Provjerite koliko prosječan student u Hrvatskoj popije ‘žestica’ na izlasku
Istraživanje o konzumaciji poroka koje je među studentima proveo Edukacijsko rehabilitacijski fakultet na inicijativu i uz podršku Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske, donosi uistinu zabrinjavajuće pokazatelje. Anketirano je 1 880 studenata od 19 do 41 godine te se pokazalo da ih 1718 učestalo pije, odnosno da prilikom jednog noćnog izlaska popiju više od šest žestokih pića. Evo još nekih nimalo pozitivnih podataka iz istraživanja.
– Od 1880 anketiranih hrvatskih studenata od 19 do 41 godine, 1718 ih učestalo pije, što bi značilo da prilikom jednog noćnog izlaska popiju više od šest žestokih pića. Također, popriličan broj ispitanih, odnosno njih više od pet stotina, kontinuirano konzumira marihuanu, a na listi opijata slijede ih tablete za smirenje i koncentraciju, stoji u rezultatima istraživanja koje je među studentima, na inicijativu i uz podršku Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske, proveo Edukacijsko rehabilitacijski fakultet u Zagrebu, prenosi Slobodna Dalmacija.
Cijela Europa puno pije, a Hrvati osobito
Podaci koji su istaknuti, vrlo su aktualni obzirom da se odnose na 2014. Oni potvrđuju da je alkohol jedan od najvećih društvenih problema u Lijepoj našoj. Oko 200 tisuća građana Hrvatske su alkoholičari, a jedan građanin prosječno popije 12.8 litara alkohola.
– Zahvaljujući takvom stanju na samom smo vrhu europske ljestvice, a tu ovisnost gotovo u stopu prati uživanje u drogama i kocki. Dakle, cijela Europa puno pije, no Hrvati, nažalost, stoje uz bok Rusiji, Poljskoj, Češkoj i Njemačkoj. Studenti su samo mali dio te velike tužne priče, poručila je Josipa Kokorić Tomašević iz Lige za prevenciju ovisnosti prenosi isti izvor.
Dodala je kako je suprotno ustaljenom mišljenju, alkoholizam jedna od najtežih ovisnosti. Obzirom da je društveno prihvaćen, to dodatno ljude potiče da ga konzumiraju.
Svaki peti student koristio tablete za smirenje
– Alkohol, baš kao i marihuana, uzrokuje brojne psihičke poremećaje i oštećenja. Zabrinjavajući je podatak da je 96 posto anketiranih konzumiralo alkohol u posljednjih godinu dana, a 75 posto proteklog mjeseca.
Oko 20 posto ih je uzimalo tablete za smirenje, spavanje ili poboljšanje koncentracije i pamćenja. Nove droge u posljednjih je godinu dana probalo 5,6 posto anketiranih, predočava rezultate Kokorić Tomašević.
Psihičko zdravlje većeg broja ispitanih studenata također je nestabilno. Tako 25 posto njih navelo kako ne mogu uvijek kontrolirati svoje emocije, a 30 posto se osjeća potišteno i bezvoljno. Čak polovica ih je umorno i iscrpljeno, a 41 napeto i nervozno.
Razočaravajući su podaci i da 64 posto studenata koji su sudjelovali u istraživanju nikada nisu volontirali, niti se bavili umjetnošću, a više od 70 posto nije bilo angažirano u nevladinoj udruzi, kao ni u svojoj vjerskoj zajednici, tako da se postavlja pitanje kakav će doprinos društvu dati kao budući akademski građani.
