Pročitali smo Akademski list: Deset fotki Plenkovića, nadrealno objašnjenje evanđelja i obrazovanja
Osim što Sveučilište u Zagrebu godišnje troši preko 120.000 eura na list Universitas koji izdaju sa Sveučilištem u Splitu, od ovog mjeseca izlazi i novi, Akademski list. To je list koji u svom prvom broju na 32 stranice čak na deset fotografija prikazuje Andreja Plenkovića. Udarno je, očito, Akademskom listu to što je Plenković obišao kampus Borongaj i Školu narodnog zdravlja. Metalurški fakultet, koji muku muči s brojem studenata, Akademski list predstavlja kao revoluciju učenja koja ujedinjuje i drevna evanđeoska znanja.
Akademski list | foto: isječak iz Akademskog lista
Zagrebačko Sveučilište osim svog lista Universitas, koje izdaje u suradnji sa splitskim Sveučilištem, od ovog mjeseca ima i Akademski list. I on će izlaziti jednom mjesečno s Večernjim listom, a nakon što smo pročitali prvi broj koji ima preko 70 fotografija jasno je da se Akademski list i Universitas ni po čemu ne razlikuju.
Plenković dobio deset fotografija – malo skupnih, malo pred govornicom, malo kako se rukuje
Naslovna stranica prvog Akademskog lista prikazuje fotografiju s panela Dana potresnog inženjerstva gdje je i rektor Stjepan Lakušić, potom tekstualno opisuje kako je premijer Andrej Plenković obišao kampus Borongaj. Na naslovnici je i fotografija s obilaska završetka obnove Škole narodnog zdravlja Andrije Štampara na kojoj su, između ostalih, rektor Lakušić, Plenković i tehnički ministar obrazovanja Radovan Fuchs. Tekstualno na naslovnici još se spominje 150. obljetnica Filozofskog, održana konferencije Srca, Muzza tjedan znanosti i novi vizualni identitet sveučilišnog Studentskog zbora.
Kada se otvore prve stranice Akademskog lista s lijeve strane čeka nas vijest o novom vizualnom identitetu Studentskog zbora, a s desne strane velika fotografija na kojoj su Plenković, Lakušić, Fuchs i mnogi drugi u posjetu kampusu Borongaj. Iako je ideja urednika da Akademski list započinje i završava studentskom viješću, zanimljiv je takav odabir odmah pored prve studentske vijesti. Članak o Plenkovićevom posjetu započinje nabrajanjem tko je sve bio prisutan na kampusu, točnije na Fakultetu prometnih znanosti, od Željka Reinera do ravnatelja Studentskog centra Mirka Bošnjaka. Akademski list piše o važnosti kampusa Borongaj, ali i da je taj projekt počeo 2008. No, kažu da je nedostajao sustavni pristup i kontinuitet, pa je aktualna Uprava Sveučilišta krenula u konačnu realizaciju.
Kada okrenemo stranicu, čeka nas velika fotografija Plenkovića koji drži govor na Kampusu Borongaj. Desno nas čekaju dvije poveće fotografije rektora Lakušića i opet Plenkovića. Plenković se vidi na još dvije manje fotografije među publikom. Uz sve te fotografije nije ni bilo mjesta za previše teksta o samom kampusu i njegovim problemima, primjerice da obećanje rektora o nathodniku preko željezničke pruge neće biti ispunjeno na vrijeme.
Tekst o kampusu Borongaj završava rečenicom: ‘Prije središnjeg događanja na Fakultetu prometnih znanost, premijer je sa suradnicima obišao cjelovito obnovljenu zgradu Škole narodnog zdravlja ‘Dr. Andrija Štampar’ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u čiju je obnovu nakon potresa uloženo gotovo 15 milijuna eura’. I kada se okrene stranica ponovno na tri mjesta vidimo Plenkovića kako obilazi obnovljenu Školu narodnog zdravlja. Naime, vidimo Plenkovića na skupnoj fotografiji, Plenkovića pred govornicom i Plenkovića koji se rukuje s ravnateljicom. Posebno je povećana i izdvojena izjava Plenkovića koji kaže: ‘obzirom na to da se planira utrošiti 650 milijuna eura za protupotresnu obnovu i rekonstrukciju zdravstvenih ustanova te milijardu eura za znanstvene ustanove, ovo možemo smatrati renesansom hrvatskog zdravstva i visokog obrazovanja’. Ukupno je Plenković tako u Akademskom listu na deset fotografija.
Ravnatelja Instituta Ruđer Bošković, koji je rodom iz Australije, pitali što bi poručio mladima u iseljeništvu koji razmišljaju o dolasku u Hrvatsku
Potom slijedi izvještaj s pet fotografija o održanoj konferenciji Dani e-infrastrukture Srce DEI 2024. Nakon toga na tri stranice čitamo i gledamo fotografije s Dana potresnog inženjerstva 2024. – obnova zgrada javne namjene oštećenih potresom. Na fotografiji su rektor Lakušić, tehnički ministri Fuchs i Branko Bačić. Među izjavama s događanja je i ona zamjenika gradonačelnika Zagreba Luke Korlaeta. Iz teksta doznajemo da je rektor u svom uvodnom izlaganju na događanju predstavio probleme s obnovom, no u tekstu ih zapravo konkretno ne doznajemo. Saznajemo pak da rektor žali za tim što nisu napravljeni zamjenski prostori za odvijanje nastave na kampusu Borongaj koji bi onda kasnije ostali na korištenje Sveučilištu. Kako bi rektor uspio napraviti zamjenske prostore u jeku obnove od potresa i gradnje u Zagrebu, nije pojašnjeno, no objašnjeno je da rektor ne žali za angažmanom Građevinskog fakulteta od samih početaka čiji je on tada bio dekan.
Akademski list nije se okuražio ni napraviti pregled stanja obnova na zagrebačkim fakultetima, primjerice, s tablicom koji su fakulteti obnovljeni, koji nisu i kada bi trebali biti. Ipak, dobivamo da je rektor Lakušić predstavio sedam točaka aktivnosti koje očekuju Upravu Sveučilišta u naredne dvije godine. To su završetak cjelovite obnove zgrada koje su u fazi provedbe radova, ugovaranje cjelovite obnove zgrada koje su u fazi natječaja za izvođača – ponavljanje javne nabave, osiguranje potrebnog namještaja za opremanje obnovljenih zgrada, povratak izmještenih laboratorija na obnovljene prostore, usklađenje imovinsko pravnih odnosa s gradom Zagreb za tri zgrade, izrada monografije cjelovite obnove obrazovne infrastrukture SuZG te izrada Seizmičkog certifikata obnovljenih zgrada. Tek je ovdje usput spomenuto ponavljanje javnih nabava zbog kojih kasne obnove zgrada fakulteta, o čemu smo izvještavali. Riječi o sporosti cijele obnove, o kojoj je nešto rekao dekan Pravnog, nema.
Potom čitatelji Akademskog lista mogu uživati u tri stranice intervjua s ravnateljem Instituta Ruđer Bošković – Davidom Matthewom Smithom. U tekstu doznajemo da je rođeni Australac pa tekst započinje s: ‘Mnogi mladi Hrvati sve češće napuštaju domovinu tražeći ‘bolji život’, a istovremeno primjećujemo porast hrvatske dijaspore i njezinih potomaka, posebice iz Južne Amerike, Kanade, Amerike i Australije, koji takav ‘bolji život’ traže upravo u Hrvatskoj. Iz navedenoga može biti nejasno koji su čimbenici važni za dobru kvalitetu života. Kako bismo dublje istražili ovaj koncept, razgovarali smo s ravnateljem’. Akademski list Smitha je priupitao o tome zašto se vratio u Hrvatsku, kako vidi hrvatski potencijal u znanosti i tehnologiji, koji su ključni projekti Instituta, kako se prilagodio životu u Hrvatskoj, koje su prednosti odrastanja njegove djece u Hrvatskoj te što bi poručio mladima u iseljeništvu koji razmišljaju o dolasku u Hrvatsku. Slijedi predstavljanje novog umjetničkog kalendara UniART na jednoj stranici.
Tko čini Akademski list?
Metalurški fakultet, koji muku muči s brojem studenata, dobio naslov ‘Revolucija učenja događa se u Sisku’, objašnjena i povezanost evanđelja s metalurgijom
Nakon toga na red stiže veliki članak od tri stranice naslova ‘Revolucija učenja događa se u Sisku’ s nadnaslovom ‘Metalurški fakultet u Sisku ujedinjuje drevna evanđeoska znanja, umjetnu inteligenciju i najsuvremeniju infrastrukturu’. Kao što smo nedavno pisali, riječ je o fakultetu koji muku muči s brojem upisanih studenata, a i sam privremeni dekan Nikola Mrvac potvrdio nam je da nisu zadovoljni brojem upisanih ni interesom. Situaciju sada pokušavaju spasiti drukčijim studijskih programima, a smanjili su i kvotu za 72 mjesta. Na čelu tog fakulteta već skoro dvije godine je Mrvac koji još uvijek nije uspio ispuniti svoj zadatak, a to je da fakultet odabere novo vodstvo. I samo njegovo imenovanje sporno je i slično onom na Hrvatskim studijima.
Akademski list pak najavljuje njihov novi prijediplomski studij Digitalizacija i inovacije u metalurškom inženjerstvu te pišu kako Mrvac poručuje da Metalurški poziva buduće studente i cjelokupnu hrvatsku javnost da im se pridruže u stvaranju budućnosti. Spominje se i kombiniranje klasične i online nastave, a na fotografijama su osim Mrvca i voditelj projekta Centra SIMET Ivan Brnadić te vršiteljica dužnosti prodekana za znanost i poslovanje Ivana Ivanić.
U intervjuu je i opširan dio u kojem Mrvac govori o Evanđelju po Luki ‘koje prenosi mudru prispodobu o novom vinu u novim mješinama, koja se ponavlja i u Evanđelju po Mateju i Marku’. Mrvac kaže da univerzalnost ove metafore naglašava važnost ove poruke za sve životne aspekte, uključujući i obrazovanje. Spomenuta metafora, nastavio je, simbolizira i prelazak na nove paradigme učenja koje se savršeno ukapaju u moderni kontekst obrazovanja metalurških inženjera. U članku o Metalurškom su i QR kodovi koje vode na anketu za buduće student koje zanima studiranje na Metalurškom fakultetu i za sve ostale koji smatraju da nam je potrebna revolucija učenja. Online anketa sadrži pitanja poput toga kako ocjenjujete razinu inovativnost i suvremenosti trenutačnih kurikuluma hrvatskih fakulteta te u kojoj mjeri trenutni obrazovni programi zadovoljavaju profesionalne potrebe i ambicije.
I glavni urednik Akademskog lista na jednoj je fotografiji
Nakon toga slijedi tekst na dvije stranice o održanom drugom Forumu hrvatskog šumarstva, a tu su i kraći tekstovi o novom valu inovacije u zdravstvu, digitalnoj iksici u SC-u Varaždin i studentskim zdravim danima 2024. Potom slijedi tekst naslova Međunarodna suradnja, a čiji je podnaslov suradnja Fakulteta hrvatskih studija s Istraživačkim centrom za poredbenu povijest redovništva Tehničkog sveučilišta u Dresdenu. Na fotografiji je i glavni urednik Akademskog lista Petar Bilobrk koji je, između ostalih, sudjelovao na jednoj radionici u Dresdenu.
U nastavku je i tekst o tome kako je dodijeljena godišnja nagrada mladim znanstvenicima i umjetnicima Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu te tekst o podjeli nagrada čime su završili natječaji Fakulteta filozofije i religijskih znanosti. Dvije stranice dobila je i 150. obljetnica Filozofskog fakulteta te novo najavljeni studiji sinologije i japanologije. Na zadnjoj stranici je obavijest Rektorskog zbora da su objavljeni natječaji za upis studenata u prvu godinu na sveučilištima, iako u vrijeme objave lista još sva sveučilišta isto nisu objavila. Također, na zadnjoj stranici je i tekst o XXI. Dies Historiae, skupu koji je održan u prostorijama knjižnice Fakulteta hrvatskih studija čija je ovogodišnja tema bila ‘Kriminalci, otpadnici i marginalci kroz povijest’.
