Proučili smo programe rada kandidata za riječke rektore: Uvođenje novih studija, obnova fakseva
Na riječkom sveučilištu troje je kandidata za novog rektora ili rektoricu pa smo proučili njihove programe rada. Goran Hauser kao mane vidi zastarjele kurikulume te kontinuirani pad broja studenata, a razvijao bi poštovanje prema djelatnicima nakon odlaska u mirovinu. Na čelno mjesto žele i dvije aktualne prorektorice. Senka Maćešić bi kao rektorica pratila utjecaj siromaštva i ostalih prepreka na uspješnost studiranja, dok bi Marta Žuvić pokušala povećati broj upisanih studenata za 15 posto.
Marta Žuvić, Goran Hauser i Senka Maćešić | foto: UNIRI, MEDRI, Fakultet biotehnologije i razvoja lijekova
Troje kandidata želi postati čelnik riječkog sveučilišta. Naime, ove akademske godine završava drugi mandat rektorici Snježani Prijić-Samaržiji pa je krenula utrka za njezino mjesto. U sljedećih mjesec dana slijedi javno predstavljanje kandidata, a onda i predizbori na svakoj od sastavnica riječkog sveučilišta. Dvoje kandidata koje će izabrati najveći broj sastavnica u konačnici će biti kandidati za rektora na izbornoj sjednici Senata 11. veljače. Na stranicama riječkog sveučilišta objavljeni su programi rada kandidata koje smo proučili.
Goran Hauser – veća transparentnost u odlučivanju, tjedni sastanci s dekanima, mrežne sveučilišne novine
Rektorom želi postati Goran Hauser, dekan riječke medicine i pročelnik Klinike za internu medicinu u KBC Rijeka. Inače je i predsjednik Skupštine Hrvatske liječničke komore. U svom programu rada govori da su mane Sveučilišta zastarjeli kurikulumi te kontinuirani pad broja studenata. Iskorake želi u upravljanju infrastrukturom, transparentnosti u odlučivanju, komunikaciji sa sastavnicama te suradnji s ministarstvima. Spominje nedovoljne smještajne kapacitete te slabu zastupljenost riječkog sveučilišta u nacionalnim tijelima odlučivanja. Privlačit će strane studente iz regije te uvoditi nove programe na stranim jezicima ako postane rektor.
– Razvijati poštovanje prema djelatnicima tijekom rada i nakon odlaska u mirovinu: osigurati umirovljenicima korištenje informatičkih resursa Sveučilišta u Rijeci za nastavak svojih aktivnosti i zaustaviti gašenje UNIRI Portfelja prilikom odlaska u mirovinu, uvesti program podrške zaposlenicima nakon roditeljskog i produženog zdravstvenog dopusta. Uvesti redovne radne sastanke s čelnicama sastavnicama jednom tjedno po principu ‘razgovor s rektorom’. Osnivanjem Strateškog tima za povećanje rangiranja Sveučilišta u Rijeci koji će kontinuirano pratiti relevantne parametre za rangiranje i ukazivati čelnicima na mogućnosti unaprjeđenja, namjeravam pridonijeti boljem pozicioniranju na svjetskim ljestvicama, piše Hauser.
Ako bi postao rektor, Hauser bi pokrenuo besplatne mrežne sveučilišne novine. Napominje da je izdavanje podlistaka u dnevnim novinama financijski opterećujuće. Poticao bi gradnju novih zgrada na Kampusu te poboljšao prostore na Fakultetu dentalne medicine i Fakultetu logopedije. Kaže da je u prostoru Sveučilišne knjižnice u Rijeci trenutačno u zakupu obrazovna institucija te da bi taj prostor vratio njegovoj primarnoj namjeni jer najam zasigurno nije od presudne financijske važnosti. Riječ je o Privatnoj srednjoj školi Andrije Ljudevita Adamića. Isto bi pokrenuo Sveučilišnu galeriju.
– Poseban naglasak stavit ću na suradnju sa Studentskim centrom Rijeka. S obzirom na to da su smještajni kapaciteti u studentskim domovima znatno ispod trenutnih potreba, hitna ulaganja potrebna su u postojeći i novi smještaj te podizanje njegove kvalitete, kao i obogaćivanje dodatnih sadržaja za studente. Primjerice, nužna je bolja iskorištenost prostora i opreme Kampusa uvođenjem centralnog sustava rezervacije te optimizacijom korištenja prostora i opreme koji nisu u upotrebi. Izgradio bih sportsku dvoranu te povećao kvalitetu smještajnih jedinica adaptacijom postojećih u studentskom naselju Ivan Goran Kovačić, navodi Hauser.
Senka Maćešić – povećanje broja stranih studenata, istraživanja zapošljivosti bivših studenata
U utrku za rektoricu ide i aktualna prorektorica za digitalizaciju i razvoj Senka Maćešić. Ona je prorektorica u mandatu Prijić-Samaržije od 2018. godine, a profesorica je na Tehničkom fakultetu gdje je i doktorirala. U programu navodi potrebu povećanja atraktivnosti i relevantnosti studijskih programa.
– Druga potreba je ona povećanja broja internacionalnih studenata. Nedovoljno iskorišteni kapaciteti visokog obrazovanja u RH mogu se upregnuti u vraćanje demografske ravnoteže. Upravo dolazak stranih studenata mogao bi značiti i njihov dugoročni ostanak u RH, gdje bi upravo njihovo obrazovanje trebalo pridonijeti njihovoj visokoj integraciji u naše društvo te stvoriti demografsku ravnotežu uz povećane izgleda da se izbjegnu problemi loše integracije s kojima se na žalost suočava većina EU zemalja, objašnjava Maćešić.
Provodit će redovita istraživanja zapošljivosti alumnija ako postane rektorica, tvrdi, pratiti utjecaj siromaštva i ostalih prepreka na uspješnost studiranja te podupirati povezivanje hrvatskih istraživačkih skupina s onima u inozemstvu.
– Poticati djelovanje u zajednici, za sve dobne skupine građana, u suradnji s lokalnom upravom i neprofitnim udrugama (sveučilište za treću dob, baza primjena djelovanja u zajednici). Potpisati ugovor za programsko financiranje najkasnije od 2026./2027. akademske godine. Imenovati Stručno vijeće za poslovanje, pravna i financijska pitanja koje bi razmatralo te poslove kako na sastavnicama tako i na Sveučilištu (npr. praćenje programskog financiranja, infrastrukturna ulaganja i sl.) a u kojem bi sudjelovali prodekani za poslovne odnose, ali po potrebi i dekani i ravnatelji sastavnica, opisuje Maćešić.
Marta Žuvić – predlaže nove studije Data Science i kineziologije te nove zgrade za više fakulteta
I prorektorica za studije, studente i osiguravanje kvalitete Marta Žuvić želi na čelno mjesto riječkog sveučilišta. Na prorektorskoj je poziciji od 2019. godine, a inače je redovita profesorica na Fakultetu biotehnologije i razvoja lijekova. Doktorica je znanosti iz područja prirodnih znanosti – fizika. Planira pojačati suradnju sveučilišta i sastavnica, odnose s nadležnim tijelima te povećati broj doktoranada.
– Potreban je razvoj novog studija u području podatkovnih znanosti (Data Science) koji kombinira multidisciplinarni pristup iz područja primijenjene matematike, statistike, umjetne inteligencije i računalnog inženjerstva, koji će omogućiti razvoj izuzetno traženih profila na tržištu rada. Nedostatak kvalificiranih kineziologa u sustavu obrazovanja, sportskog treniranja i zdravstva predstavlja ozbiljan izazov za cijelu regiju pa je potrebno pokrenuti novi studij iz područja kineziologije. Višegodišnja izvješća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje upućuju i na trajni nedostatak edukacijsko-rehabilitacijskih stručnjaka, stručnjaka socijalne pedagogije i socijalnog rada, kaže Žuvić.
Predlaže revitalizirati sajam studiranja, a kao slabosti vidi kontinuirani pad broja upisanih studenata, slabu završnost studija, oslabljeno mentalno zdravlje te nepostojanje središnjeg sustava podrške razvoju nastavničkih kompetencija. Stoga bi nagrađivala nastavnike koji izvode nastavu na stranom jeziku, ali i jačala studentsko predstavništvo.
Smatra da je potrebno izgraditi nove paviljone i proširiti kulturne programe. Izgradnja novih zgrada Medicinskog, Tehničkog i Ekonomskog fakulteta bio bi joj prioritet, a u daljnjoj perspektivi i nove zgrade Pravnog te Pomorskog fakulteta. Isto je i s novim smještajnim kapacitetima za studente i nastavnike. Konkretno, želi povećati broj upisanih studenata za 15 posto, omogućiti slobodan izborni semestar kod 20 posto studija, povećati broj stranih studenata i stranih zaposlenika za 15 posto te povećati broj znanstvenika-povratnika za osam godišnje.
Cijele programe rada svih kandidata pogledajte u dokumentu ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
