Na prestižnoj listi najboljih na svijetu Sveučilište u Zagrebu zauzelo porazno nisko mjesto

Izašla je jedna od najprestižnijih rang lista najboljih svjetskih sveučilišta Times Higher Education. Na njoj su se našla tek dva hrvatska sveučilišta. Sveučilište u Splitu rangirano je između 801. i 1000. mjesta, dok se Sveučilište u Zagrebu smjestilo u posljednju kategoriju između 1001. i 1527. mjesta.

Foto: srednja.hr

Timesova lista najboljih svjetskih sveučilišta za 2021. godinu uključuje preko 1.500 sveučilišta iz 93 zemlje i regije, što ju čini najvećom i najraznolikijom listom sveučilišta. Mjerenja se odvijaju preko trinaest indikatora kvalitete rada sveučilišta u ukupno četiri područja – nastava, istraživanje, prijenos znanja i međunarodna perspektiva. U svrhu rangiranja, Times je ove godine analizirao preko 80 milijuna citata u ukupno 13 milijuna znanstvenih publikacija te uključio odgovore iz ankete provedene na preko 22 tisuće znanstvenika diljem svijeta.

Zagrebačko sveučilište u posljednjoj skupini

Dva hrvatska sveučilišta našla su se na Timesovoj listi. Bolje rangirano je Sveučilište u Splitu koje se našlo između 801. i 1000. sveučilišta na svijetu po svojoj kvaliteti. Sveučilište u Zagrebu zauzelo je dosta lošu poziciju. Upada u onu posljednju skupinu najboljih sveučilišta između 1001. i 1527. mjesta.

Zanimljivo, kada je prošlog mjeseca objavljenja tzv. Šangajska lista najboljih sveučilišta, na kojoj se Zagreb pozicionirao između 401. i 500. mjesta, Sveučilište je poslalo priopćenje medijima te se na svojim službenim stranicama pohvalilo svojim plasmanom. Plasmanom koji, valja istaknuti, nije ništa bolji od prošle godine, kada su na Šangajskoj listi ostvarili potpuno isti plasman. Timesova lista izašla je jučer, a od Sveučilišta nismo dobili priopćenje. Isto tako, na njihovim službenim stranicama ne možemo vidjeti nijednu obavijest vezanu uz plasman na ovoj prestižnoj rang listi najboljih sveučilišta.

Složena metodologija

Timesova lista najboljih svjetskih sveučilišta jedina je svjetska rang lista koja kombinira sve najvažnije faktore u ocjenjivanju najboljih. Svako sveučilišta skuplja bodova u ukupno pet područja svojeg djelovanja, čijim se zbrojom na kraju dolazi do stvaranja jedinstvene rang liste.

Izvor: Times Higher Education

U područjima nastave, istraživanja i citiranju sveučilišta ukupno mogu skupiti 90 posto svih bodova. Na svako od tih područja otpada 30 posto ukupnih bodova. Međunarodna perspektiva donosi 7,5 posto bodova, dok područje koje se tiče industrijskog prihoda maksimalno donosi 2,5 posto ukupnih bodova. Svaka od pojedinačnih kategorija ima svoje faktore, koji se djelomično odnose ne brojke i statistiku, a djelomično na ankete i upitnike. Sve to možete vidjeti na Timesovom grafu poviše, a njihovu metodologiju u detalje možete pregledati ovdje.