Prije 120. godina prve studentice upisale su redovne studije: Danas ih u Zagrebu ima 35 tisuća
Svake godine 8. ožujka obilježava se Dan žena, a ove godine je i 120. obljetnica otkako su se prve redovne studentice upisale na studije Sveučilišta u Zagrebu, objavio je Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu. Tako su se u Zagrebu 1901. godine prvi put u Hrvatskoj upisale redovne studentice i to da Mudroslovnom fakultetu, danas poznatom kao Filozofski fakultet.
Foto: Pexels
Ove se godine obilježava 120. godišnjica otkako su se prve redovite studentice upisale na studije Sveučilišta u Zagrebu. Kako je objavio Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu, prve redovne studentice 1901. godine upisale su se na Mudroslovni fakultet, danas poznatom kao Filozofski fakultet.
– U to vrijeme na Mudroslovnom fakultetu studirale su se društveno-humanističke, ali i tehničke i prirodoslovne znanosti koje su kasnije dobile svoja zasebna mjesta na Sveučilištu. Na zagrebačko Sveučilište u prvih nekoliko godina dolazile su brojne žene iz svih krajeva Hrvatske i Europe na studij. Tek 1918. godine ženama je bio omogućen studij i na Pravnom, Medicinskom i Gospodarsko-šumarskom fakultetu. Mnoge studentice su već u prvim godinama dobivanja prava na visokoškolsko obrazovanje stjecale diplome i doktorske titule, objasnili su na Facebook stranici iz Zbora.
Dodali su kako se u ovih 120 godina štošta promijenilo te da je na raznim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu upisano više od 35.000 studentica.
– Međutim, zastupljenost žena na visokim pozicijama je i dalje mala. Na čelu 34 sastavnice na Sveučilištu samo je 6 dekanica, a čak 28 dekana. Od sveukupno 89 rektora Sveučilišta u Zagrebu, samo jedna je bila žena – Helena Jasna Mencer, vrsna hrvatska kemičarka i redovita profesorica na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, poručili su iz Studentskog zbora.
Osim studenata, povodom Dana žena obratila se i rektorica Sveučilišta u Rijeci, Snježana Prijić-Samaržija.
– Za razliku od nekih ranijih vremena, moramo sa zadovoljstvom primijetiti da se ovogodišnji Međunarodni dan žena široko obilježava, da se otvoreno raspravlja ne samo u podzastupljenosti žena na rukovodećim mjestima i politici, već i o prisutnosti žena u medijima, o menstrualnom siromaštvu, harmoniziranju privatnog i poslovnog života, ali i o prevažnoj temi nasilja nad ženama, započela je rektorica.
Navodi kako je Europa pitanje rodne ravnopravnosti stavila među prioritete time što je uvjetovala prijavu istraživačkih projekta na program ‘HORIZON EUROPE’ te dokazala da znanstvena institucija posjeduje plan rodne ravnopravnosti ili jasne politike podrške i financiranja rodne ravnopravnosti.
– Od kada je Opća skupština UN, 1977. godine, pozvala da se 8. mart obilježava kao UN-ov praznik ženskih prava i svjetskog mira, dan žena se najuže povezuje i s razvijanjem kulture mira i humanosti. Upravo zato i koristimo priliku Međunarodnog dana žena da iskažemo naš anti-ratni stav i strepnju nad izbjegličkom krizom. Zbog osobnih iskustava neravnopravnosti i borbe za prava žena, opremljene smo boljim razumijevanjem nepravde, protiv koje moramo dizati glas i poticati na aktivno kultiviranje humanosti, zaključila je Prijić-Samaržija.
