamanom’ u ruci, spustio na plažu. Prkosio je svemu, napisali su, navikama ostalim, svojim godinama, imao je taj iskonski mediteranski nerv i povezanost s morem.
U 91. godini preminuo je Damir Kalogjera, profesor emeritus Filozofskog fakulteta u Zagrebu i jedan od naših najvećih lingvista. Čovjek nevjerojatne karijere i biografije te jedan od, za njegove sumještane najbitnije, Rječnika govora grada Korčule.
‘Uvijek nasmijan i skroman, a svjestan svega što je napravio’
Od njega su se na društvenim mrežama dirljivo oprostili članovi Udruge za promicanje ljudskih prava i građanskog aktivizma – KaP s rodne mu Korčule. Sve o njemu napisano je već u enciklopedijama, rekli su, no o nečemu ipak svjedoče i ljudi.
– No, ono što ne može biti sakupljeno na takvom mjestu jeste ono koliko je taj čovjek bio pozitivan, uvijek nasmijan i skroman, iako svjestan svega onoga što je napravio.
I takav je bio kad god bi ga sreo, bilo u tramvaju prema Filozofskom u Zagrebu, jednako kao i kad bi se posve opušten od svih briga spustio na terasu Hotela Korčule u ljetnom periodu. Međutim, taj ljetni ritual u kojem se Damir spuštao na kavu sa šugamanom i kupaćim pod rukama, pa se prije ručka brzinski bacio u more, taj iskonski mediteranski nerv i povezanost s morem, s kojim je prkosio navikama ostalih, svojim godinama i općenito shvaćanju života kao nečega u čemu dijete u čovjeku treba biti zatomljeno u nekom momentu, istaknuli su iz Udruge KaP.
To je baš bilo divno i iscjeljujuće, zaključili su, uz posljednji pozdrav ‘divnom čovjeku’, profesoru Damiru Kalogjeri.
Imao je bogatu karijeru
Kalogjera je u Zagrebu završio gimnaziju 1951. godine, a pet godina nakon na Filozofskom fakultetu diplomirao anglistiku te južnoslavenske jezike i književnost. Poslijediplomski studij završio je na University of Durham i University Collegeu u Londonu 1963.. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu doktorirao je 1965. tezom Upotreba anomalnih glagolskih oblika: shall, will, should, would u današnjem književno-razgovornom engleskom jeziku.
Od 1957. do 1964. radi kao asistent na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a potom prelazi na istoimeni zagrebački faks. Iste godine kad odlazi sa sarajevskog, na zagrebačkom Filozofskom faksu postaje lektor. 1969. docent, onda 1974. izvanredni i od 1982. redoviti profesor engleske lingvistike. Odlazi u mirovinu 2002. godine s počasnom titulom profesor emeritus. Kalogjera je bio i međunarodno poznat. Kao istraživač i gostujući je predavač boravio na Pennsylvania State University, School of Slavonic and East European Studies u Londonu i na University of Nottingham.
Prvo područje njegova znanstvenog zanimanja bila je engleska gramatika, potom se bavio kontrastivnom analizom engleskoga naspram hrvatskog jezika, a od 1970-ih veće zanimanje iskazao za sociolingvistička pitanja. U području hrvatskog jezika značajno pridonio istraživanju govora rodnog mu otoka Korčule, čiji je objavio, kako smo napomenuli na početku teksta, i cijeli rječnik.