Prosječna plaća asistenta na faksu, i nakon zadnjeg povećanja, tek 1.140 eura: Evo koliko imaju ostali profesori
Asistenti na domaćim fakultetima, nakon zadnjeg povećanja, prosječno zarade 1.140 eura mjesečno. Mladi su to i perspektivni ljudi koji predaju na faksu, bave se istraživačkim radom i pohađaju doktorski studij, no plaća im je, gledajući nacionalni standard, ispodprosječna. Govore nam to podaci o plaćama za srpanj 2023. koje nam je ustupilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Foto: Unsplash
Najesen nas čekaju pregovori za granski kolektivni ugovor u resoru znanosti i visokog obrazovanja. Uoči tih važnih pregovora, unutar kojih bi trebalo doći do dogovora između Vlade i sindikalista oko, za neke djelatnike u sustavu dosta značajnijeg povećanja plaće, provjerili smo koliko je iznosila zadnja plaća profesora na faksu.
Dobili su povećanje, ali asistenti imaju ispodprosječnu hrvatsku plaću
Ministarstvo znanosti i obrazovanja ustupilo nam je podatke o plaćama za srpanj 2023. koje su isplaćene u kolovozu 2023. Upravo se na ovim plaćama vidi posljednje povećanje koje su dobili javni i državni službenici, od 60 do 100 eura fiksnog povećanja, ovisno o koeficijentu. Konkretno, oni s koeficijentima u rasponu od 0,631 do 1,110 dobili su 100 eura neto, oni s koeficijentima od 1,111 do 1,529 80 eura neto, dok su povećanje od 60 eura dobili oni s koeficijentima u rasponu od 1,530 do 1,867. To bi značilo da oni s najvišim zvanjima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, koji imaju koeficijent iznad 1,867, nisu dobili povećanje.
Najmanje prosječne plaće, ispod državnog prosjeka, i dalje imaju asistenti. Oni su za srpanj dobili prosječnu neto plaću od 1.140 eura, odnosno medijalno 1.115 eura. U prosjeku se radi o ljudima koji imaju 32 godine. Obzirom na uvjete pozicije, radi se o magistrima koji su trenutno na doktorskom studiju, a rade na faksu ili znanstvenom institutu, drže nastavu i bave se istraživačkim radom.
Relativno niske plaće imaju umjetnički suradnici, lektori i predavači. Plaće se u sustavu znanost i visokog obrazovanja penju s godinama i višim zvanjima, odnosno radnim mjestima. Tako najviše imaju redoviti profesori u trajnom izboru. Njihova je prosječna neto plaća za srpanj iznosila 2.618 eura, odnosno medijalno 2.623 eura. Radi se o zaposlenicima koji imaju u prosjeku 59 godina. Ovo pokazuje da oni najmlađi u sustavu imaju i niže od duplo manje plaća od najstarijih profesora.
Izvor: MZO
Nastavnica ima više, ali u nižem zvanju i s manjim plaćama
U sustavu znanosti i visokog obrazovanja imamo posebno izraženu razliku u plaćama i pozicijama muškaraca i žena. Prema posljednjim cjelovitim podacima za 2020. godinu, kako smo izvijestili prije gotovo dvije godine, u sustavu smo imali 18.056 nastavnika i suradnika na visokim učilištima diljem države, od čega je žena više od polovine, točnije njih 9.187. Posebno indikativne informacije pronalazimo kada pogledamo kako su nastavnici i suradnici raspoređeni po zvanjima, posebice glede spola. Iako žene čine više od polovinu zaposlenih nastavnika i suradnika, u najvišim zvanjima, pa tako i na najvećim plaćama, manje ih je nego muškaraca. Tako, primjerice, kad govorimo o znanstveno-nastavnim zvanjima, redovitih profesora je 2.888, od čega žena 1.128; izvanrednih profesora je 2.266, od čega izvanrednih profesorica 1.083.
Tek kada dođemo do docenata, koji inače čini prvu stepenicu znanstveno-nastavnih zvanja i izrazito niži koeficijent i plaću od, recimo, redovnih profesora – tu imamo više docentica u odnosu na docente, i to tek za nekoliko postotnih poena. Žena je više među predavačima, lektorima, višim lektorima, asistentima, višim asistentima, kao i stručnim suradnicima, višim stručnim suradnicima i stručnim savjetnicima; redom zvanja s nižim koeficijentima i plaćom.
