Promjena Pravilnika za ostvarivanje smještaja: Prosjek ocjena se obračunava na novi način
Prethodni ministar obrazovanja Predrag Šustar prošle godine mijenjao je Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje. Trenutni ministar Pavo Barišić u taj će pravilnik uvesti još poneku korekciju, a glavna je da se od ove godine prilikom obračuna u obzir uzima težinski prosjek ocjena, umjesto dosadašnjeg prosjeka ocjena samo položenih ispita.
Foto: srednja.hr
U ovim trenucima na portalu e-Savjetovanja traje javna rasprava o prijedlogu Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje, a komentirati nova pravila mogu svi zainteresirani građani do 19. svibnja.
Ako prijedlog Pravilnika bude usvojen, u povoljnijem bi položaju trebali biti studenti koji su bili smješteni u domove socijalne skrbi ili u udomiteljske obitelji, jer takvi neće morati zadovoljiti uvjet da prilikom prijave imaju najmanje 18 ECTS bodova u akademskoj godini prijave za natječaj. Također, na njih se neće odnositi niti inače uvjetovano pravilo od najmanje 40 ECTS-a prosječno u prethodnim godinama studiranja.
U obzir će se uzimati težinski prosjek
Već je poznato kako studenti s izvrsnim prosjekom od 4,5 i prosječno 55 i više ECTS bodova u prethodnim godinama studiranja imaju pravo na izravno dobivanje studentskog doma, a ostalim studentima dodjeljuju se bodovi s obzirom na ostvareni prosjek. Do sada je taj prosjek bio izračunavan tako da se računa prosjek svih položenih ispita. Sada će se računati težinski prosjek ocjena, i to prema formuli koja slijedi.
Screenshot: e-Savjetovanja.gov.hr
Izvrsno je primjerom težinski prosjek objašnjen na stranicama Građevinskog fakulteta u Zagrebu.
– Težinski prosjek je prosjek u kojem ocjena iz pojedinog predmeta sudjeluje u ukupnom prosjeku u onolikoj mjeri koliko predmet teži ECTS bodova u odnosu na ukupno ostvareni broj ECTS bodova. Npr. Matematiku 1, koja teži 9 ECTS-a, imate 5 a Povijest graditeljstva, koja teži 3 ECTS-a imate 4. Vaš težinski prosjek je (9×5+3×4)/(9+3) što iznosi 4,75, stoji u objašnjenju Građevinskog fakulteta.
Stipendisti Fonda branitelja do sada su imali pravo na izravan dom i imaju ga i dalje, a ostali studenti kojima su roditelji bili branitelji, na temelju tog statusa dobivaju po 200 bodova. Isti broj bodova po novom će dobivati djeca i stradalih pirotehničara.
Novim člankom 15. ovog pravilnika naglašeno je kako studenti koji su dva puta mijenjali studij neće imati pravo na subvencionirani smještaj, ali i kako studenti koji upišu mirovanje u akademskoj godini za koju im je dodijeljeno pravo na subvencionirano stanovanje u studentski dom gube pravo na isto tijekom trajanja mirovanja, što do sada nije bio slučaj.
Posljednja u nizu novotarija koje očekuju studente i maturante koji će ove godine sudjelovati u natječaju za dom, jest ona da će se u neoporezive primitke koji ulaze u izračun bodova ubrajati i stipendije i potpora djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, ali one koje se ne financiraju iz javnih izvora (npr. stipendija neke privatne tvrtke).
Moguće poteškoće u bodovanju težinskog prosjeka
Javna rasprava otvorena je pred pet dana, a na nju su do sada pristigla tri komentara. Student 4. godine medicine, Eduard Oštarijaš tako se osvrnuo na novost vezanu uz bodovanje težinskog prosjeka.
– Naime, iako se načelno slažem s računanjem težinskog prosjeka ocjena kao objektivnim mjerilom rada studenta prilagođenom radnom opterećenju, iz iskustva potvrđujem, kao i većina mojih kolega s kojima sam kao studentski predstavnik u kontaktu, da radno opterećenje često ne odgovara broju ECTS-a koji su dodijeljeni nekom predmetu. Tako se često događa situacija da neki kolegij zahtijeva mnogo više ili mnogo manje radnih sati u usporedbi sa satnicom koja bi bila optimalna i prilagođena broju ECTS-a tog predmeta. Stoga smatram da je u ovom trenutku neadekvatno tražiti težinski prosjeka ocjena prilikom računanja bodova za smještaj u studentskim domovima te bih ovim putem također apelirao svim fakultetima da objektivno odrede broj ECTS-a za svaki predmet pa da se onda napokon može uvesti navedeni način računanja prosjeka i posljedično bodova za smještaj. Uvođenje težinskog prosjeka ocjena, koliko god objektivni pokazatelj bio, u ovakvim je okolnostima posve kontraproduktivno, no čim se za to ostvare uvjeti i satnica normalizira, trebalo bi uvesti računanje težinskog prosjeka ocjena. Predlažem da se dotad za smještaj u studentskim domovima uzima u obzir aritmetički prosjek ocjena kao i dosad, komentira student..
Postoje i oni koji smatraju da bi se rad i trud studenata koji polože sve ispite u ljetnom roku, a prije predavanja dokumentacije za natječaj dodatno trebali nagraditi, kao što je to do sada bio slučaj.
– Smatram da se treba vratiti točka prema kojoj su studenti koji bi položili sve kolegije tekuće akad. godine u ljetnom roku dobili 300 bodova. Ta je odluka bila izbačena u prošlom pravilniku kada su u tijeku bile Europske sveučilišne igre kada studenti nisu mogli položiti sve kolegije u 15 dana što je bilo i logično, a sad bi te bodove trebalo vratiti. Studenti koji su položili sve kolegije u ljetnom roku trebaju se honorirati i poticati, smatra Mateo Štrbić.
‘Smještaj bi se trebao subvencionirati i onima koji upisuju još jedan studij na kvalifikacijskoj razini koju su stekli’
Josipa Ercegovac u javnoj se raspravi osvrnula na kriterij koji je postojao i prethodne godine, a odnosi se na to da studenti koji su već stekli kvalifikaciju na nekoj razini, upisom novog studija iste razine, nemaju pravo na subvencionirani smještaj.
– Smatram da bi studenti koji su stekli kvalifikaciju određene razine ako ponovno upisuju studij te iste razine trebali imati pravo na subvencionirani smještaj, ali pod određenim uvjetima kao npr. da imaju pravo na subvencionirani smještaj samo ukoliko na prvoj godini iste razine novog studija ostvare minimalno 55 ECTS bodova te imaju minimalni prosjek ocjena 4.5 do dana prijave na natječaj za smještaj u studentske domove, komentirala je Josipa Ercegovac.
Kaže, u Hrvatskoj je mali je broj onih studenata koji ponovno upisuju studij iste razine, a već su stekli kvalifikaciju na toj razini, ali je veoma čest je slučaj da studenti odustaju od fakulteta na kojima su se prvotno upisali te upisuju novi fakultet te oni nakon što na novom fakultetu steknu određeni broj ECTS bodova ili s ECTS bodovima s prethodnog studija mogu ostvariti pravo na subvenciju smještaja.
– Smatram da bi bilo u redu da se onda omogući i subvencioniranje smještaja studentima koji imaju kvalifikaciju, a ponovno su upisali studij iste razine jer takvi studenti su već jednom dokazali da izvršavaju sve svoje fakultetske obaveze, a izvršavanjem tih obaveza opravdali financiranje školovanja od strane Republike Hrvatske. Budući da Republika Hrvatska studentima koji su već stekli kvalifikaciju određene razine na novom studiju ne subvencionira školarine, a iznosi školarina su veoma visoki trebalo bi se omogućiti barem pravo na subvencionirani smještaj takvim studentima zbog socio-ekonomskih razloga. Republici Hrvatskoj svakako je u interesu imati mlade, visoko obrazovane ljude za različita područja stoga smatram da bi bilo u redu da Republika Hrvatska studentima koji žele steći znanja iz još jednog područja kojim se žele baviti olakša studiranje barem subvencijom smještaja, zaključuje.
