‘Prljavi’, glasni, nema žena: Stereotipe o metalcima razbijamo istinom!
Među metalcima nema žena, ‘prljavi’ su, glasni, ispali iz ‘mode’ i pomalo zastarjeli… Sve su ovo stereotipi koji se vežu uz metaluršku industriju. Iako metalu dugujemo razvoj civilizacije, suvremene industrije i svoj lagodan život, o njoj danas prevladava više mitova nego istina. Razgovarali smo s prof. dr. sc. Zdenkom Zovko Brodarac, dekanicom Metalurškog fakulteta u Sisku. Razbila je neke od stereotipa koji se vežu uz njihove studente, kasnije i zaposlenike te industrije, kao i sam posao metalaca.
GIFA sajam ljevarstva i metalurgije 2019. | foto: Facebook Metalurški fakultet
Metalurška je industrija značajno napredovala od svojih početaka, a upravo metalu dugujemo svoj lagodan život. Metal ćete pronaći u svemu od tehnologije bez koje ne možemo do zgrada u kojima živimo i vozila kojima putujemo svijetom, ali i svemirom.
Hrvatska metalska industrija u svijetu je sve više prepoznata, a u Hrvatskoj je u njoj zaposleno preko 55 tisuća ljudi, doznali smo od prof. dr. sc. Zdenke Zovko Brodarac, dekanice Metalurškog fakulteta u Sisku. Objasnila nam je kako zadnjih 30-tak godina rastu investicije u istraživanje metala, no ipak, malo je ljudi toga svjesno. Dekanica nam je otkrila važnost ove industrije, a usput i razotkrila mitove koji o njoj prevladavaju u društvu.
Stereotip 1: Metalurška industrija je zastarjela
Istina 1: Bez metala ne možemo zamisliti ni jednu od suvremenih zgrada, uređaja, strojeva i vozila
Kako bi izgledao svijet bez metala? Živjeli bismo u drvenim kućama, ne bismo imali sustave grijanja i klime, vozili bismo se u kočijama jer moderna vozila ne bi postojala, a ne bismo imali niti hladnjake, pećnice, TV uređaje, računala, mobitele, slušalice, jer je njihov sastavni dio, pogađate, metal. Zvuči vrlo predindustrijski? Pa, zato što jest.
– Tehnološki napredak isključivo ovisi o inovativnosti i razvoju metalske industrije. Stoga su izrazito važne aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija koju provodimo. Magistar inženjer metalurgije osposobljen je dizajnirati nove metalne materijale, izračunati i unaprijediti svojstva materijala te odabrati ispravne parametre proizvodnje, objasnila je dekanica Zovko Brodarac.
Iduća revolucija u metalurškoj industriji tako bi mogla dovesti do izuma novog iPhone-a, Interneta ili vozila koje će nas odvesti u svemir.
prof. dr. sc. Zdenka Zovko Brodarac, dekanica, Metalurški fakultet u Sisku, pomogla nam je razbiti neke od stereotipa koje vežemo o metalcima | Foto: Metalurški fakultet u Sisku
Stereotip 2: Za metalce nema posla
Istina 2: Svi se studenti nakon završetka faksa zaposle u struci u roku od 0-3 mjeseca
Prvostupnicima i magistrima inženjerima Metalurškog fakulteta stoji na raspolaganju zapošljavanje u prerađivačkoj industriji ili preko 100 poduzeća od kojih 60 čine ljevaonice, objasnila nam je dekanica Metalurškog fakulteta. Pri tome, odluče li raditi u proizvodnji, veliku će pozornost posvećivati ekologiji.
– Naglasak svake proizvodnje je na zelenoj proizvodnji. U svim tim tvrtkama posebna pozornost posvećena je usklađivanju s EU i HR legislativom, ali i poboljšanjima ekoloških parametara proizvodnje, rekla je dekanica Zovko Brodarac.
Osim toga, njihovi se završeni studenti zapošljavaju u djelatnostima kao što su obrazovanje, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom, sanacija okoliša, građevinarstvo, sigurnost i zaštita na radu te u znanstvenim, stručnim i tehničkim djelatnostima. Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju kako se nakon završetka faksa studenti zapošljavaju u roku od 3 mjeseca, a u industriji radi preko 55 tisuća djelatnika, rekla nam je dekanica.
Stereotip 3: Metalurgija je muški posao
Istina 3: Upravu Metalurškog fakulteta čine isključivo žene, a gotovo polovica njihovih studenata su žene koje se ravnopravno zapošljavaju u poduzećima kao i muškarci
Dobro ste pročitali – Metalurški fakultet vode žene, a studenticama je jednako zanimljiv kao i studentima, iako to povijesno nije trend u tehničkim strukama. Fakultet se ponosi na sve svoje studente, poručila je dekanica, tim više što su proaktivni i sami ruše stereotipe. Osim toga, automatizirana proizvodnja maknula je metalurgiju iz kategorije teških poslova, što znači da je postala privlačnija svima kojima prije nije bila, doznali smo.
– Danas je primarni zadatak magistra inženjera metalurgije promišljati i dizajnirati nove metalne materijale ili kompozite s metalnom osnovom, materijale s poboljšanim svojstvima, upravljati parametrima proizvodnje, koristiti programske alate za simulaciju što otvara vrata istraživanju i inovacijama. Kreativnost u svim procesima tako privlači i žene u tehničke znanosti pa tako i u polje metalurgije, objasnila je dekanica Zovko Brodarac.
Stereotip 4: Metalurška industrija je ‘prljava’
Istina 4: Ova se industrija dugi niz godina prilagođava ekološkim standardima
Metali se koriste u proizvodnji održive tehnologije, primjerice električnih vozila ili opreme za obnovljive izvore energije kao što su vjetroturbine. Osim toga, čelik je jedan od rijetkih materijala koji se mogu potpuno reciklirati, što ga čini prihvatljivim za okoliš.
– U skupinu „zelenih materijala“ s aspekta recikliranja pripadaju aluminijske legure, ali i čelik. Na primjeru aluminijskih legura koje se nebrojeno puta mogu vratiti u proizvodni proces, nužno je istaknuti da ti materijali, uz ispravno prikupljanje i sortiranje, ne gube na kvaliteti, istaknula je dekanica. To znači da u njima leži velik potencijal za stvaranje održive budućnosti.
Osim toga, sam proces proizvodnje metala je prilagođen visokim ekološkim standardima, objasnila nam je dekanica Metalurškog fakulteta. Iako je prije tu ležao velik problem zagađivanja okoliša, za to danas imamo nove postupke proizvodnje te unaprijeđene procese pročišćavanja otpada i nusproizvoda proizvodnje.
– Proizvodni procesi u prerađivačkoj industriji zahtijevaju posebnu pozornost vezanu uz sigurnost te zdravlje na radu čime se bavi studijski program Sigurnost, zdravlje na radu i radni okoliš, istaknula je dekanica.
Metali se koriste u proizvodnji održive tehnologije, primjerice električnih vozila ili opreme za obnovljive izvore energije kao što su vjetroturbine | Foto: Unsplash
Stereotip 5: Studij metalurgije je pretežak
Istina 5: Metalurški fakultet osigurava osobni pristup svakom studentu jer na Metalurškom fakultetu student nije broj, a svi koji upišu studij Metalurgije dobivaju stipendije
Studentima metalurgije omogućena je potpora tijekom cijelog studiranja, objasnila nam je dekanica.
– Potpora započinje pripremnim semestrom iz matematike, fizike i kemije kao ujednačavanje predznanja za prvi semestar prve godine preddiplomskog studija. Studentima se dodjeli tutor iz redova asistenata ili nastavnika koji im je na raspolaganju od prvog dana studiranja. Sisačko-moslavačka županija stipendira svakog studenta sveučilišnog preddiplomskog studija Metalurgija, istaknula je dekanica.
No, skrb o studentima tu ne staje. Tijekom nastave je osigurana terenska nastava radi boljeg razumijevanja teorijskih znanja, a stručnu praksu studenti obavljaju u tvrtkama čime se stvaraju preduvjeti za izradu završnog ili diplomskog rada. Tijekom studija studenti imaju mogućnost sudjelovati na Međunarodnom savjetovanju ljevača i Znanstveno-stručnim seminarima koji im šire spoznaje o struci i mogućnostima zapošljavanja u neposrednom razgovoru s poslodavcima, doznali smo.
Sve ovo znači da njihovi studenti uspješno završavaju svoj studij i grade uspješne karijere. Možete se odlučiti za preddiplomski sveučilišni studij Metalurgije (uz stipendiju županije za svakog studenta) ili Sigurnosti, zdravlja na radu i radnog okoliša. Fakultet nudi i preddiplomski sveučilišni izvanredni stručni studij Ljevarstvo, diplomski studij Metalurgije te poslijediplomski doktorski studij Strojarstvo, brodogradnja, zrakoplovstvo, metalurgija.
Zanima li vas više, o mogućnostima studija doznajte na podstranici Metalurškog fakulteta namijenjenoj studentima. Maturantima će posebno koristiti njihov Kutak za maturante koji se tamo nalazi.
__________________________________________________________________
Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Metalurškog fakulteta
