Razlozi zbog kojih studenti završe na pogrešnom fakultetu
Nije rijedak slučaj da mladi ljudi pogriješe pri odabiru studija pa studenti s manjim kapacitetom završe na kvalitetnijim fakultetima i obrnuto. Sigurno i vi imate poznanika koji se našao na pogrešnom fakultetu, no od istog ne odustaje. Ponekad je riječ o pritisku roditelja ili pak manjim financijskim izdacima. Zbog toga burze rada pune neadekvatni ljudi.
Fakulteti obiluju studentima koji nemaju kvalitete i sposobnosti potrebne za završetak istih. Nevjerojatno je koliko mladih ljudi napravi pogrešan izbor, stoga bolji studenti odlaze na lošije fakultete, a lošiji na zahtjevnije i kvalitetnije. Nova studija otkrila je kako je njihova brojka znatno veća nego što itko očekuje, piše Business Insider.
Pogrešan izbor fakulteta je rezultat siromaštva i neinformiranosti
Eleanor Wiske Dillon i Jeffrey Andrew Smith proveli su istraživanje pod nazivom ‘The Determinants of Mismatch Between Students and Colleges’ kako bi otkrili što uzrokuje pogrešan izbor studija. Doznali su kako problem ne nastaje od strane fakulteta koji se upisuju, nego glavnu krivicu snose sami studenti kao i njihovi roditelji prilikom biranja studija.
Novac utječe na sve segmente života pa tako i na obrazovanje. Studija je pokazala kako su manje imućni studenti prilikom odabira i upisa studija manje informirani stoga najčešće završavaju na pogrešnom fakultetu, to jest podcijene svoje sposobnosti upisom lošijeg studija.
U drugom slučaju, imućniji studenti prikupe sve informacije prije nego što donesu konačnu odluku, stoga su pogrešni izbori kod njih u manjoj mjeri nego kod financijski slabije potkovanih kolega. Međutim, bogatiji ljudi često precijene svoje sposobnosti pa ponekad upišu fakultet koji iziskuje veće sposobnosti no što ih oni sami posjeduju.
Skoro 70 posto ne prijavljuje fakultete po realnim sposobnostima
Osim prethodno navedenoga, važno je saznanje i da će se u najčešćem slučaju precijeniti studenti čiji su roditelji visokoobrazovani ljudi. Također ni prijemni ispiti, eseji i slični eliminacijski testovi nisu odraz stvarnog znanja i kompetencije, jer se stvarni potencijal kandidata izgubi u prepisivanju, pomaganju i velikim dijelom u sreći.
Prema podacima do kojih su došli Dillon i Smith, svega osam posto kandidata bira fakultet prema realnom potencijalu, ali na isti ne upadaju, dok ih se čak 69 posto niti ne prijavi na kvalitetnije fakultete koji bi bili odličan izbor za njih.
Studiranje na pogrešnom faksu je i ekonomski problem
Osim što se studenti nađu na pogrešnom fakultetu, zbog čega mogu imati problema prilikom učenja i polaganja ispita, potonje se negativno održava i na ekonomsku sliku. Bistriji studenti ‘zapnu’ na studijima gdje ne mogu do kraja iskazati svoj potencijal, a kvalitetnije studije završavaju ljudi koji nisu sposobni nakon diplomiranja obavljati taj posao pa pune redove na burzi rada.
