Prvi istup zagrebačke prorektorice za etiku: ‘Posebnu ću pozornost posvetiti zaštiti od uznemiravanja’
Anamarija Musa, nova zagrebačka prorektorica za upravljavanje kvalitetom i etiku, za srednja.hr najavljuje čime će se baviti, što će biti u fokusu njenog rada i kakvo nas razdoblje očekuje. Posebnu će pozornost, kazala je, uz promicanje etičnog ponašanja, posvetiti ravnopravnosti spolova i zaštiti od uznemiravanja. Na tome se već ozbiljno radi, a kroz nekoliko mjeseci, nada se, mehanizme i propise će staviti u funkciju. Podsjetimo, tijekom cijele 2021.
Anamarija Musa, prorektorica za upravljanje kvalitetom i etiku na Sveučilištu u Zagrebu
Foto: Sveučilište u Zagrebu | srednja.hr
Sveučilište u Zagrebu među osmero je prorektorica dobilo i prorektoricu za etiku i upravljanje kvalitetom. Na tu je funkciju početkom listopada inaugurirana Anamarija Musa, nastavnica Pravnog fakulteta, široj javnosti poznatija kao bivša državna povjerenica za informiranje. U prvom medijskom istupu, prorektorica za srednja.hr otkriva što će točno raditi, kako gleda na nove zakone i što će poduzeti po pitanju seksualnog uznemiravanja na zagrebačkom sveučilištu.
Posebnu će pozornost posvetiti zaštiti od uznemiravanja
Musa osim na prorektorsku dolazi i na koordinatorsku funkciju; koordinirat će Etički savjet, najvažnije tijelo za etička pitanja pri zagrebačkom sveučilištu. Ono se etikom bavi prvenstveno iz preventivne pozicije, ali i postupa u pojedinačnim slučajevima kao drugostupanjsko tijelo. Posebnu će pozornost, odmah nam kaže, posvetiti ravnopravnosti spolova i zaštiti od uznemiravanja.
– To je posebna tematika o kojoj je bilo puno riječi, a rezultati se tek trebaju vidjeti. Već sad smo u postupku prijave nekoliko projekata u ovom području, u suradnji sa sastavnicama Sveučilišta, kaže nam prorektorica Musa.
Pitanja etičnosti. normi i integriteta ključni su ciljevi u programu rada rektora tako da je njena pozicija, u tom smislu, očekivana i logična. Ipak, napominje da je po pitanju etike najvažnija prevencija i poticanje osobnog integriteta kod svakog akademskog građanina.
– Uloga etičkih pravila je u internalizaciji tih načela u svakodnevnom postupanju, a onda, kada netko ‘iskoči’ i u praksi ne postupi u skladu s tim orijentirom, djeluju etička tijela, pojašnjava Musa, pri čemu, naglašava, prvu odluku donosi tijelo matičnog fakulteta, a drugostupanjsku Etički savjet, pri Sveučilištu.
SEKSUALNO UZNEMIRAVANJE
Prošlu, 2021. godinu, obilježila su mučna iskustva seksualnog uznemiravanja na domaćim fakultetima, a najviše je svjedočanstava došlo sa Sveučilišta u Zagrebu. U rektoratu, kaže nam Musa, već ozbiljno rade na tome. Sada analiziraju stanje, a u sljedećih će, nada se, nekoliko mjeseci potrebne mehanizme i akte, sve u skladu s novim Zakonom, staviti u funkciju.
Etička pravila utvrđuju se autonomno
Sve su to pitanja precizno i jasno pokrivena u Etičkom kodeksu, kaže nam prorektorica Musa, a na Sveučilištu je da ih razjašnjava, promiče i u slučaju njihova kršenja, adekvatno reagira. Kada pričamo o etici, važno je naglasiti, ne govorimo samo o plagijatima i nepoštenju pri napredovanju. Cijeli je tu niz pitanja, od falsificiranja i izmišljanja rezultata preko sukoba interesa pa sve do pravila o provođenju studija na ljudima i životinjama.
Budući da je u tom pogledu već bilo istaknutih primjedba, prorektoricu Anamariju Musu pitamo što misli o novom Zakonu o visokom obrazovanju i načinu na koji regulira etička pitanja. Novi propisi, kaže, zaista se manje dotiču etike negoli prijašnji, no to znači da se vraćamo na koncepciju gdje se etička pitanja vraćaju u domenu sveučilišne autonomije. Štoviše, nadzor nad etičkim postupanjem i čuvanje ugleda akademije vraća se u akademiju samu, dok su krovna načela univerzalna.
– Uostalom, etička pravila profesija i profesionalnih zajednica i inače se utvrđuju autonomno, od strane samih članova, kao i samo praćenje i nadzor nad postupanjem zajednice u smislu etičkih normi. Za etičke postupke je posebno prihvatljivo da ih se provodi i odluka donosi u okviru profesionalne zajednice, jer svaka takva zajednica ima svoja posebna pravila koja opća javnost nužno ne mora razumjeti pa ni podržavati. Primjer su i liječnici, odvjetnici, arhitekti, pojašnjava prorektorica za srednja.hr.
Nacionalno tijelo za etiku, u praksi, ne funkcionira
Iz rečenoga, ne čudi stav prorektorice Muse o postojanju nacionalnog tijela za etiku u znanosti, poput nekadašnjeg saborskog Odbora za etiku. Ideja takvog tijela nije sama po sebi loša. Ono bi moglo standardizirati etičke norme, promicati ih, davati načelna mišljenja. No, u praksi smo vidjeli nedostatke.
– Problem takvog tijela kako je bilo zamišljeno u prethodnom pravnom okviru jest da je s obzirom na svoju institucionalnu poziciju izvan sustava znanosti, a pri zakonodavcu, ekstremno izloženo javnosti što kad se radi o pojedinačnim postupcima nije prihvatljivo, osobito u onom dijelu dok ti postupci traju. Osim toga, i sam koncepcijski prijepor oko toga koje su točno ovlasti takvog Odbora pokazao je da je sustav nejasno osmišljen, a time i problematičan u praksi i s aspekta zakonitosti, pojašnjava prorektorica.
U pravilu, transparentnost svakog postupka, dodaje prorektorica, ograničena je potrebom da se održi njegov integritet. To posebno vrijedi za etičke postupke koje javnost ne mora ni podržavati ni razumjeti.
– Javni pritisci i rasprave ne doprinose kvaliteti rada etičkih tijela. Smatram da je Odboru za etiku upravo to presudilo, prvo faktički, onda i formalno.
MINIMALNA ETIČKA NAČELA
Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj na državnoj je razini dobilo limitiranu etičku ulogu. Njegovi će članovi, znanstvenici i sveučilišni profesori, utvrđivati minimalna, temeljna etička načela, no za razliku od nekadašnjeg saborskog odbora, neće davati preporuke i mišljenja. Fakulteti po novome, ističe prorektorica Anamarija Musa, obavezno moraju utvrditi svoje etičke kodekse i ustanoviti povjerenstva koja će se baviti njihovom primjenom i nadzorom.
Očekuje nas razdoblje prilagodbe
Na naše pitanje hoće li raditi na nekim konkretnim dokumentima, osim ovoga što najavljuje u kontekstu seksualnog uznemiravanja, prorektorica Anamarija Musa kaže kako je pred svim javnim sveučilištima period prilagodbe. Svoje propise moraju uskladiti s novim Zakonom o visokom obrazovanju, očekuju se minimalna etička načela od Nacionalnog vijeća.
Idućih šest mjeseci događat će se prilagodba, a nakon toga se, kaže nam prorektorica, nada da će u punom smislu zaživjeti jedan efikasniji sustav. Rektorat će se, kaže nam, svakako baviti promicanjem vrijednosti akademskog integriteta i etike, bilo kroz publikacije, radionice ili druge oblike preventivnog djelovanja. Usmjerit će ih ne samo na profesore, već i na studente.
