Projektiraju se novi studentski domovi u Zagrebu, rektor: Projekt Kampusa Borongaj je u ‘velikom zamahu’
Jesenski ispitni rokovi u punom su jeku, a za dvadesetak dana i službeno starta nova akademska godina. Rektor Sveučilišta u Zagrebu, Stjepan Lakušić, kaže kako je trenutna popunjenost kvota na našem najvećem sveučilištu 82 posto. Tvrdi i da je u velikom zamahu rješavanje dugogodišnjeg pitanja oko Kampusa Borongaj – počelo je projektiranje studentskih domova, ali prije svega će se rješavati prometna infrastruktura koja će Borongaj povezivati s ostatkom grada. Na pitanje o napredovanju političkih moćnika za vrijeme mandata kaže kako je to siva zona pa iznosi očito – trenutno ne postoji pravni akt kojim bi se to zabranilo.
Zagrebački rektor Stjepan Lakušić
Foto: srednja.hr
Na fakultetima diljem Hrvatske prazno je nakon ljetnog roka ostalo 13.625 mjesta. Rektor najvećeg, Sveučilišta u Zagrebu, Stjepan Lakušić, ističe kako je popunjenost upisnih kvota na Sveučilištu u Zagrebu bila 82 posto, a vjeruje da će se nakon jesenskog roka taj postotak popeti na 87 posto, otkrio je prilikom gostovanja u emisiji Studio 4 HRT-a.
Na višak mjesta na fakultetima trebamo privlačiti strane studente
– Ostalo je dosta vezano za veleučilišta i sveučilišta gdje možda nastavni programi nisu pogodili interese studenata. Tu možda trebamo tražiti pitanje 15 godina u prošlosti, kad su osnivana takva sveučilišta i odobravani programi, tada se znalo da će naša demografska slika biti takva kakva je. Da li se onda predviđalo, očigledno nije, i mogućnost da imamo što veći broj stranih studenata i mogućnost da dopremimo te studente u Hrvatsku i omogućimo ovu razliku prazne kvote kao i neke druge države i druga sveučilišta koja su to osigurala. Da, ako nema domaćih studenata, te kvote popunjavaju studenti iz drugih država, rekao je Lakušić za HRT.
Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti donesen je u studenom prošle godine, a prema njemu sva sveučilišta moraju imati gospodarski savjet. Lakušić navodi da je onaj Sveučilišta u Zagrebu pred završnim činom prihvaćanja te da bi ta točka na red na Senatu trebala doći krajem devetog ili početkom desetog mjeseca.
– Preduvjet za to je, a sami smo si ga postavili, strategija Kampusa Borongaj. A drugo, gospodarski savjet ima ključnu ulogu upravo oko ovih studentskih programa. Budući da smo napravili cjelovitu analizu svih fakulteta, svih studijskih programa u zadnjih pet godina, koliki je interes, kakvi su rezultati upisa, da se na taj način izbalansira što gospodarstvo hoće i, naravno, fakulteti da prirede takve programe koji će studentima po završetku osigurati konkurentnost na tržištu rada, rekao je Lakušić za HRT.
Rektor tvrdi da se projekt Kampusa Borongaj pomaknuo ‘velikim zamahom’
O Kampusu Borongaj govori se već preko 15 godina. Najavljivan je kao hrvatski Harvard, kao kapitalni projekt hrvatske znanosti, a trebalo ga je koristiti oko 35 tisuća studenata. No nikada nije zaživio. Rektor tvrdi da se projekt, u odnosu na zadnjih nekoliko godina, pomaknuo ‘velikim zamahom’. Prvo će biti potrebno riješiti pitanje prometne infrastrukture, a projekt proširenja tramvajske pruge već je, podsjetimo, predstavljen. Paralelno se treba, kaže Lakušić, raditi na projektima objekata koji su vezani za sastavnice sveučilišta.
– Ono što je važno je da je započelo i projektiranje prvih studentskih domova upravo u Kampusu Borongaj. Grad Zagreb je u svoju strategiju stavio da je prva faza faza prometnog povezivanja, a imamo i tri zgrade koje već imaju građevinsku dozvolu. I sada se već fakulteti kandidiraju sa željom da upravo svoje centre izvrsnosti kreiraju u Kampusu Borongaj.
Lakušić o napredovanju političara za vrijeme mandata: To je siva zona
Jedno od pitanja voditelja Petra Vlahova za Lakušića tijekom gostovanja na HRT-u bilo je i ono vezano uz napredovanja političara za vrijeme obnašanja visoke državne dužnosti. Podsjetimo, 16 sveučilišnih profesora i znanstvenika poslalo je pismo oko tog pitanja, među ostalim, premijeru Andreju Plenkoviću i predsjedniku Zoranu Milanoviću.
Ključni dio tog pisma je zahtjev za uspostavom okvira koji bi onemogućio zlouporabu moći kod stjecanja akademskih titula ili da se zakonski onemogući napredovanje na fakultetima osobama na rukovodećim ili javnim dužnostima. Lakušić je to prokomentirao vrlo diplomatski, iznijevši činjenično stanje – da trenutno ne postoji pravni okvir kojim bi nekome tko je na visokoj funkciji bilo zabranjeno napredovati u više znanstveno-nastavno radno mjesto.
– To je nešto što je, možemo reći, siva zona. Nije definirano, ali nije ni zabranjeno. Ne možete vi nekome zabraniti da, ukoliko je na nekoj poziciji, se ne kandidira ili traži mogućnost. Ili ako ima puno radno vrijeme, a ima kao državni službenik, da jedan dio svog vremena u drugom dijelu dana koristi za svoje iskorake. Mogućnosti, je li to pravi put, je li to najbolji put, ali nije zabranjen, nismo niti jednim našim aktom takvo nešto zabranili. Možda će ovakva događanja koja smo sada spomenuli upravo ukazivati da ukoliko smo na tim pozicijama onda imamo određene smjerove, možda ograničenja, da u startu čovjek zna. Ili oni koji se kandidiraju za takve funkcije da znaju, ‘ok, ako je tu onda nema ovoga puta, nego je samo jedan segment’. Sada je to tako i to je u javnom prostoru dosta istaknuto i dosta se favorizira, ali nisu oni to jučer napravili, oni su to napravili prije godinu-dvije, tako da je bilo vremena da se o tome i ranije govori. Ali očigledno o tome nitko nije govorio. Javna okupljanja s puno mudrih glava trebala bi dati pametniji odgovor, rekao je Lakušić za HRT.
