Preminuo je dugogodišnji profesor Filozofskog Miroslav Tuđman: Pamtit ću ga po nekoliko stvari
U 75. godini života u nedjelju nas je napustio profesor Miroslav Tuđman. Iako će ga mnogi pamtiti kao saborskog zastupnika, riječ je o vrhunskom znanstveniku, pioniru informacijskih znanosti te dugogodišnjem profesoru zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Budući da mi je predavao te ostao u jako lijepom sjećanju, napisat ću o njemu nekoliko riječi.
prof. dr. sc. Miroslav Tuđman | screenshot: YouTube
Gotovo svi ljudi na svijetu, kada žele doći do riječi, povise ton. No, ne i profesor Miroslav Tuđman. Kada bi želio da ga se sluša, počeo bi pričati tiho, tiše pa još tiše…. Trebali ste samo vidjeti kako svi najedanput načule uši ne bi li čuli što ima za reći. Bio je to samo jedan od pokazatelja njegove genijalnosti. Pamtit ću ga i po frazi ‘ajmo ovako postavit stvari’, kojom je želio da temu rasprave sagledamo i s drugog ugla.
Vrsan teoretičar, pionir informacijskih znanosti i stručnjak za informacijsko ratovanje, nažalost, napustio nas je u nedjelju.
Meni, autoru ovih redaka, profesor Tuđman u drugom je semestru preddiplomskog studija predavao Epistemologiju informacijskih znanosti. Bili smo mu zadnja generacija; nakon nas je otišao u mirovinu.
Uz njegova predavanja pamtim nekoliko anegdota. Jednom nam je prilikom pričao i o odnosu sa svojim ocem Franjom, koji će kasnije postati prvi hrvatski predsjednik. Naime, budući da se Franjo u to vrijeme jako bavio proučavanjem povijesti, njegov je odnos sa sinom bio nešto formalnije naravi. O obrazovanju nisu baš pričali. Miroslav je, kako je sam pričao, došao doma, i rekao da je upisao studij. ‘Što si upisao?’, pitao ga je otac, na što je Miroslav odgovorio: ‘filozofiju i sociologiju’. ‘Pa mogao si i nešto bolje’, uzvratio je Franjo. Sin ga je pitao što bi bilo bolje, a Franjo uzvratio: ‘Pa mogao si, umjesto sociologije, upisati – povijest’.
Kao veliki stručnjak za proučavanje teksta i jezika (pionir je i teorije računalne obrade prirodnog jezika), profesor Tuđman otkrio nam je i kako ne postoji originalno hrvatska riječ koja počinje sa slovom, odnosno glasom ‘f’. Glas ‘f’, naime, nije slavenski. Njegova slavenska inačica je ‘hv’; zato, primjerice, otok na Jadranu koji su Grci nazivali Pharos (čita se: Faros), mi zovemo Hvarom (izgubio se i nastavak -os).
No, osim anegdota, profesora Tuđmana pamtit ćemo i po njegovu znanstvenom radu. Na Sveučilištu u Zagrebu radio je od 1972. Doktorirao je na temi paradigme informacijske znanosti, dakle on ju je praktički definirao. Kasnije će sa sadašnjim rektorom, profesorom Borasom, te profesorom Dovedanom Hanom napisati i knjigu Uvod u informacijske znanosti. Bio je stručnjak za znanje (o znanju), što potvrđuje i činjenica kako je dugi niz godina bio predstojnik Katedre za organizaciju znanja. Njegova uža specijalnost bilo je i informacijsko ratovanje, čije je strategije proučavao i prije no što je taj pojam postao popularan kao danas. Mnoga njegova znanja o kiberprostoru (cyberspaceu), u svijetu koji se sve više oslanja na internet, tek će nam biti potrebna.
Osim na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, profesor Tuđman predavao je i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru te na varaždinskom FOI-ju. Na Odjelu za forenziku Sveučilišta u Splitu buduće forenzičare podučavao je o sustavima domovinske sigurnosti. Naime, radio je to bolje od drugih jer je, zbog svojih znanja o prijenosu znanja i informacija, bio je jedan od osnivača obavještajne službe, tada novoosamostaljene, Republike Hrvatske. Bio je i rado viđen gost na drugim sveučilištima. No, bez obzira na sav svoj doprinos, zračio je skromnošću, po kojom ću ga također pamtiti.
Dragi Profesore, hvala Vam i doviđenja.
“Počinje radikalna vlast digitalnog svijeta, a čovjek u njemu nema uporišta u kojem bi se osjećao sigurnim i zaštićenim.” (prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, 1946. – 2021.)
