Priča s Čovićevim produljenjem još nije gotova: Imamo dokumente s novim spornim detaljima tog slučaja
Nacionalno vijeće danas je trebalo raspravljati o uvjetima produljenja radnog odnosa prorektoru Anti Čoviću. Kako nam kažu naši izvori, ta je točka skinuta s dnevnog reda sjednice. No, ta priča ima i dodatnu dimenziju. U posjedu smo dokumenata s novim spornim detaljima tog slučaja.
Ante Čović, prorektor zagrebačkog sveučilišta
Foto i obrada: Screenshot HRT | srednja.hr
Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj danas je trebalo raspravljati o uvjetima produljenja radnog odnosa 71-godišnjeg prorektora Ante Čovića. Nakon što smo o tome izvijestili javnost, kako neslužbeno doznajemo od naših izvora, na prijedlog jednog člana Vijeća ta je točka skinuta s dnevnog reda sjednice. No, ova je priča daleko od uobičajene. Imamo dokumente koji pokazuju nove sporne detalje cijelog slučaja, a uključuju bivšeg ministra znanosti i obrazovanja Pavu Barišića, inače Čovićevog bliskog suradnika.
Ocjenjivao vlastiti članak
Javnosti otprije poznat po osporavanom plagijatu, Barišić ima dugu povijest s prorektorom Čovićem. Obojica seniori filozofije, dugogodišnji bliski suradnici u znanstvenim časopisima, osnivači Hrvatskih studija, od tamo potjerani sredinom devedesetih pa se nakon dvadeset i više godina, opet zajedno, vratili. Upravo se Barišić našao u povjerenstvu Hrvatskih studija koje je trebalo utvrditi ispunjava li prorektor Čović kriterije znanstveno-nastavne izvrsnosti kako bi mu se ugovor mogao produljiti na još dvije godine.
Kao da već očite poveznice nisu dovoljne da bi netko dovodio u pitanje Barišićevo mjesto u komisiji, imamo dokumente koji ovoj priči daju još jednu dodatnu dimenziju. Naime, povjerenstvo u kojem sjedi Barišić sastavljalo je izvješće o znanstvenom i nastavnom radu prorektora. Između ostalog, to je tijelo složilo i kratki izvještaj o novim znanstvenim člancima prorektora Čovića. I tu dolazimo do najspornijeg detalja. Od ukupno četiri znanstvena članka koja se navode u izvješću, povjerenstvo u kojem sjedi i bivši ministar Barišić, pregledavalo je i članak čiji je autor – pogađate – Barišić.
Radi se o znanstvenom članku naslova “Ethisierung im Licht der Dichotomie von Recht und Moral” (Etizacija u svjetlu dihotomije prava i morala) koji su zajedno napisali i prije dvije godine objavili Barišić i Čović. Barišić je dakle, ponovimo, s još dvoje kolega filozofa sastavljao izvješće o znanstvenom članku koji je upravo on pisao. Taj članak je, da stvar bude još gora, objavljen u časopisu Synthesis Philosophica, na čijem se čelu kao glavni urednik nalazi prorektor Čović, dok Barišić sjedi u savjetu istog časopisa.
Zanimljiv sadržaj članka
Uza sporne okolnosti sastavljanja izvješća, i sam sadržaj članka dosta je zanimljiv. Barišić i Čović u njemu “kritički promišljaju razne oblike deformacije etike u suvremenim procesima”, a za potrebe članka smislili su i kovanicu “etizacija”. U članku zaključuju, piše u izvješću, kako “neobuzdana i preobilna etizacija raznih sfera može biti pogubna za dobro uređenje i blagostanje u suvremenom pluralističkom društvu”.
Ne radi se o slučajnom zaključku. Nimalo, jer autori za ilustraciju koriste dva primjera. Prvi se primjer, kako stoji u izvješću, odnosi na “normativne nedostatke Etičkog kodeksa u Zagrebu”. Precizno, one verzije Kodeksa koja je na snazi bila od 2007. do 2018. Drugi se, pak, primjer odnosi na “nepravilnosti u radu Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju”.
Etički kodeks zagrebačkog sveučilišta izmijenjen je u studenom 2018., a njegove je promjene prije nego što su donesene obrazlagao upravo prorektor Čović. Događalo se to na isti dan kada je Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta predložilo razmatranje njegove stegovne odgovornosti zbog navodnog znanstvenog nepoštenja prilikom izbora u više zvanje. Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju je pak onaj isti saborski odbor koji je donio mišljenje o plagijatu bivšeg ministra Barišića.
