Radite preko učeničkog ili student servisa? Naši novinari prisjetili se svojih poslova i imaju nekoliko savjeta
Učenici za vrijeme praznika, a studenti tijekom cijele akademske godine mogu raditi preko učeničkog ili studentskog servisa. Mnogi biraju tu opciju jer im je potreban novac. Studenti time mogu prikupiti i neko iskustvo u području u kojem studiraju, a učenici često obavljaju i praksu koja im može biti plaćena. U novoj epizodi redakcijskog podcasta naši novinari prisjetili su se svojih učeničkih i studentskih poslova te dali neke savjete na što treba pripaziti prilikom odabira posla.
Podcast studentski poslovi | foto: srednja.hr
Podaci Porezne uprave pokazuju kako je u 2022. godini radilo 119.245 učenika i studenata, a zaradili su više od 250.000 eura. Zbog inflacije i porasta troškova života neki studenti primorani su raditi tijekom cijele akademske godine, dok učenici tijekom praznika biraju sezonske poslove kako bi nešto zaradili. Svoja iskustva s učeničkih i studentskih poslova podijelili su novinari portala srednja.hr Ramona, Duje i Hrvoje.
‘Za taj posao moraš biti malo mehaničar, smetlar i varilac’
– Ja sam kao učenik radio u drugom i trećem srednjem u dječjem parku na plaži. To je kompleks koji ima one autiće, trampoline i ljuljačke. To je posao koji izgleda kao lagan jer nemaš neke velike odgovornosti, imaš kasu i trebaš paziti djecu, no to se pretvori da radiš 12 sati dnevno i nemaš slobodnog dana jer je sezona. Za taj posao moraš biti malo mehaničar, smetlar i varilac, kazao je Duje.
Taj posao Duji je bio plaćen oko 13 kuna po satu, odnosno danas je to nešto manje od dva eura. Učenici i dalje za svoj rad nemaju propisan minimalac, no Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike planira to urediti od početka 2024. godine. Studenti imaju propisan minimalac od 4,38 eura po satu koji se uvećava za 50 posto tijekom noćnog rada, rada nedjeljom ili praznicima. Tijekom sezone, izračunali smo, student može zaraditi i do tisuću eura.
– Moj prvi posao bio je nakon drugog srednje. Tad je bila korona, nismo išli u školu pa mi je to bila prilika i da se tijekom ljeta ponovno malo socijaliziram. Radio sam u jednom skladištu, to jest preslagivao sam boce piva u gajbe, slagao ih na palete i slično. Ono što posebno pamtim je kada sam radio na starom mlinu, a nisam imao položenu zaštitu na radu. Neki zaposlenici bili su ljuti zbog toga, podijelio je Hrvoje o svom prvom učeničkom poslu.
‘Totalno je drukčije kada počneš raditi u struci’
Ramona je za svoj prvi studentski posao bila plaćena 18 kuna po satu. Radila je u korisničkoj podršci jedne telekomunikacijske tvrtke. Kazala je kada netko nazove korisničku podršku svog teleoperatera uglavnom se javljaju studenti.
– Ja sam tamo izdržala dva tjedna. Zahtijevali su da radimo tehničku podršku, ali da uz to prodajemo stvari. Ali ja ne znam prodavati stvari. Mogu pričati s ljudima, super sam rješavala probleme, ali prodaja mi nije išla. Mislim da sam u mjesec dana prodala dvije pretplate, a kolega koji je došao nakon mene je u danu prodao 30 pretplata. Učila sam ga, a on je bio bolji. Nakon toga sam odustala, rekla je Ramona.
Kada je Duje došao u Zagreb studirati prvu godinu fakulteta nije radio. Roditelji su imali dovoljno novaca da pokriju njegove osnovne potrepštine te su mu savjetovali da ne počne odmah raditi.
– Živio sam s 30 eura tjedno. Drugu godinu sam počeo raditi ovdje, na srednja.hr. To je moj prvi studentski posao i još uvijek ovdje radim, za stalno. Totalno je drukčije kada počneš raditi u struci. Satnica mi je na početku bila 20 kuna, bio sam plaćen po broju tekstova i bilo mi je nevjerojatno da pišem ono što želim i za to budem plaćen, naveo je Duje o svom jedinom studentskom poslu.
‘Ne morate odmah raditi u struci, nigdje ne kasnite’
Hrvoje je opisao i svoj prvi studentski posao kao konobar. Napomenuo je da maturanti nakon što završe srednju školu odmah mogu raditi preko studentskog servisa i svima to preporučuje jer im je tako, barem zasad, osigurana minimalna satnica za razliku od učeničkog ugovora.
– Oduvijek sam želio probati biti konobar. Već na početku je sve krenulo loše jer sam došao na krivu lokaciju. Kad su me pitali jesam li učeni konobar jedino što sam mogao reći je da nemam apsolutno nikakvog iskustva. Išlo mi je čak okej, znali su me i pohvaliti, no kap je prelila čašu kada sam morao loviti miša koji se našao u prostoru radnog mjesta. Nakon toga ubrzo sam završio s tim poslom, podijelio je Hrvoje.
Svi novinari složili su se da student ne mora nužno raditi u struci jer na nekim fakultetima to ni nije moguće. Podijelili su i savjete za sve učenike i studente koji rade ili traže posao.
– Ne morate odmah raditi u struci, nigdje ne kasnite i ne kaskate ni za kim. Ako se ne osjećate spremnim, nemojte. Ima poslova, može se svašta probati. Ne morate ni raditi odmah od prve godine, ovisi o financijama u obitelji dakako, zaključila je Ramona.
Cijelu epizodu Redakcija podcasta o studentskim poslovima možete pogledati u videu ispod ili na našem Spotifyu.
