Profesoricu iz Varaždina šokirale mjere za fakultete: ‘Ne mogu vjerovati što sve tamo piše’
Bivšu ministricu obrazovanja, sada profesoricu varaždinskog FOI-a Blaženku Divjak prilično su šokirale preporuke za nastavu na fakultetima. Mišljenja je da dokument ‘vrvi nelogičnostima’ i ‘neprovedivim preporukama’, a sarkastično je komentirala i kako su epidemiolozi postali stručnjaci za nastavu.
Blaženka Divjak
Foto: srednja.hr
Blaženka Divjak, profesorica varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike, bivša ministrica znanosti i obrazovanja reagirala je na objavu preporuka za nastavu na fakultetima. Podsjetimo, prema jučerašnjim preporukama za fakultete nastava će se provoditi kontaktno, a tek u iznimnim slučajevima na daljinu. Na visokim učilištima provodit će se stroge epidemiološke mjere održavanja higijene i fizičkog distanciranja, a preporuča se i što manje pisanih ispita u korist usmenih provjera, seminara i eseja. Bivša ministrica je od, kako kaže, brojnih nelogičnosti, navela nekoliko glavnih.
Kada smo imali troje novooboljelih, išlo se online
U prvom redu Divjak tu ističe nesrazmjernost preporuka i epidemiološke situacije. Kada smo imali puno manje dnevno novooboljelih donosile su se preporuke za prebacivanje nastave online i zatvaranje fakulteta. Danas, kad je taj broj gotovo sto puta veći, nastava ipak ide uživo.
– Ovo je Preporuka objavljena danas 2. rujna 2020. u danu kada imamo 311 novooboljelih i kaže da se svi vrate na visoka učilišta i rade na „klasični“ način. Prethodna preporuka za visoka učilišta je objavljena 20. svibnja 2020. kada smo imali 3 novooboljela i HZJZ je preporučio da se pretežno koristi nastava na daljinu.
Ministrica dodatno ističe da nije zanemariv ni podatak da je svaki četvrti oboljeli u dobnoj skupini u kojoj je većina studenata.
– Ovaj dokument vrvi nelogičnostima i neprovedivim preporukama za visoka učilišta jer je očito bila namjera da se sve vrati na staro i „klasično“ bez obzira na uvjete i bez obzira na prilike da unaprijedimo nastavu na visokim učilištima. Jer „klasično“ je najbolje, bez obzira na posljedice, istaknula je profesorica.
Što je s prostornim i kadrovskim uvjetima?
Divjak se potom pita, s obzirom na preporuke o održavanju nastave uživo, je li tko provjerio prostorne i kadrovske uvjete. Drugim riječima, pita se imaju li fakulteti dovoljno nastavnika i prostora kako bi održali nastavu prema preporukama i epidemiološkim mjerama.
– Studenti na fakultetima nemaju svoju učionicu i na većini fakulteta se predavanja izvode u velikim grupama. Nastava u grupi od 150 studenata je uobičajena i prihvatljiva na visokim učilištima i veliki broj visokih učilišta je predavanja tako izvodio do pandemije. U predavaonici u kojoj se izvodila takva nastava sada po epidemiološkim uvjetima jedva stane 40 studenata! Gdje će biti ostali studenti? A ako se za preostalih 110 nastava izvodi online, čemu onda ovih 40 u učionici? A gdje će se izvoditi seminari, vježbe i ostali oblici nastave koji bi trebali imati prioritet u izvođenju uživo, pita se profesorica.
Naposljetku – postavlja si pitanje Divjak – gdje će nastavu izvoditi visoka učilišta čije su zgrade porušene u potresu? Istaknula je i neke druge stvari smatra nelogičnima.
– Uočite da su 20. svibnja u tadašnjim Preporukama napisali da se “uzima u obzir činjenica da studenti s obzirom na dob imaju uglavnom odgovarajuće navike i vještine vezane uz rad na računalu i nove tehnologije, te se za sve aktivnosti za koje je to primjereno te kod kojih provedba na daljinu ne remeti nastavni proces preporučuje da se i nadalje provode na daljinu”, a evo sada kopernikanskog obrata jer valjda su sada izgubili te vještine. Ima i još toga, pa recimo predlažu da ako se “ispiti i druge studijske obveze na visokim učilištima zbog epidemioloških okolnosti i mjera moraju održavati na daljinu, izbjegavat će se pisani ispiti i pisane provjere znanja, a prednost će se davati usmenim ispitima i/ili ocjeni pisanih referata, ogleda, eseja i seminarskih radova.” Pa, odakle im ovo, pita se.
Malo promašeno prozvala epidemiologe
U svojoj reakciji Divjak se obrecnula i na epidemiologe, sarkastično ističući kako su sada postali stručnjaci za nastavu, budući da se u preporukama za fakultete izrijekom spominje da je klasična nastava – ona uživo – najbolji model nastave.
– Epidemiolozi su postali i stručnjaci za kvalitetu nastave na visokim učilištima i vrlo jasno kažu da je “„klasični“ način izvođenja nastave najbolji i optimalan”, a još da i “„klasični“ način osigurava pretpostavke i za cjelovito formiranje mladih ljudi”. Istina je da su neka visoka učilišta izvodila nastavu na daljinu na loš način ili su izvodili tako da su se nastavnici ponašali kao spikeri za ppt prezentacije. Ali nastava na daljinu se može i kvalitetno i smisleno izvoditi i mnogi su tako i radili te su pri tome i mnogo toga naučili i osuvremenili cijeli proces, napisala je Divjak.
Ova kritika epidemiolozima malo je promašena. Naime, na izradi preporuka za fakultete, iako su objavljene na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nije radio samo HZJZ, već i Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Sveučilište u Zagrebu, a za mišljenje o nastavi i tome koji je tip nastave najprikladniji za visokoškolske ustanove pitali su Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Dakle, na preporukama nisu radili samo epidemiolozi, već i obrazovni radnici i stručnjaci za visokoškolsku nastavu. Valja istaknuti da je na tim preporukama radilo upravo Sveučilište na kojem je Divjak trenutno zaposlena kao profesorica. Bivša ministrica je iznenađena i time što oblici nastave za koje se ona zalaže u esejima koje objavljuje posljednjih par mjeseci, gotovo pa i nisu uvršteni u službene preporuke.
– Iz mojih eseja na ovoj stranici (npr. Kako organizirati nastavu na visokim učilištima?) ste mogli vidjeti da se zalažem za mješoviti (kombinirani) model izvođenja nastave tako da ono što se teško smisleno izvodi u online obliku (vježbe, laboratoriji, praktična nastava) ima prioritet za održavanje uživo te da se predavanja izvode online. Također se zalažem da se iskoriste prilike koje sada imamo za modernizaciju visokoga obrazovanja. Ovdje se vježbe spominju samo u kontekstu da ih je dobro izvoditi na otvorenom, a čak se i “pozivaju se nastavnici da radi održavanja kvalitete visokoškolske nastave redovito drže konzultacije uživo”, istaknula je Divjak.
