Rad u učeničkim domovima sve je zahtjevniji: ‘Važno je stalno prilagođavati pedagoške metode’
Kako bi učenički dom funkcionirao i kako bi se učenici ondje mogli razvijati kao osobe, potreban je dobar stručni tim koji vodi takvu ustanovu. Upravo su o izazovima, problemima, ali i prednostima rada u učeničkom domu raspravljali ravnatelji, pedagoginje i odgajateljice na tribini kRIk u Rijeci. Tribinu su organizirale studentice prve godine diplomskog studija Domske pedagogije, a glavni zaključak je bio da se pedagoške metode moraju prilagođavati i mijenjati u skladu s promjenjivim vremenom kojem živimo, ali i u kojemu učenici odrastaju.
Foto: Canva
Učenički domovi su odgojno-obrazovne ustanove u kojima se u sklopu za učenike osiguravaju primjereni boravak koji uključuje smještaj i prehranu i to tijekom pohađanja srednjoškolskog obrazovanja. Iako učenički dom nije ustanova jednaka školi, u toj ustanovi također rade nastavnici, odnosno odgajatelji. Uz njih je za funkcioniranje doma potreban i ravnatelj doma, pedagozi, psiholozi, zdravstveni djelatnici i druge osobe koje po potrebi rade u učeničkom domu.
Studentice organizirale tribinu o radu u učeničkim domovima
No, u svom radu učenički domovi susreću se s određenim problemima i izazovima, a upravo se o tome raspravljalo na tribini u Rijeci pod nazivom kRIk. Tribinu su organizirale studentice prve godine diplomskog studija Domske pedagogije: Barbara Begović, Stefani Čeh, Virna Čehić, Lana Ćato, Lucia Filičić, Nina Glavaš, Heidi Grabar, Laura Grubišić, Ulika Ivančić, Katarina Jeletić, Dijana Juras, Barbara Jurić, Sara Kovač, Paula Krajinović, Lucija Majetić, Vita Mikulić, Ana Marija Perčić, Paula Simon i Klara Tankosić.
– Ideja o organizaciji tribine proizašla je iz kolegija Domska pedagogija, koji nas je potaknuo na istraživanje i dublje razumijevanje rada učeničkih domova. Prepoznale smo potrebu za aktualiziranjem ove tematike zbog njezine male zastupljenosti u javnom, ali i akademskom diskursu. Zaključile smo da je najbolji način za ostvarivanje tog cilja potaknuti raspravu koju predvode stručnjaci domske pedagogije kroz organizaciju tribine te promoviranjem iste pedagoškoj zajednici, rekla nam je Lucia Filičić, moderatorica tribine.
‘Zaključci ukazuju na potrebu prilagođavanja pedagoških pristupa’
Na tribini je sudjelovalo petero govornika, ravnatelj Doma učenika Sušak Ante Papić, stručna suradnica pedagoginja u Učeničkom domu Lovran Jasna Majić, odgajateljica u Učeničkom domu Podmurvice Nikolina Panjić, dugogodišnji radnik s mladima Marko Kovačić i doktorand iz područja Domske pedagogije Niko Tunjić. Svi su istaknuli promjene u ponašanju mladih uzrokovane suvremenim izazovima i objasnili kako te promjene utječu na funkcioniranje učeničkih domova.
– Zaključci ukazuju na potrebu prilagođavanja pedagoških pristupa, posebno u kontekstu tehnologije, slobodnog vremena te suočavanja s problemima poput bullyinga i diskriminacije. S obzirom na te promjene, zaključili smo da je važno kontinuirano usavršavanje i prilagodba pedagoških strategija kako bi se odgovorilo na specifične potrebe današnje generacije mladih. Također smo zaključili da je potrebno osvijestiti javnost o važnosti rada učeničkih domova kako bi se poboljšala percepcija i podrška na višim razinama te im se omogućila adekvatna financijska podrška. Vjerujem da će tribina kRIk biti poticaj za uključivanje domske pedagogije u javni diskurs kako bi se odgojno-obrazovni djelatnici i studenti odlučili za rad u učeničkim domovima, navodi studentica Lucia.
Učenički domovi kao ključni aspekt u formiranju učenika kao osobe
Studentica Ulika Ivančić, koja je sudjelovala u organizaciji tribine, ispričala nam je s kakvim su se konkretnim situacijama i problemima susreli sudionici tribine. Tako je ravnatelj doma Sušak naglasio ulogu stručnog tima u tome da dom dobro funkcionira, a radnik s mladima, Kovačić, naveo je koliko je važno da se mladi koji žive u učeničkom domu uključe u lokalnu zajednicu.
– Učenički domovi percipiraju se kao ključni aspekti u formiranju učenika kao odgovornih i cjelovitih osoba koje će kasnije funkcionirati u različitim životnim situacijama. Neki će se, navode sudionici, bolje snaći u samostalnom životu od onih učenika koji su svoje srednjoškolske dane proveli u obiteljskom domu, kaže studentica Ulika.
Prije same tribine studentice nisu provele istraživanje o radu u učeničkim domovima, već im je ideja bila da tribinom otvore ovu temu. Kao studentice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci na Odsjeku za pedagogiju, bile su u kontaktu s današnjom generacijom učenika. Svaka nam je ispričala svoje iskustvo rada s njima.
– Na temelju vlastitog rada s učenicima tijekom studija, možemo zaključiti da je današnja generacija mladih izložena brojnim izazovima. Osjetljivost i izloženost tehnologiji, potreba za individualiziranim pristupima te veći naglasak na emocionalnom i socijalnom razvoju ističu se kao ključne komponente rada s današnjom generacijom. Kroz ovo iskustvo, shvatili smo važnost kontinuiranog obrazovanja i prilagodbe pedagoških metoda kako bismo uspješno podržali mlade ljude u njihovom razvoju, komentirala je Lucia.
‘Nužno je prilagoditi pristup i metodologiju rada s učenicima’
Njena kolegica također smatra kako je tehnologija, koliko ona bila korisna ako se pravilno koristi, zapravo i najveći ‘neprijatelj’ djeci i mladima. Uz to, smatra kako su i društvene mreže postale neizostavan dio života, posebice mladima.
– Imajući u vidu brz razvoj tehnologije, važno je prepoznati da su se kako zahtjevi tako i mogućnosti promijenili tijekom posljednjih nekoliko godina. S obzirom na te promjene, nužno je prilagoditi pristup i metodologiju rada s učenicima. Dokazi o stalnim promjenama svakodnevnog života vidljivi su u pojavi umjetne inteligencije, porastu korištenja društvenih mreža te potrebi za integracijom tehnologije (IKT) u nastavi. U skladu s ovim dinamičnim promjenama, imperativ je prilagoditi odgojno-obrazovne metode kako bi one odgovarale novim potrebama, zahtjevima i obavezama učenika, poručila je studentica Ulika.
