Profesori traže da se nastava tjelesnog za studente uredi Zakonom, imaju nekoliko važnih prijedloga
Rasprava oko nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti završena je nedavno, a na nju je pristiglo skoro 2.400 komentara. Među njima je i komentar Irene Bagarić, kineziologinje i predsjednicom Saveza nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture visokih učilišta Hrvatske, a odnosi se na zakonsko uređivanje nastave tjelesnog na fakultetima. Savez nastavnika TZK, naime, traži da se u Zakon uvede jasna odredba da tjelesni treba biti obvezni kolegij na prve dvije godine studija, a da na višim godinama postane dio izborne nastave.
Ilustracija, foto: Unsplash; Meghan Holmes
Nikada se više nije govorilo o mentalnom i fizičkom zdravlju kao u jeku pandemije koronavirusa. Brojna istraživanja potvrdila su njen negativan učinak na zdravlje mladih, učenika i studenata, a opće je poznato da i mentalno i fizičko zdravlje može poboljšati fizička aktivnost.
Nastavnici traže da se nastava tjelesnog za studente zakonski regulira
Da bi provedba nastave tjelesnog za studente trebala biti bolje zakonski regulirana, smatraju u Savezu nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture visokih učilišta Hrvatske. Predsjednica Saveza Irena Bagarić, jedna je od sudionika rasprave oko nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Ona je u javnoj raspravi istaknula da bi se u Zakon trebala uvrstiti odredba prema kojoj student ostvaruje ‘pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti’. Predlaže da se pravo o tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija.
– Savez nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture visokih učilišta Hrvatske pokrenuo je 2018. godine inicijativu promjene članka 51. (10) još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju nakon zamolbe naših članova sa Sveučilišta u Rijeci gdje se dogodila situacija da se na radno mjesto profesora TZK koji je otišao u mirovinu nije zaposlio njegov nasljednik nego su koeficijenti njegovog radnog mjesta iskorišteni za zapošljavanje nekog drugog profesora stručnog predmeta, kaže nam Bagarić.
Ujednačena pravila za sve
Pritom podsjeća i na definiciju predmeta tjelesne i zdravstvene kulture u Statutu Sveučilišta u Zagrebu, a koja kaže da se ‘nastava i izvannastavne djelatnosti studenata iz tjelesne i zdravstvene kulture izvode se izvan satnice utvrđene stavkom 4., kao obvezne u prvoj i drugoj godini preddiplomskog studija, te kao neobvezne u ostalim godinama studija’.
– Željeli smo da predmet bude na isti način definiran na svim visokim učilištima RH te smo iz tog razloga odlučili predložiti izmjene Zakona kako bi visoka učilišta u njemu našla temelje za usklađivanje svojih Statuta s obzirom na vlastitu autonomiju, a Zakon jednako vrijedi za sve. Naime, tjelesna i zdravstvena kultura kao obvezan predmet postoji dugi niz godina u visokom obrazovanju i na većini visokoobrazovnih institucija postoje zaposleni nastavnici TZK u nastavnim zvanjima posebice na Sveučilištima RH. Analiza ima jako puno i sve idu u smjeru važnosti obvezne nastave TZK kroz koju se studenti educiraju o važnosti redovitog bavljenja tjelesnom aktivnošću, budući da nam trebaju zdravi mladi stručnjaci koji će na vrijeme biti svjesni opasnosti profesionalnih izazova buduće im profesije te će se moći na vrijeme tjelesno i mentalno pripremiti na sve poslovne izazove, odgovara Bagarić na naš upit.
Ukoliko se ovaj prijedlog usvoji, reakcije studenata zasigurno neće izostati. Bagarić, koja je i sama nastavnica TZK na Stomatološkom fakultetu te je u neposrednom kontaktu sa studentnima, kaže kako su za sada one pozitivne.
– Imamo potvrde Skupština Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu da žele obveznu nastavu TZK i ECTS bodove za nju iz 2006. i 2011. godine. Primjer su također i moji studenti Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji su u obveznim studentskim anketama koje sveučilišta provode svake godine, 2021. godine TZK ocijenili najboljim predmetom, a mene najboljom nastavnicom, za što sam u veljači 2022. godine primila priznanje dekanice. Dakle, nije problem u studentima, oni vole učiti nove stvari, važno im je dati priliku da uče prave stvari, a jedna od njih je edukacija i skrb o njihovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti što želimo da bude zakonski regulirano, ističe Bagarić.
‘Idealno bi bilo kad bi visoka učilišta imala dostatnu sportsku infrastrukturu’
Nije nikakva tajna da se nerijetko događa da učenici i studenti izbjegavaju nastavu tjelesnog u školama i na fakultetima ili na nju nevoljko dolaze. Pritom istodobno odlaze u teretanu gdje plaćaju članarine i po nekoliko stotina kuna. Bagarić pitamo zašto je to tako i je li možda vrijeme da se u kurikulum TZK uvedu svojevrsne promjene.
– Uvijek i u svemu možemo biti bolji i na tome moramo svakodnevno raditi i radimo, stoga smo mi nastavnici TZK u suradnji s Kineziološkim fakultetom napisali ‘Nastavni plan i program TZK u visokom obrazovanju’ koji je Senat Sveučilišta u Zagrebu prihvatio na sjednici održanoj 16. rujna 2008. godine i jedinstven je za sve sastavnice Sveučilišta, a prihvatili su ga i po njemu rade sva visoka učilišta RH čiji članovi sudjeluju u radu Saveza. To što vi kažete da studenti vole ići u teretanu je pozitivna stvar, oni o tome kako je redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću u slobodno vrijeme nužno, uče na nastavi TZK i mi nastavnici ih potičemo da se uključe u kineziološke sadržaje koji im najbolje odgovaraju. Idealno bi bilo kad bi visoka učilišta imala dostatnu sportsku infrastrukturu, pa kad bi svaka sastavnica imala svoju sportsku dvoranu, no sportska infrastruktura je slaba točka visokog obrazovanja i neka druga vrlo važna tema u koju sad ne bih ulazila detaljno, kaže nam Bagarić.
Najnovije preporuke oko upisne politike Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kažu da je u nekim područjima Hrvatske, konkretno Zagrebu i Splitu te okolnim gradovima, potrebno smanjiti kvote na studijima kineziologije. Pa bi kritičari prijedloga mogli reći da je obvezna nastava TZK na prve dvije godine studija i izborna na ostalima samo jedan od načina da se smanji broj nezaposlenih kineziologa, a sve kako se na studijima kineziologije ne bi smanjivale upisne kvote. Bagarić smatra da takav stav nije opravdan.
– Kineziolozi su, kao što sam već navela, dugi niz godina zaposleni u visokom obrazovanju u nastavnim zvanjima na obveznom predmetu TZK te ova izmjena zakona ne bi išla u prilog kritičarima koji tvrde da se uvrštava radi zapošljavanja nezaposlenih kineziologa, baš suprotno, već zaposleni kineziolozi samo žele da se i nakon njihovog odlaska u mirovinu nastavi educirati studente i skrbiti o njihovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti, ističe naša sugovornica.
Važna je i skrb o mentalnom zdravlju
Kao što smo spomenuli u uvodu, osim potražnje da se u zakon uvrsti pravo na skrb o tjelesnoj dobrobiti studenata, iz Saveza traže i da se zakonski regulira pravo na skrb o psihičkoj dobrobiti. Smatraju da bi se to trebalo ostvarivati kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.
– Kaže stara poslovica ‘u zdravom tijelu zdrav duh’ stoga smo smatrali važnim da se studentima jednako pruži adekvatna tjelesna kao i mentalna skrb te da to bude zakonski definirano posebno nakon svih teških nedaća koje su nas zadesile zadnje dvije godine (pandemija, potresi i sl.). Istaknula bih, kao vrlo pozitivnu stvar, činjenicu da je cijela kineziološka struka ujedinjena u ovoj inicijativi te da je Kineziološki fakultet predlagatelj, a mi kineziolozi kroz svoje djelovanje u stručnim udrugama apsolutno podržavamo tu inicijativu. Vjerujem da nikom ne bi smjelo smetati da Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti definira da će visoka učilišta skrbiti o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti naših studenata, dapače mislim da bi to svima trebao biti prioritet jer želimo imati zdrave mlade i spremne visoko obrazovane stručnjake u svakom području, zaključuje Bagarić.
A hoće li ovaj, kao i više od dvije tisuće ostalih prijedloga oko Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, biti prihvaćen, javnost bi trebala doznati najkasnije 5. srpnja. Do tog bi datuma, naime, trebalo biti objavljeno izvješće o provedenom javnom savjetovanju.
