Prvi online kolokviji su iza nas – koliko su bili domišljati profesori i kako su se snašli studenti?
Svi studenti znaju da su rokovi najgori dio studiranja, ali odmah iza toga su tjedni kolokvija. Na nekim fakultetima, kao što su FER i PMF postoje kolokvijski tjedni kada nema nastave već se samo pišu kolokviji i međuispiti, no zbog trenutne situacije, to nije izvedivo. U svakom slučaju, online nastava nas nije spasila tog stresa, već nam ga donosi u jednom novom obliku.
pixabay.com
Nakon što se prošli tjedan internetom širio viralan screenshot polaganja kolokvija s povezom na očima, koji je na kraju ispao sasvim legitiman zato što se radilo o kolegiju Percepcija na HKS-u, krenuli su razni memeovi koji su opisivali online kolokvije.
Vjerojatno je najteži dio online nastave smisliti kako provesti provjeru znanja, pa nas je zanimalo kako se u toj ulozi pronašli profesori i asistenti. Pričali smo s nekoliko studenata koji su nam prenijela svoja iskustva. Neka su bila negativna, a neka pozitivna, no jedno je sigurno – svima je jednostavnije polagati kolokvije uživo.
– Pisala sam tek probni kolokvij iz Kineziološke metodike 1, no princip će biti isti. Ideja je okej, iako vremenski dosta ograničen, ipak mogu to razumjeti jer bi u suprotnom bilo dosta vremena za gledanje u knjigu/skriptu. Kolokvij je organiziran preko sustava za učenje našeg fakulteta u obliku upitnika, 20 pitanja, 10 minuta. Pitanja su odabir višestrukog izbora, pridruživanja, T/N i kratki odgovori. Velik dio kolegija je praktična nastava, ovaj teorijski dio bi se možda i mogao i inače ovako ispitivati, ali praktični dio svakako da ne. Sustav sam izbaci rezultate tako da profesori ne igraju veliku ulogu pri ocjenjivanju, nadamo se samo da pitanja neće biti preteška pa nam u tom pogledu sigurno mogu popustiti, nadanja su Klare (22) s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu.
Neki kolegiji zahtijevaju nastavu uživo
Postoje predmeti koje je moguće izvoditi online, a i oni koje nažalost nije. Kineziološka metodika definitivno zvuči kao kolegij koji zahtijeva nastavu uživo, pa samim time i provjeru znanja uživo.
– Pisala sam kolokvij preko sustava Merlin. Bio je koncipiran tako da smo imali tekstualna pitanja i ograničeno vrijeme, tako da je za svako pitanje bilo dano otprilike vremena koliko studentu treba da natipka odgovor, ne ostavljajući mjesta prepisivanju. Ipak, nisam sigurna je li to najbolje izvedeno zato što većina nije uspjela odgovoriti na sva pitanja, nije bilo dovoljno vremena. Također nije bilo moguće preskakati pitanja niti se vraćati, već se odgovaralo pitanje po pitanje. Imala sam i jedno seminarsko izlaganje preko Zoom-a, gdje sam napravila PowerPoint prezentaciju koju sam zatim prezentirala studentima kao što bih to i inače, samo što su studenti bili unaprijed obaviješteni o dijelu radionice, kako bi svima bilo što lakše, iskustvo je Ivane (24) s Učiteljskog fakulteta u Rijeci.
Teško je procijeniti koliko je vremena dovoljno nekome da odgovori, a koliko mu je potrebno da pronađe odgovor. Ipak, čini se doista nezgodnim to što nema preskakanja pitanja, svi ipak više volimo riješiti pitanja u koja smo sasvim sigurni, pa se vraćati na ona o kojima bismo mogli još malo razmisliti.
Profesori izlaze u susret
– Imali smo laboratorijsku vježbu iz jednog programerskog predmeta preko sustava Edgar i pri prvom pokušaju smo zbog velike navale imali brojne probleme s učitavanjem, sporom provjerom koda, itd… Nakon toga profesori i asistenti su se maksimalno potrudili da sve probleme na koje smo naišli riješe ili ublaže koliko god mogu. Tjedan dana nakon imali smo ponavljanje iste vježbe koja je protekla uglavnom bez problema, a profesori su nam izašli u susret te će nam se zbog problema uzeti veći broj bodova. Takvu vrstu vježbe imali bismo i u laboratorijima na fakultetu, samo što nas ne bi u istom trenutku bilo 500 prijavljenih u sustav. Nakon prve vježbe sam bila poprilično iznervirana jer sam samo na učitavanje od ukupno 30 minuta izgubila 10 i moram priznati da je puno veći stres pisati provjere ovakvog tipa od doma… Ranije bih uvijek rekla obrnuto, ali eto. Na tom i većini drugih predmeta će nam se i održati takve online provjere preko Edgara ili Moodlea te iako nisam oduševljena tome u ovom trenutku mislim da nikome nije lako i da treba imati razumijevanja i za profesore i asistente koji se trude sačuvati semestar, mišljenje je Dite (20) s FER-a.
Najgora opcija bi bila ponavljanje godine, pogotovo nakon svog truda posljednjih tjedana, što od strane studenata, ali i profesora. Stoga, svi smo u istoj situaciji, potrebno je da si međusobno izlazimo u susret.
Dosta kolokvija je ukinuto
– Imala sam online prezentaciju, ona mi je bila skroz okej, ako ne i bolja nego uživo. Malo je panika kako ćeš zvučati, al srećom nismo morali imati upaljene kamere. U prvom planu je prezentacija koju listaš i pričaš. Online kolokviji su zasad okej. Naravno da bih voljela da imam više vremena pa da stignem nešto i provjeriti, ali ipak nemamo… Marketing nam se temelji na 5 esejskih pitanja koja traže da kroz primjere objasnimo sve pojmove, što mi je bolje nego kolokvij uživo. Za ostale još ne znam kakvi su zato što ih tek sljedeći tjedan imamo. Sve u svemu, čini se dobro, samo što naravno, dosta kolokvija nam je ukinuto. Profesori nisu popustljiviji nego inače zato što ih je sve strah da se ne prepisuje. Najavljeno nam je da će iz ostalih kolegija biti 25 pitanja na zaokruživanje koje rješavamo 20 minuta, kaže nam Ana (20) s Ekonomije.
Velik broj kolokvija je ukinut što će nam svima stvarati probleme kada dođu ljetni i jesenski rok, ali zato barem postoji više vremena za pripremu za kolokvije koji će se pisati online. Preostaje nam jedino preživjeti sljedećih nekoliko tjedana, a zatim uzeti jedan kratki predah i krenuti s pripremama za ispite, za koje se nadamo da se neće odvijati online… Sretno svima!
