Prije 12 godina nije uspio, ali sada je: Donesen novi Zakon o visokom obrazovanju i znanosti
Donesen je novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Saborski su ga zastupnici izglasali sa 79 glasova za i 11 protiv, dok ih 31 bilo suzdržanih. Iako novi propisi nisu revolucionarni, adresiraju nagomilane probleme u resoru. Uvodi se novi model financiranja sveučilišta, pojačava se nadzor nad trošenjem javnog novca, a studenti dobivaju nove mogućnosti.
Foto: srednja.hr
Donesen je novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Na sjednici Hrvatskog sabora 79 je zastupnika glasalo za njegovo donošenje, protiv je bilo njih 11, a suzdržanih 31. Prethodno je održan i poseban dio sjednice na kojem su zastupnici obrazložili svoje amandmane. Vlada je odbila amandmane, sve osim Odbora za zakonodavstvo koji su, kako je i ministar Radovan Fuchs tijekom drugog čitanja u četvrtak najavio, uglavnom nomotehničke prirode.
Podsjetimo, amandmane su, redom, podnijeli Odbor za zakonodavstvo, klubovi zastupnika IDS-a, Zeleno-lijevi blok, Nino Raspudić i Marija Selak Raspudić zajedno s klubom zastupnika Domovinskog pokreta te Marijana Puljak kao zastupnica stranke Centar. Izuzevši Raspudiće i Domovinski pokret, koji svoje amandmane raspisuju na 25 stranica, ostali su zastupnici i klubovi predložili svega po nekoliko amandmana.
Zakon nije revolucionaran, ali…
Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, iako ne revolucionaran, donosi brojne novosti koje će, po mišljenju šire akademske javnosti, riješiti neke od gorućih problema resora. Uvodi se novi, transparentniji i pravedniji model financiranja preko cjelovitih programskih ugovora. Osnivat će se sveučilišna vijeća, tijela koja će nadzirati zakonitost rada rektora i sveučilišnih tijela. Preko njih će država, time i porezni obveznici, imati mogućnost nadzora nad trošenjem javnih sredstava, bez kojih sveučilišta ne bi mogla funkcionirati.
Uvode se rokovi u nadzornim postupcima te se propisuju sankcije za čelnike koji ne žele surađivati s državom, a studenti ostvaruju, uz postojeća, i neka nova prava. Bolje su definirane razlike između redovnih i izvanrednih studenata, a ovi će prvi moći biti stalno zaposleni ili imati samostalni obrt, čak i dok redovno studiraju. Ostvarit će, u tom slučaju, i pravo na državnu subvenciju školarine, odnosno neće morati plaćati faks. Studenti stručnih studija dobivaju nove titule magistra struke nakon završetka diplomskih studija.
Zagrebačko sveučilište jedino je od devet javnih sveučilišta u potpunosti odbacilo Fuchsov prijedlog zakona. Ostala su sveučilišta, veleučilišta i visoke škole, kako javne tako i privatne, uz neke konstruktivne kritike i primjedbe, prihvatile tadašnji zakonski prijedlog kao korak u pravom smjeru.
Fuchs je konačno dočekao svoj trenutak
Radovanu Fuchsu, napomenimo, ovo nije prvi put da pokušava provesti neke reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja. Kada se zadnji put našao u ministarskoj poziciji, u Vladi premijerke Jadranke Kosor, pripremao je paket od tri zakona koji su pokrivali tri važna segmenta resora – sveučilište, visoko obrazovanje i znanost. Postali su tada poznati kao Fuchsovi zakoni.
Ti zakoni, uslijed velikog pritiska, koji je, kao i ovaj put bio koncentriran na zagrebačkom sveučilištu, ali i nestabilne političke situacije, nisu prošli. Srušeni su na ljeto 2011. godine na saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Kada je prije dvije godine Fuchs ponovno došao na čelo resora, upućeniji su znali da će mu ovo biti jedan od najvažnijih poteza. Danas možemo reći da je Fuchs, nakon 12 godina i dva pokušaja, dočekao svoj trenutak.
