Prošle godine dobili smo 493 novih specijalista, evo u kojem ih je području najviše i gdje su zaposleni
Prošle godine Hrvatska je bogatija za 493 nova sveučilišna specijalista i specijalistice. Žena je preko šezdeset posto, najčešće rade u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi pa ne čudi da je najviše obranjenih radova u biomedicini i zdravstvu. Većini specijalističke studija plaća poslodavac.
Prošle, 2022. godine dobili smo 493 nova sveučilišna specijalista. Većina, njih 324, bile su specijalistice. Stoji tu u kratkom izvješću Državnom zavoda za statistiku (DZS).
Na dva sveučilišta samo specijalistice
Očekivano najveći je broj polaznika stekao akademski naziv – sveučilišni specijalist, odnosno sveučilišna specijalistica – na našem najvećem Sveučilištu u Zagrebu, gdje je pripadajući studij završilo gotovo 58 posto specijalista. Zatim ide Sveučilište u Rijeci s nešto više od 16 posto i Sveučilište u Splitu s okruglih 15 posto.
Najviše je žena sveučilišnih specijalistica, stoji u izvješću, ovaj akademski naziv steklo na Sveučilištu u Zadru i na Libertas međunarodnom sveučilištu u Zagrebu. Prošle su godine tamo specijalizirale samo žene.
U 2022. najveći je broj specijalističkih radova bio iz područja Biomedicina i zdravstvo, njih gotovo 48 posto zatim Društvene znanosti gotovo 36 posto te Tehničke znanosti nešto više od 8 posto.
Troškove plaćaju poslodavci
Sveučilišne specijalistice i specijalisti najčešće su zaposleni u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. To čini preko 41 posto svih specijalistica i specijalista koji su taj naziv stekli lani.
Nakon toga ide javna uprava i obrana, preciznije obvezno socijalno osiguranje, gdje radi njih nešto više od 15 posto te na koncu stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, gdje je specijalističkih titula nešto manje od 10 posto.
Troškove specijalističkih studija, u 60 posto slučajeva, kako se navodi u ovom kratkom izvješću DZS-a, plaća poslodavac. Gotovo svi ostalo, njih preko 38 posto, svoj specijalistički studij platilo je iz vlastitog džepa.