Profesor s TVZ-a pokrenuo web site na kojem detaljnije pojašnjava gradivo koje predaje
Profesor na Tehničkom veleučilištu Zagreb Sergej Lugović pokazao je razinu entuzijazma i brige za studente, koja se rijetko viđa u hrvatskim okvirima. Naime, on je pokrenuo web site, na kojem studentima detaljnije pojašnjava pojedinosti iz Tehnološkog poduzetništva i Strategija tehnološkog poduzetništva, odnosno dvaju kolegija koje predaje na TVZ-u.
Sergej Lugović/ foto: privatna arhiva
Iako je u završnoj fazi pisanja doktorata, profesor Lugović je poput pravog profesora suvremenog doba, pronašao vremena putem mrežnih stranica studentima otkloniti eventualne nejasnoće oko tematike koju predaje te onima koji imaju takve interese, ponuditi dodatna znanja.
Zašto se odlučio na taj potez, što sve mogu doznati studenti preko njegove stranice, što je bitno da biste uspjeli kao mladi poduzetnik, otkriva nam profesor Sergej Lugović u zbilja iznimnom intervjuu. Da bar svaki fakultet u Hrvatskoj ima nekoliko ovakvih profesora.
Možete li nam za početak reći nekoliko pojedinosti o Vama – kakav je Vaš obrazovni status i koliko već dugo predajete na TVZ-u? Jeste li prije toga još negdje radili kao profesor?
Rekao bih da sam svoju karijeru u tehnološkom poduzetništvu i startup svijetu počeo krajem 90-ih u Londonu. Tamo sam radio u razvoju poslovanja u internet inkubatoru s oko 30 startupova koji je izašao na burzu taman prije Dotcom krize u 2000. Predajem na TVZ-u od 2005. kada smo pokrenuli specijalistički studij. Prije toga sam radio i jedno vrijeme na VERN-u. Od obrazovanja imam magisterij iz bankarstva i financija, MBA iz područja e-poslovanja (tema je bila utjecaj interneta na korporativne informacijske sustave i organizaciju poslovanja). Trenutno završavam doktorat iz informacijskog ponašanja te se u istom bavim strojnim promatranjem ljudskog ponašanja prouzrokovanog informacijama.
Zašto ste se odlučili pokrenuti web site na kojemu detaljnije objašnjavate pojedinosti iz kolegija koje predajete na TVZ-u?
Razlog je bio spontan, jer kada smo uredili hrvatsku verziju knjige Technology Ventures (Tehnološko Poduzetništvo) odlučio sam i napraviti web stranicu koja bi objedinila predmet, domenu i radove studenata koji slušaju predmet Tehnološko Poduzetništvo. Koristim web stranicu da objavim i neka svoja razmišljanja koja su relevantna za predmet. Smatram da je bitno da studenti kada pišu seminare budu svjesni da isti mogu biti i objavljeni na stranicama predmeta. Tako se i studenti više trude, rad kontribuira korpusu sadržaja o tehnološkom poduzetništvu te tako ne prekida se niz iz generacije u generaciju. Isto tako nekada objavimo i diskusije sa studentima. Jedan dobar primjer je na ovom linku.
Jedan od Vaših kolegija je Tehnološko poduzetništvo. Smatrate li da je upravo pokretanje ovog web sitea primjer radnje koja spada u područje tog kolegija?
Poduzetništvo se i bavi poduzimanjem, pa tako sam i odlučio i poduzeti nešto oko predmeta. Smatram da je bitno napomenuti da se danas vodi diskusija oko proširenja definicije poduzetništva. Predlažem koga zanima da pročita ovaj članak s HBR-a. Mislim da svi kao društvo moramo početi nešto poduzimati kako bi svima bilo bolje. Na žalost, naročito u Hrvatskoj, poduzetnicima se daje vrlo loša konotacija, te se predstavljaju kao primjer loših članova društva. Međutim zaboravlja se da je 99 od 100 biznisa male tvrtke, te da iste zapošljavaju oko 2/3 ljudi u EU. U Hrvatskoj je u 2015. osnovano 12,896 novih poduzeća.
O mnoštvu aplikacija koje su pokretali mladi ljudi smo pisali pa me zanima kroz koje konkretne akcije mladi ljudi mogu postići uspjeh koristeći tehnološke dosege za razvijanje biznisa?
Kolega poduzetnik je na promociji knjige rekao jako dobru rečenicu, da je on kada je pokrenuo posao tražio kupce i korisnike, a danas kada mladi pokreću posao traže investitore. Mislim da fokus razvoja poslovanja treba biti temeljen na stvaranju dodane vrijednosti za postojeće tvrtke ako govorimo o B2B segmentu te stvaranju blagostanja za društvo ako govorimo o B2C segmentu. Naprimjer, po meni UBER optimizira korištenje automobila. U svijetu imamo oko 1.2 milijardu automobila koji se koriste svega par posto vremena. Ili ako pogledamo segment od oko 25% ljudi koji danas žive na rubu siromaštva i socijalne isključenosti. Po meni treba adresirati takve ciljane skupine. Kad pogledam kakvih sve aplikacija ima, a nemamo digitalni servis koji pomaže doniranju hrane ili odjeće, slobodan sam se zapitati kuda ovo društvo vodi. Isto tako uvijek govorim da se treba fokusirati na tehnološke kompetencije prvo, pa onda na aplikaciju istih a tek onda tražiti segmente tržišta. To je drugačiji pristup od VC pristupa koji prvo gleda koliko imaš kupaca. Upoznat sam s tehnologijama ispod haube nekih tvrtki koji se hvale da su vrlo uspješne (kroz primljene investicije) a ustvari nemaju nikakvu tehnologiju. Dobar primjer koji bih izdvojio je Damir Sobol te njegov tim. Razvili su tehnologiju, koju su onda aplicirali na različite probleme, te ju sada nude različitim segmentima kupaca.
Prosurfao sam Vašom stranicom te sam vidio niz stručnih uputa za pokretanje start up-ova, kao i detaljnih teorijskih pojašnjenja. Što biste istaknuli kao najvažnije stvari koje mladi mogu naučiti s Vaše stranice? Kako ona olakšava studiranje onima koji pohađaju Vaše kolegije?
Ono što smatram je da sve kreće od kreativnost i zainteresiranosti, a to onda rezultira većim angažmanom koji je ustvari zadovoljstvo. Znači čisti pozitivni feedback loop. Kao primjer izdvojio bih Luku Ciganeka, bivšeg studenta s kojim sam ostao u odličnim odnosima i poslije studiranja pokrenuo Gaming Battle Ground. Međutim on je sam tražio više znanja nego što se dobije na predavanju. Mislim da je to ključno, tražiti više, ali istovremeno pronaći sebe u tome što izučavaš. Moja uloga je da ponudim više svima tko ima interesa razvijati svoje kompetencije i znanja. Ono što svima volim reći na predavanju je da izaberu ono što ih zanima te provedu svaki dan jedan sat čitajući o tome. Bitno je da se to radi konstantno. Ali isto tako jako je bitno izaći pred potencijalnog korisnika i/ili kupca te razgovarati s njima.
Kolika je učestala Vaša interakcija putem društvenih kanala sa studentima? Smatrate li da bi profesori trebali biti više dostupni studentima za informacije i pojašnjenja o predmetu i ispitu?
Osim web stranica koristim i Facebook page te Twitter hashtag #tehpod.
Mislim da sam dosta dostupan, međutim za interakciju je potrebna i proaktivnost studenata. Nedavno smo objavili zanimljiv rad o korištenju Twittera u nastavi, te predlažem da koga zanima više neka pogleda prezentaciju ili sam rad.
