Pronašli smo studentske oglase koji krše rodnu neutralnost: Evo što kaže pravobraniteljica
Europski parlament nedavno je izglasao novu direktivu u kojoj će oglasi za slobodna radna mjesta i nazivi poslova morati biti rodno neutralni, procesi zapošljavanja morat će se voditi na nediskriminirajući način, a poslodavci će zaposlenicima morati omogućiti informacije o tome kako određuju plaće prema rodu. Konkretno, u hrvatskom Zakonu o ravnopravnosti spolova već stoji da u oglasima za posao treba jasno biti istaknuto da se za radno mjesto mogu javiti osobe oba spola. Ipak, takve nepravilnosti uočili smo i u studentskim oglasima za posao pa smo pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova pitali koliko ima pritužbi na oglase za studentski rad.
Diskriminacija u oglasima za posao | foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr
‘Prilikom oglašavanja potrebe za zapošljavanjem u oglasu mora biti jasno istaknuto da se za oglašeno radno mjesto mogu javiti osobe oba spola’. Upravo ta stavka dio je Zakona o ravnopravnosti spolova, a u novoj regulativi Europskog parlamenta ponovno se naglašava važnost rodno neutralnih oglasa za posao te pozicija za koje se osoba prijavljuje.
Oglasi koje smo pronašli, kaže pravobraniteljica, nisu u skladu sa zakonom
Ipak, takve regulativne često se krše. Tako smo u samo nekoliko dana pronašli više oglasa za studentske poslove koji nisu rodno neutralni. Traži se studentica za rad u dućanu, tražimo studentice za rad vikendom u kafiću kao ispomoć, traži se student za lakše fizičke poslove, traži se studentica za rad na recepciji samo su neki od njih. Prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije, postoje iznimke kada se za posao može tražiti samo jedan spol.
– To su iznimne situacije kada isključivanje jednog spola mora biti čvrsto temeljeno na biološki uvjetovanim razlikama koje ženama ili muškarcima pružaju prednost od presudnog značaja. Takve situacije su jako rijetke. Na primjer, prije nekoliko godina postupali smo po jednoj takvoj pritužbi te smo uvažili obrazloženje poslodavca koji je potraživao muškarce za radno mjesto ‘promotor’ u čijem je opisu posla bilo dijeljenje poklona ženama na Dan žena, rekla nam je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Prema Pravilniku o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu za žene su propisane različite maksimalne težine tereta od muškaraca pa je u slučajevima rukovanja tereta veće težine, kazala je Ljubičić za srednja.hr, dopušteno oglas ograničiti na studente muškog spola. No, iz primjera koje smo pronašli i naveli pravobraniteljici, tako nešto nije dopustivo.
– Iz primjera koje navodite gdje se traži studentica za rad u trgovini, na recepciji ili u ugostiteljskom objektu nije razvidno na čemu bi se za navedena radna mjesta temeljilo ograničavanje natječaja na jedan spol, što ukazuje na zaključak da se vjerojatno radi o postupanju koje nije u skladu s navedenim zakonskim okvirom. Pristup zapošljavanju neopravdano se uskraćuje jednom spolu. Na takve primjere nam povremeno ukazuju građanke i građani pritužbama na poslodavce. U takvim slučajevima poslodavci uglavnom afirmativno reagiraju na naša upozorenja te preporuke i obvezuju se da će svoje postupanje nadalje uskladiti sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, objasnila nam je Ljubičić.
Ako postoji diskriminacija, studenti se svejedno mogu javiti na natječaj
Često se događa, spomenula je Ljubičić, da je uzrok takvog oglasa puko neznanje, odnosno neupućenost poslodavca u antidiskriminacijski pravni okvir. Poslodavci se i ispričaju, a Ljubičić je dodala i da ističu kako se do sada nisu susretali s navedenim odredbama Zakona. Ljubičić smo pitali dobiva li pritužbe na oglase za studentske poslove. U posljednjih nekoliko godina imala je samo dvije takve pritužbe.
– U jednom slučaju radilo se o oglasu ugostiteljskog objekta, restorana brze prehrane, koji je potraživao ‘studenticu za ispomoć’, a u drugom o oglasu trgovačkog centra koji je potraživao ‘dvije studentice za rad na info pultu’. U oba slučaja utvrdili smo kršenje odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova. Radilo se o vrlo kratkotrajnim zapošljavanjima koja se nisu odnosila na stalno zaposlenje i više nisu bila aktualna u vrijeme provedbe ispitnog postupka, pa nije bilo svrsishodno da poslodavci poništavaju i ponavljaju natječaje. Međutim, nastavno na naša upozorenja i preporuke obvezali su se da će ubuduće korigirati svoje postupanje i uskladiti ga s odredbama Zakona, pojasnila je Ljubičić.
Oglasi koji su usmjereni na osobe jednog spola, istaknula je Ljubičić, mogu biti demotivirajući za pripadnike drugog spola. I u iznimnim slučajevima kada je to opravdano pravobraniteljica preporučuje da se u samom oglasu navede pravna osnova za takvo postupanje i kratko obrazloženje razloga isključenja jednog spola iz natječaja. Ako jasnog razloga ili obrazloženja nema, Ljubičić je napomenula da se studenti i studentice mogu pokušati prijaviti na natječaj ili od poslodavca zatražiti pojašnjenje takve prakse.
– U slučaju sumnje na diskriminacijsko postupanje slučaj mogu prijaviti i nadležnim tijelima. To mogu prijaviti posredniku u oglašavanju, odnosno platformi na kojoj je oglas objavljen. Na primjer student servis, studentski centar ili burza rada. Pritužba se također može uputiti Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova u pisanom obliku na [email protected] ili na online obrascu, naglasila je Ljubičić.
‘Hrvatsko društvo se u nekim aspektima ljudskih prava još uvijek privikava’
Osim nepravilnosti rodne neutralnosti u oglasima za posao, rekla je Ljubičić, poslodavci često nakon prijave za natječaj usmenim ili pisanim putem daju do znanja da natječajem traže osobu određenog spola, iako to nije istaknuto u samom oglasu. Poslodavci tada, dodala je Ljubičić, znaju isticati da su željeli oglasiti potrebu za samo jednim spolom, no posrednik u oglašavanju ili platforma na kojoj je objavljen oglas to nije omogućila. Kazne za nepoštivanje mogu biti između 5.000 i 300.000 kuna, a Ljubičić smo pitali i što kaže na novu regulativu Europskog parlamenta.
– Reguliranje ove problematike na razini Europske unije svakako je korak unaprijed u doprinosu poštivanja antidiskriminacijskih normativa koji se, prema našem iskustvu, u Hrvatskoj još uvijek ne primjenjuju redovito. Hrvatsko društvo se u nekim aspektima ljudskih prava još uvijek privikava na poštivanje određenih međunarodnih antidiskriminacijskih standarda Europske unije, Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe o kojima do prije deset i više godina u ovim krajevima možda nije postojala dostatna razina razvijene svijesti, premda su možda već bili propisani u nacionalnom kontekstu, navela je Ljubičić.
Iako je prvi Zakon o ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj donesen 2003. godine, Ljubičić je objasnila da još uvijek mora podsjećati na pojedine odredbe i potrebu poštivanja načela ravnopravnosti spolova. Ipak, Ljubičić je zaključila da je s vremenom primjetno da hrvatsko društvo i država unaprjeđuju svoje principe djelovanja i usklađuju ih s međunarodnim standardima.
