Pretraga

PROFESIJA NOVINAR: Sve više novinarki u odnosu na novinare, odnosi s javnošću preuzimaju profesiju, a istraživačkog novinarstva ima u tragovima

A- A+
16. srpnja 2017.
Faks
A- A+

Sve više žena, sve manje muškaraca. Odnosi s javnošću su prodali struku, a mladi novinari nemaju tendenciju baviti se ozbiljnim poslom. Istraživačko novinarstvo kod nas ne postoji. Predrasude su to o novinarstvu te  novinarima i komunikolozima i onima koji će to tek postati. No, izgleda da u tim predrasudama ima istine, a to nam potvrđuju stručnjaci s više strana. To su novi trendovi novinarstva, kažu nam. U malu pomoć oko tumačenja tih novih trendova pozvali smo naše sveučilišne nastavnike novinarstva, ali i novinare iz struke koji su nam dali svoje osvrte.

foto: Pixabay

Ako danas primjerice kao novinar odete na svoju bivšu obrazovnu instituciju, bio to Fakultet političkih znanosti ili Hrvatski studiji, gdje se obrazuju budući novinari, primijetit ćete nekoliko stvari. Na prvi pogled vidjet ćete da na novinarstvu i komunikologiji prevladavaju studentice u odnosu na studente. Ako budete nepristojni i pokušate osluškivati razgovore, vrlo brzo ćete zaključiti da studenti toliko ne pričaju o ozbiljnim društvenim temama. Svratite li, pak, do tete u referadu popiti šalicu kave, ona će vam otkriti da studenti novinarstva u većini uopće ne studiraju novinarstvo već – odnose s javnošću.

Sve su to neke, nazovimo ih tako, predrasude o studentima novinarstva i profesiji samoj. No, u zadnje vrijeme prečesto ih slušamo. Iz tog smo razloga odlučili istražiti koliko ti navodi odgovaraju stvarnosti. Razgovarali smo sa nastavnicama novinarstva na Fakultetu političkih znanosti i novinarima iz struke, ali smo uzeli i mišljenje te prijedloge studenata novinarstva za poboljšanje profesije i obrazovanja.

Izdvojeni članak

[Intervju] Walter Robinson: Najbolji protuotrov za lažne vijesti stvarne su vijesti!

Novinarstvo uistinu postaje sve više ženska profesija, no žene se i dalje karijerno teže uspinju od muškaraca

Popričali smo s profesoricom Gordanom Vilović s FPZG-a, predstojnicom Odsjeka za novinarstvo i medijsku produkciju, nastavnicom koja drži kolegije iz novinarske etike i pisanja za medije. Ustupila nam je podatke iz studentske službe o upisu prve godine novinarstva u posljednjih 10 godina, dakle od akademske 2007./2008. do 2016./2017. Nekada je, sudeći prema brojkama, novinarstvo upisivalo oko 220 studenata, a ove je godine bilo tek oko 120 brucoša i brucošica. Profesorica nam je, u razgovoru, potvrdila prvu novinarsku predrasudu – ono stvarno postaje ženska profesija i to je trend koji traje nekih desetak godina. Na studiju je novinarstva 3 puta više studentica u odnosu na studente, a disproporcionalnost zadnjih deset godina ima tendenciju rasta.

– Svi pokazatelji idu u prilog tvrdnje da novinarstvo postaje ženska profesija. Već desetak godina je to tako. Jasno, bilo bi bolje da je uravnoteženiji odnos između studenata i studentica, ali osobno ne vidim da je to najveći problem. Problem vidim u tomu da se studenti i studentice teško zapošljavaju, kazala nam je profesorica Vilović.

Zaključuje da ipak, bez obzira na nesrazmjer i brojnost studentica na faksu i novinarki u struci, rukovodeći kadar i dalje čine muškarci i bitne pozicije sačuvane su za njih. Voljela bi vidjeti trend prevlasti žena i izvan Fakulteta, kaže nam, no u stvarnosti se novinarke karijerno teže uspinju nego muškarci.

Izdvojeni članak

Novinarstvo-tečaj ili fakultet?

U novinarstvu nema novca, zato muškarci biraju bolje plaćena zanimanja

Osim Vilović, kontaktirali smo i profesoricu Zrinjku Peruško, predstojnicu Odsjeka za medije i komunikaciju Fakulteta političkih znanosti. Osim profesorice koja predaje predmete u sferi novinarske struke, zanimalo nas je i mišljenje znanstvenika izvana koji nemaju toliko direktan uvid, kako bi s nama podijelili dojmove o najnovijim trendovima.

I profesorica Peruško se slaže kako se novinarstvo dosta feminiziralo, no ona tu vidi poveznicu s padom unosnosti te profesije.

– Među studentima već dulje prevladavaju žene što je posljedica pada društvenog ugleda profesije kao i lukrativnosti zanimanja pa se onda muškarci povlače u bolje plaćene poslove, odnosno otvara se prostor za žene. Nažalost, taj je model vidljiv i u drugim profesijama i, naravno, ne samo u Hrvatskoj, smatra profesorica Peruško.

Studenti novinarstva sve manje žele biti novinari, radije biraju odnose s javnošću

Još jedan trend, posebno vidljiv u sveučilišnim krugovima, pad je popularnosti same novinarske struke. Osim novinarskog smjera, na studiju novinarstva FPZG-a i komunikologije HS-a, postoje i smjerovi odnosa s javnošću koji su u posljednjih nekoliko godina sve interesantniji studentima. Štoviše, na smjeru odnosa s javnošću generalno ima više studenata nego li na novinarskom.

– Studenti prepoznaju odnose s javnošću kao vrlo zanimljivo zvanje i ne mogu im zamjerati, no moje je mišljenje da su to posve odvojene struke i da su na suprotnim stranama. U novinarstvu je sigurnost posla neizvjesnija, za razliku od odnosa s javnostima ili nekog novog hibridnog zvanja koji pak uključuje i odnose s javnostima i marketing i nešto kao novinarstvo. U odnosima s javnostima, koliko znam, brže se dolazi do sigurnijeg radnog statusa pa je i to možda privlačnije mladim ljudima, rezimira profesorica Vilović ističući da je novinarstvo stalno istraživanje i kopanje za koje treba imati dosta volje i veliku ljubav.

Dobar pokazatelj sve naglijeg rasta popularnosti odnosa s javnošću je i činjenica da je svake godine sve veći broj prijavljenih diplomskih radova baš iz tog područja, u odnosu na novinarstvo.

Dio budućih novinara zainteresiran za važne novinarske teme, ali postoji i značajan broj onih koji su sretni kada pišu o poznatim osobama

Vidimo, dakle, da se broj novinara u odnosu na PR-ovce smanjuje posljednjih nekoliko godina. No, o preostalim studentima zainteresiranima za novinarstvo ne znamo puno. Općenita je predrasuda da su se, pojavom senzacionalizma i bućkuriš novinarstva, i novinari na to prilagodili te da se sve manje piše i istražuje ozbiljne teme. Profesorica Vilović nam kaže da to nije tako jednostavno reći jer još uvijek postoje studenti koji se žele baviti ozbiljnim novinarstvom, ali dakako, ima i onih koji nikada ne savladaju ni osnove struke.

– Ne mogu jednoznačno odgovoriti na to pitanje. Imate sjajne studente koji čitaju i koji pokazuju da su stekli predznanja koja su im nužna da bi obrađivali ozbiljnije teme, a opet ima onih koji dođu na drugu godinu diplomskog studija i ne znaju napisati izvještaj kao jednostavnu novinarsku formu, priča nam Vilović.

Interes za ozbiljno novinarstvo, ipak napominje, postoji kod dijela studentica i studenata koji su svjesno i promišljeno upisali studij, ali ima značajan broj onih koji će biti sretni kada pišu o poznatim osobama koje su istesale liniju za ovo ljeto i da pritom dobiju velik broj klikova.

Izdvojeni članak

Rektor Boras: Važno je ulagati u humanističke i društvene znanosti

Studenti novinarstva iz Europe smatraju da na fakultetu treba biti više prakse, više studentskih novina i da studij novinarstva treba odvojiti od odnosa s javnošću

Razvitak novih medija, građansko i blog novinarstvo, internet. Sve su to blagodati na kojima su odrasle mlađe generacije. Upravo one generacije koje su još na studiju pa tako i studenti novinarstva. Stoga je i njihovo mišljenje, o profesiji u kojoj će jednog dana raditi, jako bitno.

Na konferenciji o obrazovanju u novinarstvu održanoj u Sofiji u ožujku ove godine, a u organizaciji KAS medijske grupe, studenti novinarstva dobili su priliku iskazati svoje prijedloge za poboljšanje novinarskog obrazovanja. U iscrpnoj analizi istaknuli su nekoliko glavnih točaka. Uglavnom smatraju da studij novinarstva treba osloboditi prevelikog opterećenja kolegijima, a uvesti praksu i praktične predmete, ali također poboljšati uvjete za stručnu praksu. Navode i važnost studentskih novina kao prvog doticaja studenta s novinarskom strukom te smatraju kako bi fakulteti to trebali razmotriti. Od svih, u oko nam je naviše upala primjedba o razdvajanju studija novinarstva i odnosa s javnošću.

– Novinarstvo se često kombinira s kolegijima iz odnosa s javnošću, komunikacija i marketinga. To može dati multifunkcionalni ‘okus’ studija i studentima ponuditi šira znanja i mogućnosti za budućnost, ali isto tako može uzrokovati krivo shvaćanje svrhe novinarstva. Mladi profesionalci radije bi vidjeli odvojene studije s fokusom ili na PR, ili na novinarstvo, zaključuju studenti u svojem dijelu analize koju u cijelosti možete pregledati ovdje.

Istraživačko novinarstvo u Hrvatskoj nikada nije bilo razvijeno niti je imalo institucionalnu podršku

Obrazovanje je neodvojivo od prakse u struci. To je zlatno pravilo novinarstva. No, novinarska profesija se u Hrvatskoj po pitanju mnogočega nije dovojlno razvila. Bjelodan pokazatelj je i trenutno nepostojanje istraživačkih novinara. Iz tog smo razloga odlučili popričati s Natašom Škaričić, višestruko nagrađivanom, upravo istraživačkom novinarkom. Dok je radila za Slobodnu Dalmaciju i druge novinske medije, otkrila je niz afera u zdravstvu. Jedna od njenih najpoznatijih korupcijskih priča koje je objavila je afera Farmal, koja je rezultirala sudskom presudom za preko 300 liječnika i upravu tvrtke Farmal. Međutim, rijetki su to slučajevi. U Hrvatskoj istraživačkog novinarstva kao kategorije nema, a to nam potvrđuje i Škaričić.

– Istraživačko novinarstvo nikada nije bilo razvijeno, niti je imalo institucionalnu podršku. Nijedan komercijalni ni javni medij nije imao specijalizirani istraživački odjel, a na fakultetima novinarstva se jedva izlazilo na kraj s kolegijima istraživačkog novinarstva. Koliko se sjećam, kolegije su znali držati novinari koji u karijeri nisu napisali nijedan istraživački tekst, kaže nam Škaričić.

Izdvojeni članak

Dekanica FPZG-a tvrdi da nemaju novca za kolegij Istraživačko novinarstvo pa su ga odlučili ‘zamrznuti’

S druge strane, napominje, postojala je praksa otkrivanja skrivenih informacija, istraživanja kriminala i korupcije, političkih i drugih prijevara. To je sve uspijevalo, kaže nam, baš unatoč uvjetima u kojima se odvija posao novinara, a ne zahvaljujući njima. Upravo je Škaričić, kako nam kaže, bila jedina novinarka koja je u Hrvatskoj imala ugovor za istraživački posao, no i tada su je poslodavci tražili da na dnevnoj bazi izbaci barem jednu senzaciju, što je svakako utjecalo na kvalitetu njenih ozbiljnih istraživačkih tekstova.

Današnje stanje glede novinarskog istraživanja nije lošije u odnosu na prijašnje godine

U daljnjem razgovoru s istraživačkom novinarkom Natašom Škaričić dotakli smo se današnjice. Ona smatra kako sada ne vidi nešto lošije stanje u medijima po pitanju istraživanja. Štoviše, kaže kako primjećuje neka vrlo pedantna novinarska istraživanja tzv. medija na marginama, no vidi problem u tome što ih ne potpomažu iskusniji novinari. Za primjer, navela je entuzijastični pothvat novinarke portala srednja.hr u kojem je usporedila Strategiju znanosti, obrazovanja i tehnologije i Akcijskog plana za provedbu Strategije.

– To je pothvat kakvog mainstream mediji nisu često poduzimali. Uvjeravam vas da naši najeminentniji politički novinari najčešće nisu pročitali nijedan politički dokument i nijednu strategiju javne politike, ali su uredno izvještavali o tome je li npr. SDP-ov plan 21 proveden. Mislim da u Hrvatskoj tek ulazimo u doba novinarske i političke pismenosti i jedini je problem to što to malo koga zanima, priča nam Škaričić.

Neće se razvijati, ali opstat će u obliku u kojem je postojalo do danas

Naposljetku, dotaknuli smo se i mogućnosti uspostavljanja istraživačkog novinarstva kao kategorije. Napominje nam da je za kvalitetno i sigurno istraživačko novinarstvo potreban stabilan izvor financiranja i da misli da će ono opstati u obliku u kakvom je i dosad postojalo.

– Istraživačko novinarstvo treba imati izvore financiranja. Stručni novinari, analitičari, odvjetnici, eventualne sudske parnice, golemo vrijeme koje treba za ozbiljna istraživanja, sve to košta, navodi nam u razgovoru.

Jedno od mogućih rješenja, tvrdi Škaričić, bilo bi da se istraživačkim novinarstvom bave dobro financirani javni mediji poput HRT-a i HINA-e, samo što je problem jer su oni tradicionalno u bratskom zagrljaju s državom. Drugo rješenje bilo bi u neprofitnim medijima, no to baš i nije toliko produktivno zbog manjka financija.

– Jedna tužba u ovakvom pravosuđu i ovakvom normativnom okviru može pomesti takav medij kao tsunami. Istraživačko će novinarstvo opstajati kao i do sada, dijelom na entuzijazmu pojedinaca, a dijelom na valu političkih obračuna u kojima kompromitirajući papiri lete na sve strane, zaključuje Škaričić.

Studiji novinarstva popularni, na nekima triput više prvih izbora nego upisnih mjesta

Svi ovi trendovi ne utječu previše na izbor maturanata i maturantica. Dokazuju to podaci koje smo dobili od Agencije za znanost i visoko obrazovanje o atraktivnosti studija u području medija, komunikacija, novinarstva i odnosa s javnošću na području cijele Hrvatske. Sve podatke pogledajte u tablici ispod.

Atraktivnost studija iz područja novinarstva, podatke ustupio AZVO

Neki od studija mogu se pohvaliti s dosta velikom potražnjom u odnosu na broj upisnih mjesta, ali čak i brojem prvih izbora u sustavu. Za neke smjerove taj omjer prvih izbora i upisnih kvota seže i preko 2, što znači da je dvaput veći interes onih koji sigurno žele studirati novinarstvo, kao svoj prvi izbor, od broja osiguranih mjesta za studente. Neki drugi, pak, imaju 27 puta više prijavljenih nego li je upisnih mjesta i gotovo dvaput više prvih izbora od osiguranih mjesta za upise. Sudeći prema gore navedenim trendovima, i ova će se generacija upisanih sastojati većinski od studentica, birat će smjer odnosa s javnošću, a novinarstvo će izroditi nekolicinu ozbiljnih profesionalnih novinara.

POVEZANI čLANCI