Profesor otkrio kako će izgledati novi studij koji izvode FER i Filozofski: Ovo su detalji
Kognitivna znanost želi saznati kako tipičan čovjek razmišlja unutar društvenog i kulturnog konteksta, i kako vanjski svijet utječe na naše spoznaje. Kako bi došli do tih saznanja, istraživači kombiniraju vještine i metode iz šest disciplina – lingvistike, psihologije, umjetne inteligencije, antropologije, neuroznanosti i filozofije.
Na predstavljanju novog studija Primijenjena kognitivna znanost tražilo se mjesto više
Foto: FER | FFZG
Todd Oakley, profesor sa Sveučilišta Case Western Reserve iz SAD-a, gostujući je profesor koji je predstavio inovativni novi studij Primijenjena kognitivna znanost koji zajedno izvode zagrebački Filozofski fakultet i Fakultet elektrotehnike i računarstva. Kognitivna znanost je, kazao je odmah na početku, sistematsko je istraživanje ljudskog uma. Znanstvenici u tom području zainteresirani su, suštinski, ljudskim razmišljanjem. Iznimno je to veliko i bitno znanstveno pitanje kojim se bavi niz akademskih disciplina.
– U kognitivnoj znanosti specifično smo zainteresirani smo otkriti što rade tipični ljudi. Promatrate druge skupine i iznimke, sve kako bi vidjeli kako ljudi u cjelini misle. Kognitivna znanost pokušava spojiti više različitih polja. Još u 1950-ima kad je nastala kognitivna znanost postalo je jasno da individualne discipline ne mogu same zahvatiti neke fundamentalne karakteristike ljudskog osjećanja, mišljenja i djelovanja, kazao je Oakley, istaknuvši kako je kognitivna znanost interdisciplinarno polje koje obuhvaća antropologiju, psihologiju, neuroznanost, filozofiju pa i umjetnosti.
‘To što smo nesavršeni čini našu vrstu posebnom’
Iako, kao i u svakoj akademskoj disciplini, postoje oprečna mišljenja o pojedinim fenomenima, postoje četiri temeljne činjenice o kojima postoji generalni konsenzus u kognitivnoj znanosti. U prvom redu, to se odnosi na činjenicu da ljudska spoznaja nije savršena, ali u većini slučajeva funkcionira dobro. Drugo, da se spoznaja ne može reducirati na ijednu pojedinu stvar. Radi se o kompleksnom međudjelovanju mozga i tijela, koje ima svoj fizički i društveni kontekst. Treće, upravo zbog ove prve dvije činjenice, stroj ne može tako lako reproducirati spoznaju na način kako se ona odvija u ljudima. I četvrto, posljednje, spoznaja je povezana, složena i stabilna, ali istovremeno krhka.
– To što smo nesavršeni čini našu vrstu posebnom. Drugačiji smo od životinja, ali i strojeva. Kao ljudi stvaramo različite kontekste i na temelju njih djelujemo, pojedinačno i kolektivno, stvari koje ne bismo mogli raditi bez datog konteksta. Vanjski svijet koji promatramo nije samo uzročna implikacija naše spoznaje, već njen sastavni dio. Umjetna inteligencija je nadmašila naša očekivanja. Postoji određena zabrinutost oko sadržaja koji generira umjetna inteligencija, a mi ga ne možemo prepoznati kao sadržaj koji je generirao stroj. Ipak, ne moramo se bojati scenarija iz filma Terminator. Ljudi imaju svijest i percepciju kakvu ne pronalazimo ni kod jednog drugog bića ni stroja, pojasnio je Oakley.
Dodao je i kako je aspekt ljudske pogreške u spoznaji, ali i raznih neurodegenerativnih stanja poput Alzheimera jedno od centralnih pitanja na koja se kognitivni znanstvenici fokusiraju. Jedna od bitnijih diskusija u polju odnosi se upravo na razliku unutarnje i vanjske spoznaje. Neke stvari spoznajemo isključivo putem naših unutarnjih kapaciteta, a za neke se oslanjamo na sustave koji su uspostavljeni izvan nas samih.
Predstavio je i svoj faks iz SAD-a
Nakon konceptualnog uvoda, profesor Todd Oakley ukratko je predstavio kako i čime se bavi njegova matična institucija, Sveučilište Case Western Reserve u SAD-u, koje je svoj Odsjek za kognitivnu znanost otvorilo još 2006. godine. Oni se tamo, specifično, bave spoznajom višeg reda i kapacitetima koji omogućavaju ljudima da budu kreativni, inovativni, komunikativni i sposobni za društvenu spoznaju. Istraživački se tako, kazao je Oakley, bave djelovanjem uma u multimodalnoj komunikaciji, dizajnu, umjetnosti i tehnologiji.
Jedno od važnijih pitanja kojima se njegov matični odsjek bavi je i pitanje porijekla naših kapaciteta za spoznaju višeg reda te međudjelovanje mozga i kulture u razvoju i evoluciji. Isto tako, zanima ih i kako naše tijelo i interakcija s drugim ljudima utječe na i oblikuje ljudsku spoznaju. Kako bi odgovorili na ta pitanja, kognitivni znanstvenici služe se tradicionalnim metodama u lingvistici, neuroznanosti, psihologiji, filozofiji, biologiji i antropologiji, ali i nekim novim, integriranim metodama.
Cijeli video predavanja profesora Oakleyja možete pogledati ispod.
Na predstavljanju bilo oko 300 ljudi
Na predstavljanje se odazvalo preko 300 studenata, prijediplomaca koji trenutno studiraju na različitim studijskim programima fakulteta pri Sveučilištu u Zagrebu, ali i, kako ističu iz rektorata, velik broj maturanata, poslodavaca i profesora. Uz gostujućeg profesora, inovativni studijski program Primijenjena kognitivna znanost, koji će se izvoditi na hrvatskom i engleskom jeziku, predstavili su i njegovi voditelji Renata Geld s Filozofskog fakulteta i Dario Bojanjac s FER-a.
Primijenjena kognitivna znanost jedinstven je, podsjetimo, studij koji zajednički izvode Filozofski fakultet i FER, a predstavlja sinergiju društveno-humanističkih i tehničkih znanosti. Pored interdisciplinarnih znanja, kod studenata će razvijati vještine kolaboracije, timskoga rada i poslovne komunikacije. Primijenjeni kognitivni znanstvenik je, pojašnjavaju nositelji ovog studija, inovator koji se bavi odnosom čovjeka i tehnologije, a djeluje kao posrednik i veza između znanosti i tehnologije u cilju održivog i etičkog razvoja.
