Prošla je godina dana od velike tragedije kod kampusa Borongaj u kojoj su poginula dvojica studenata
Sredinom ožujka prošle godine dotad nezapamćena tragedija potresla je akademsku zajednicu i čitavu Hrvatsku. U razmaku od samo dva dana poginula su dvojica studenata Fakulteta hrvatskih studija. najprije 21-godišnji Nikola Michael Sušec, a potom i 23-godišnji Jerko Kučić, obojica od strujnog udara na željezničkom kolosijeku u blizini svog fakulteta. Divlji i nimalo siguran put kojim studenti dolaze do kampusa Borongaj ponovno je postao tema, no od tragedije se nije puno toga promijenilo. Pješačka staza do stajališta Trnava još nije uređena, a nisu počeli ni godinama planirani radovi na stajalištu Borongaj i nathodniku.
Prošla je godina dana od tragedije koja je akademsku zajednicu zavila u crno. Sredinom ožujka, u razmaku od samo dva dana, poginula su dvojica studenata Fakulteta hrvatskih studija (FHS), 21-godišnji Nikola Michael Sušec i 23-godišnji Jerko Kučić. Obojica na isti način – od strujnog udara visokog napona na željezničkom kolosijeku Borongaj, nedaleko od fakulteta na kojem su studirali.
Tragedija koja je duboko potresla akademsku zajednicu
Nikolu Michaela Sušeca prijatelji su posljednji puta vidjeli 16. ožujka u kasnim popodnevnim satima, kada se od zgrade FHS-a trebao uputiti u studentski restoran na Lašćini. No, do menze nije stigao. Dan kasnije, 17. ožujka prijavljen njegov nestanak prijavljen je policiji, a studenti su na društvenim mrežama dijelili njegovu fotografiju u nadi da netko raspolaže informacijom o tome gdje bi Nikola Michael mogao biti. Istog tog jutra, 17. ožujka u 7:25 ujutro, zagrebačka policija na kolosijeku nedaleko od kampusa pronašla je tijelo muške osobe. Identitet nisu znali, a vijest o pronalasku tijela objavili su na službenim stranicama 18. ožujka. Tek tog dana oko podneva bilo je utvrđeno da ono pripada Nikoli Michaelu Sušecu.
Čitav dan Nikola Michael vodio se kao nestala osoba u policijskoj evidenciji. Osim akcije na društvenim mrežama, ne znajući da je njihov kolega mrtav, grupica studenata odlučila je sama 18. ožujka ujutro pretražiti područje oko kolosijeka pored kampusa Borongaj, sve u nadi da će pronaći Nikolu Michaela. Među njima je bio i 23-godišnji Jerko Kučić. Ne znajući da je dan ranije ondje pronađeno tijelo njegova kolege, Jerko se, prema izvještaju policije, popeo na vagon. I on je, na žalost, smrtno stradao od strujnog udara.
Tako su, u samo dva dana, studenti Fakulteta hrvatskih studija tragično ostali bez dvojice svojih kolega i prijatelja. Nikola Michaela tek je započeo svoj studentski život kao brucoš kroatologije i filozofije i kulturologije, a Jerko Kučić u trenutku tragedije bio je druga godina povijesti i filozofije i kulturologije.
Na Fakultetu hrvatskih studija održana komemoracija
Ovog četvrtka u knjižnici fakulteta održana je komemoracija koju su organizirale dvije studentice. Uz prigodan govor o uspomeni na Jerka i Nikolu održale su prezentaciju o opasnostima koje vrebaju na pruzi. I ostali studenti bili su pozvani da podijele neki događaj, utisak ili misao o stradalim kolegama te da zapale svijeću i ostave cvijeće ili poruku na pozornici iza zgrade Fakulteta hrvatskih studija.
Tragedija u ožujku 2022. ponovno je otvorila pitanje zapuštenosti kampusa Borongaj, na kojem djeluje nekoliko fakulteta, a do kojeg studenti dolaze kroz žbunje i raslinje, prelazeći nekoliko željezničkih kolosijeka. To se nije promijenilo ni unatoč peticiji koju su studenti pokrenuli još 2011. godine. Godinama najavljivani ‘hrvatski Harvard’ nikada nije zaživio – projekt je i danas mrtvo slovo na papiru.
Predloženo je uređenje staze do stanice Trnava, do toga još nije došlo
Uoči ove obljetnice poslali smo upit novom rektoru Sveučilišta u Zagrebu, Stjepanu Lakušiću. Naše prvo pitanje bilo je što je napravljeno u proteklih godinu dana po pitanju sigurnosti studenata koji studiraju na Borongaju. Sa Sveučilišta odgovaraju da je sredinom travnja prošle godine, malo manje od mjesec dana nakon tragedije, održano predavanje studentima na elektrificiranoj pruzi. Tada je, navode sa Sveučilišta, dogovoreno i da će se ovakva predavanja za potrebe studenata na Borongaju održavati u kontinuitetu, a obvezu organizacije preuzela su vodstva triju fakulteta koja djeluju u okviru kampusa Borongaj.
No, uređenije staze prema stajalištu vlakova Trnava, što je predloženo i barem bi u nekoj mjeri povećalo sigurnost studenata – još nema.
– Istovremeno, dok se projekt uređenja željezničkoga stajališta Borongaj ne privede kraju i time dugoročno riješi pitanje kvalitetne mobilnosti studenata i ostalih korisnika ZUK Borongaj i njihove sigurnosti, Fakultet prometnih znanosti predložio je uređenje pješačke staze unutar kampusa prema stajalištu Trnava. Za tu je inicijativu, u dogovoru s rektorom, izrađen idejni nacrt i okvirna specifikacija radova i opreme koji bi bili potrebni da se to uredi. U ovo je inicijativu uključen i Studentski zbor, a po osiguranju potrebnih sredstava i suglasnosti, to bi se relativno brzo moglo realizirati, kažu sa Sveučilišta.
Što je s uređenjem stajališta Borongaj i planiranim nathodnikom?
Svjesni su i da je projekt koji bi dugoročno pridonio kvalitetnoj mobilnosti studenata i ostalih korisnika ZUK Borongaj, ali i njihovoj sigurnosti, definitivno uređenje stajališta Borongaj, o čemu se već dugo govori. No i u ovom slučaju građevinski radovi nisu krenuli niti je odabran izvođač radova.
– Sveučilište u Zagrebu i njegove sastavnice na Borongaju koje okuplja Fakultet prometnih znanosti, još od 2008. godine zagovaraju ovaj projekt i u neposrednoj su komunikaciji s Gradom Zagrebom, HŽ Infrastrukturom i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture. Temeljem potpisanoga Sporazuma o zajedničkim ulaganjima na izgradnji željezničkoga stajališta Znanstveno učilišni kampus Borongaj i nathodnika na području kolodvora Zagreb Borongaj, te njegovom povezivanju sa Znanstveno učilišnim kampusom Borongaj i Ulicom kneza Branimira, između HŽ Infrastrukture, Grada Zagreba i Sveučilišta u Zagrebu u travnju 2019. godine, HŽ Infrastruktura je izradila projektni zadatak za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju stajališta. Putem postupka javne nabave HŽ Infrastruktura je odlukom o odabiru ekonomski najpovoljnije ponude za izradu tehničke dokumentacije od 17. siječnja 2020. odabrala Željezničko projektno društvo d.d. iz Zagreba, stoji u odgovoru Sveučilišta.
Podsjećaju da je idejni projekt završen u listopadu 2021., te je nakon postupka njegova prihvaćanja od strane HŽ Infrastrukture, predan za lokacijsku dozvolu u prosincu 2021. Projekt je i dalje u postupku obrade. Tek nakon dobivanja lokacijske dozvole, navode sa Sveučilišta, može se pristupiti izradi glavnoga projekta.
– Sve je zapelo na duže vrijeme zbog posebnih uvjeta gradnje i zahtjeva HEP-a, te se zbog toga još uvijek čeka lokacijska dozvola. U međuvremenu je HŽ Infrastruktura od HEP-a zatražila izradu EOTRP-a, odnosno tehničkoga rješenja složenoga priključka, te je ishođena i nova Odluka Uprave da im HŽ Infrastruktura pristaje izgraditi novu trafostanicu. Slijedom toga, HŽ Infrastrukturi poslan je Ugovor o priključenju, koji je ona i potpisala, a HEP-u je upućen zahtjev za izdavanje Elektroenergetske suglasnosti. Sada se čeka HEP-ov potpis ugovora te posebni uvjeti gradnje i priključenja, nakon čega se konačno može krenuti u proces dobivanja građevinske dozvole. Sukladno svemu gore navedenom, vidljivo je kako je dinamika realizacije nathodnika vrlo spora, zbog čega se Uprava Sveučilišta vrlo intenzivno uključila u cjelokupni proces u listopadu i studenome 2022. godine s ciljem njegova ubrzanja. U ovoj je fazi najvažnije ishođenje građevinske dozvole, nakon čega može započeti proces izbora izvođača radova, ističu sa Sveučilišta.
‘Vidljivo je da je uređenje stajališta Borongaj te izgradnja nathodnika u ovoj fazi najbolje rješenje’
Uređenje stajališta Borongaj i izgradnja spomenutog nathodnika, naglašavaju sa Sveučilišta na čijem je čelu bivši dekan Građevinskog fakulteta, nedvojbeno je najbolje rješenje.
– Kolodvor Borongaj službeno je mjesto na željezničkoj pruzi, za koji nije propisano da mora biti ograđeno, a pruga se smije prelaziti na mjestima koja su za to predviđena, uz poštivanje prometnih znakova. Stupovi i portali kontaktne mreže označeni su znakovima opasnosti od visokoga napona isto kao i željeznička vozila koja imaju mogućnost pristupa s krova vozila (imaju stepenice). Ukoliko se netko nađe u zoni željezničke pruge, željezničkih vozila ili stupova kontaktne mreže, vidljivo je da postoje znakovi upozorenja o realnoj opasnosti koji upućuju na činjenicu da su bilo koji postupci koji se na tim mjestima eventualno poduzimaju povezani s velikim rizikom i opasnošću po život. Vidljivo je da je uređenje stajališta Borongaj te izgradnja nathodnika u ovoj fazi najbolje rješenje, zaključuju sa Sveučilišta u Zagrebu.