Pretraga

Profesor koji je tvrdio da postoji ‘hrvatska matematika’ dobit će počasnu titulu? Boras ga predlaže

A- A+

Slobodan Prosperov Novak, književnik i dramaturg, mogao bi dobiti počasnu titulu professor emeritus. Na današnjoj ga je sjednici Senata za to predložio, imenom i prezimenom, aktualni rektor Damir Boras. Prosperov Novak, kojega su dio života pamtili kao vrhunskog stručnjaka i profesora američkog Sveučilišta Yale, u zadnje je vrijeme javnosti poznat po kontroverznim izjavama poput one da postoji ‘hrvatska matematika’ i po tome što je rentu za gradski stan plaćao 370 kn, a bio je stranački kolega pokojnog gradonačelnika Milana Bandića.

slobodan prosperov novak

Slobodan Prosperov Novak
Foto: Screenshot HRT

Kako doznaje Telegram, na današnjoj sjednici Senata zagrebačkog sveučilišta, još jednoj u nizu koja se održava dopisno, rektor Damir Boras predložio je da se kontroverznom profesoru Slobodanu Prosperovu Novaku dodijeli počasna titula – professor emeritus.

Troše više na emerituse nego na studente

Konkretno, senatorima je predložio da se imenuje stručno povjerenstvo koje će ocijeniti zadovoljava li Prosperov Novak uvjete da dobije počasnu titulu i s njom, kako je to slučaj na zagrebačkom sveučilištu, otprilike 2.000 kuna na mirovinu. Telegram, koji je u posjedu Borasovog pisanog prijedloga, navodi da se u povjerenstvu našlo troje profesora; predsjednik povjerenstva je profesor Stjepan Ćosić s Fakulteta hrvatskih studija, inače i bivši privremeni dekan te institucije, a osim njih akademik Mislav Ježić te Tihomil Maštrović s isusovačkog Fakulteta filozofije i religijskih znanosti.

Boras u svojemu prijedlogu nije zaboravio ni naširoko nahvaliti profesora Prosperova Novaka. Kaže da je dao ‘posebne i nesporne zasluge za razvitak znanosti, kulture i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj’, a osim toga je, navodi još uvijek aktualni rektor, ‘bez dvojbe, obogatio hrvatsku kulturnu i književnu historiografiju’. Kako se senatori na zagrebačkom sveučilištu još uvijek ‘sastaju’ tek dopisno, rezultati glasovanja znat će se kasnije tijekom dana, no s obzirom na prijašnju praksu, ne bi trebalo biti većih problema s prihvaćanjem Borasovog prijedloga. Već smo pisali kako je zagrebačko sveučilište dolaskom rektora Borasa doživjelo inflaciju professora emeritusa. Nije se to dogodilo samo u broju, već i u iznosu novca. Kako podcrtava Telegram, sada za emerituse troše više nego za studente; za naknade emeritusima troši se 6,2 milijuna kuna, a za stipendije studentima 6 milijuna kuna.

Izdvojeni članak

Rektor Boras znao za jednu prijavu seksualnog zlostavljanja, prijavljenom nakon svega dao – nagradu

Bandićev kolega, rentu gradskog stana plaćao 370 kn

Slobodan Prosperov Novak u dijelu je svoje karijere, kako među istomišljenicima, tako i u krugovima onih koji se s njime ne slažu, nedvojbeno bio prepoznat kao vrhunski stručnjak u književnosti i dramaturgiji. Potvrđuje to i profesura na uglednom američkog Sveučilištu Yale. No, u nekom trenutku njegovi su javni performansi, nerijetko s političkom konotacijom, zasjenili sjaj njegove dugogodišnje profesorske karijere. Tako je u javnosti postao poznat kao stranački kolega pokojnog gradonačelnika Milana Bandića, koji je od gradskih vlasti u najam dobio stan za okvirno 370 kuna mjesečno, a istovremeno i stotine tisuća kuna za izdavaštvo. Konkretno, izdavačka kuća Liliput planet, čiji je Prosperov Novak direktor i suvlasnik, od grada je jednom prilikom, dok je na čelu još bio Bandić, dobila vrtoglavih 340.000 kuna za projekt ‘Kanonski korpus hrvatske književnosti, kulturne povijesti, filozofije i znanosti’.

Notorno je poznat široj hrvatskoj javnosti postao s izjavom da postoji nešto što se zove ‘hrvatska matematika’. Na okruglom stolu u organizacije Udruge stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida I. skupine, gdje se kritizirala Cjelovita kurikularna reforma, bez ikakvog dohvatljivog, racionalnog objašnjenja Prosperov Novak prisutnima je rekao da je laž da ne postoji ‘hrvatska matematika’. Osim toga, poznat je i po tome što je branio rektora Borasu. Tako ga je prije četiri godine, u tijeku izbora za zagrebačkog rektora, kad novinarima nije dopušten pristup izbornoj sjednici Senata, branio, govoreći da ‘ulica ne može ništa birati’, nazivajući zagrebačko sveučilište ‘metropolom hrvatske pameti’. Osim navedenoga, poznat je i po tome što je oštro kritizirao Cjelovitu kurikularnu reformu.