QS je objavio svoju prvu ljestvicu sveučilišta za Europu, na njoj je rangirano šest hrvatskih
Međunarodno rangiranje sveučilišta QS Top Universities objavilo je novu rang-listu sveučilišta. Po prvi puta QS je rangirao sveučilišta iz Europe, a u obzir se prilikom rangiranja uzimalo 12 pokazatelja. Na ljestvici se je našlo šest sveučilišta iz Hrvatske, među kojima je najvišu poziciju zauzelo naše najveće, Sveučilište u Zagrebu.
QS Top Universities, međunarodno je rangiranje sveučilišta britanske analitičke kompanije Quacquarelli Symonds koje uživa visoku reputaciju u akademskoj zajednici, a po prvi puta objavilo je rang-listu sveučilišta iz Europe. U sklopu QS World University Rankings: Europe 2024 rangirano je 688 institucija Starog kontinenta.
Na listi se nalazi šest sveučilišta iz Hrvatske
Na listi se je našlo čak šest sveučilišta iz Hrvatske: Sveučilište u Zagrebu je na 260. poziciji, Sveučilište u Splitu na 479., Sveučilište u Rijeci na 488. poziciji, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku nalazi se u sklopu zbirne pozicije 531-540, dok su Sveučilište Sjever i Sveučilište u Zadru na zbirnoj poziciji ispod 601. mjesta.
Prilikom rangiranja u obzir su se uzimale performanse u 12 kategorija – akademska reputacija, reputacija kod poslodavca, citati po radu, broj radova po istraživaču, međunarodna istraživačka mreža, ishodi zapošljavanja, omjer studenata i nastavnika, udio inozemnih studenata, udio inozemnih istraživača, omjer studenata koji odlaze na razmjenu, omjer studenata koji dolaze na razmjenu te održivost.
Listu predvodi Oxford, sveučilišta u Ljubljani i Beogradu bolja od hrvatskih
Na samom vrhu ove liste nema puno iznenađenja. Prvo je Sveučilište u Oxfordu, drugi ETH Zürich – Švicarski federalni institut za tehnologiju, slijedi Sveučilište u Cambridgeu, zatim Imperial College London te University College London (UCL).
Kada je riječ o sveučilištima u susjednim nam zemljama, na QS-ovoj ljestvici nalaze se četiri sveučilišta iz Slovenije, od kojih je najbolje rangirano Sveučilište u Ljubljani koje se nalazi na 204. mjestu, dakle bolje je rangirano od Sveučilišta u Zagrebu. Na ljestvici se nalazi i pet sveučilišta iz susjedne Srbije. Najbolju poziciju, opet bolju i od zagrebačkog, zauzelo je Sveučilište u Beogradu koje se nalazi na 252. poziciji.
Čitavu rang-listu možete vidjeti u nastavku u Excel tablici. Napomena: ako vam tablica nije vidljiva, ponovno učitajte stranicu.
Problemi u rangiranju sveučilišta
Prilikom jednog od niza izvještavanja o rangiranju sveučilišta Mariju Brajdić Vuković, sociologinju i stručnjakinju za metodologiju društvenih istraživanja zamolili smo i da pojasni relevantnost ovakvih rangiranja. Ona, navela je Brajdić Vuković, gotovo uvijek imaju neku svrhu, a ona je najčešće politička i ekonomska.
Kako je istaknula, gotovo svaka od ljestvica boluje od nekoliko problema. Prvi je taj što stvara hijerarhiju po nekom principu preko različitih domena, pri čemu ne uzima u obzir različitosti konteksta u kojemu su nastali inputi za njihove indikatore. Tako mjerenje zamišljeno i prezentirano kao ‘objektivno’ postaje u sebi subjektivno. Moglo bi se reći, kazala nam je, da je to ‘nametanje suviše jednostavnog okvira kompleksnoj stvarnosti’.
– Drugi problem je što mjereći nešto, a izostavljajući nešto drugo izrazito potiče ili ne potiče razvoj pojedinih tipova istraživačkih i objavljivačkih praksi koje postaju same sebi svrhom. Drugim riječima, mjerenje im postaje najvažnija svrha, obrazložila nam je Brajdić Vuković posljedice pretjeranog isticanja ovakvih ljestvica.