Provjerite koji fakulteti i profesori imaju najviše znanstvenih radova na najboljem sveučilištu u Hrvatskoj
Sveučilište u Splitu od prije nepuna dva tjedna na svojim stranicama ima popis svih fakulteta te profesora s njihovom znanstvenom produktivnošću odnosno s ukupnim brojem znanstvenih radova koje su objavili. Ljestvicu, koja je dio ‘Analize znanstvene produktivnosti sastavnica i znanstvenika Sveučilišta u Splitu’, u poretku sastavnica predvodi FESB, a na ljestvici pojedinaca, vodeća su tri profesora upravo s tog fakulteta.
Kampus u Splitu|foto: http://www.unist.hr/
Riječ je o redom Nikoli Godinoviću, Ivici Puljku te Damiru Lelasu, od kojih svaki ima preko 800 znanstvenih radova u svojoj karijeri! Kolika je njihova produktivnost, svjedoči podatak da četvrti na toj listi ima 221 rad.
Bivši rektor 48 znanstvenih radova, sadašnji, 76
Nikola Godinović i Ivica Puljak bili su vrlo produktivni i u minuloj godini. Naime, samo tijekom 2017. godine Godinović je bio autor ili koautor 135 znanstvenih radova, a Ivica Puljak 129.
Kada je riječ o citiranosti, svaki od spomenute trojke na vrhu ima preko 27.800 citata, a Damir Lelas je u tom smislu vodeći s 28.548 citata.
Osim najistaknutijih znanstvenika-profesora, pogledali smo i broj radova koje su objavili bivši te sadašnji čelnik Sveučilišta u Splitu.
Tako Šimun Anđelinović, inače profesor na Medicinskom fakultetu i donedavni rektor ima ukupno 48 znanstvenih radova od čega 4 u 2017. godini, pri čemu je skupio 685 citata. Dragan Ljutić, također profesor na Medicinskom fakultetu i sadašnji rektor ima pak 76 radova, od čega jedan u prošloj godini te ukupno 386 citata.
Uspješnost FESB tim je veća jer se ne uzimaju u obzir radovi 5% najproduktivnijih profesora
Sveučilište u Splitu, koje je prema svim relevatnim međunarodnim ljestvicama poretka sveučilišta, vodeće u Hrvatskoj, ovom je objavom napravilo još jedan važan iskorak u smjeru transparentnosti te otvorenosti akademske zajednice prema stručnoj i općoj javnosti.
U svojoj ‘Analizi znanstvene produktivnosti sastavnica i znanstvenika Sveučilišta u Splitu‘, autori (Alen Soldo, Irena Urem i Petra Zoranović) navode kako je Analiza ovakve vrste pionirski projekt pa iz različitih objektivnih razloga i dostupnosti podataka, su moguće i greške.
Primjerice iako svaka sastavnica ima službeni i propisani naziv na engleskom jeziku, koji se najčešće upotrebljava u pisanju znanstvenih radova, popriličan broj znanstvenika Sveučilišta u Splitu se nemarno odnosi prema službenom nazivu te se prilikom pisanja afilijacije (pripadnosti) sastavnici i Sveučilištu služi različitim neodgovarajućim i netočnim nazivima.
Posljedica toga je da se takvi znanstveni radovi analizom koja se uglavnom radi različitim kompjuterskim programima ne pripisuju sastavnicama ni Sveučilištu u Splitu čime se direktno i štetno utječe na znanstvenu produktivnost te međunarodnu vidljivost i izvrsnost.
Samo prilikom ove analize, autori su pronašli čak 134 različita naziva pisanja afilijacije (pripadnosti) Sveučilištu u Splitu, a ukupno na ovom Sveučilištu djeluje 16 sastavnica.
Možda ste primijetili da nismo naveli ukupan broj objavljenih znanstvenih radova prema sastavnicama, a razlog je taj što se produktivnost pojedine sastavnice nije mjerila pukim zbrajanjem radova.
Analiza ukupne znanstvene produktivnosti sastavnica je zasnovana na odnosu ukupne znanstvene produktivnosti i broju znanstvenika na pojedinoj sastavnici.
Osim toga, autori studije su rezultate za pojedine sastavnice formirali izbacivanjem radova 5% najproduktivnijih znanstvenika na sastavnici, jer se na pojedinim sastavnicama pokazao veliki nesrazmjer u smislu da nekoliko najproduktivnijih znanstvenika vuče ostale te je srednja vrijednost broja radova po znanstveniku time viša. Neuzimanjem u obzir prilikom analize radova 5% najproduktivnijih znanstvenika dobiva se točniji i precizniji srednjak znanstvene produktivnosti pojedine sastavnice. Pri tome je i broj uračunatih djelatnika analogno smanjen za broj od 5% najboljih znanstvenika.
Tim više je uspjeh FESB izraženiji budući da su im zasigurno izbačeni radovi vodeće trojke na Sveučilištu.
Premda autori navode kako broj radova pojedinog profesora nije jedino mjerilo njegovog kompletnog doprinosa i kvalitete znanstveno-istraživačkog rada, ipak na početku studije ponavljaju sljedeću tezu.
– Kako je i napisano u Znanstvenoj strategiji Sveučilišta u Splitu 2017-2021 jedna od ključnih aktivnosti Sveučilišta jest promicanje znanosti i naglašavanje važnosti društvene uloge koju imaju znanje i znanost, čime bi se privlačilo i motiviralo studente da najbolje iskoriste priliku edukacije te ih stalno poticalo na istraživački rad, inovacije, stvaralačke izazove, te posebice na preuzimanje vodstva u struci i društvu. Jasno, nužni preduvjet pri tome je da znanstvenoistraživački rad znanstvenika na sastavnicama Sveučilišta bude što vrijedniji i produktivniji čime se, uz ostalo, utječe na međunarodni ugled Sveučilišta te posljedično privlačenje znanstvenika iz drugih sredina, stoji u prvom paragrafu uvoda.
U dokumentu ispod, čije su brojke crpljene iz baza Web of Science Core Collection i Scopus možete pogledati broj znanstvenih radova bilo kojeg profesora na Sveučilištu u Splitu.
[scribd id=390657698 key=key-EtBcuEEjjybt5z1mE4wu mode=scroll]
