Redovni studenti, po novome, više neće moći biti u radnom odnosu ni imati vlastiti obrt
Redovni studenti više neće moći biti u radnom odnosu ni voditi samostalni obrt. Novi zakonski nacrt popunjava rupu koja je postojala sve ove godine i koja je omogućila neke sulude scenarije. Pisali smo, primjerice, o dvadesetak zaposlenika na fakultetima koji istovremeno primaju plaću iz državne blagajne kao zaposlenici u radnom odnosu, a s druge strane im država kao redovnim studentima plaća školarinu i subvencionira hranu u menzi. Tome je sada došao kraj.
Foto: Unsplash; Element5 Digital
Uz onu da se praktično ukidaju sve visoke škole, studente je od svih novopredloženih zakonskih odredbi, najviše zatekla ona da redoviti studenti više neće moći biti u radnom odnosu niti imati svoj obrt. Mnogima su se nad glavama pojavili upitnici. Što to znači, zar smo do sada mogli, je li to samo ugovor na neodređeno ili i na određeno, što je sa studentskim ugovorima – samo su neka od pitanja koja si neki od vas sada postavljaju. Mi smo tu da na njih odgovorimo.
Kako je to do sada bilo definirano?
Pa krenimo redom; prema trenutno važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, redoviti student je svaka osoba koja studira u punoj nastavnoj satnici. Moglo bi se reći da svaki redovni student ide na faks u ekvivalentu punog radnog vremena. Takvim se studentima, djelomično ili u potpunosti, troškovi studija financiraju iz državnog proračuna, a imaju i prava iz studentskog standarda poput subvencionirane prehrane u menzama i subvencioniranog smještaja u domovima.
Status studente stječe se upisom na neko visoko učilišta – sveučilište (pa tako i fakultet pri sveučilištu), veleučilište ili visoku školu – a dokazuje se, kako i Zakon propisuje, studentskom iskaznicom ili, kolokvijalno, iksicom. Iako se, logički, podrazumijeva da redovni student, koji je ekvivalent punog radnog vremena na faksu, ne može biti zaposlen na puno radno vrijeme, pravno to i ne ide baš tako.
Nigdje u važećem Zakonu nije određeno da redoviti studenti ne mogu biti u stalnom radnom odnosu ili obavljati djelatnost samostalnog obrta. Ne navodi se to ni u definiciji redovnog studenta, a ni u razlozima iz kojih status redovitog studenta može prestati. Štoviše, koliko nedostatak izričite zabrane u Zakonu znači dokazuje i podatak Ministarstva znanosti i obrazovanja da trenutno u sustavu postoji 21 zaposlenik na javnim visokim učilištima kojima država, osim plaće iz državnog proračuna, plaća i školarinu i subvencionira hranu u menzi, jer se isti zaposlenik u radnom odnosu vodi i kao redoviti student. To bi se novim zakonom onemogućilo.
Što ova promjena znači za studente?
Nacrt novoga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti propisuje da je student svaka osoba upisana na sveučilišni ili stručni studij. Redoviti student studira, navodi se, u punoj nastavnoj satnici te ima sva prava i obveze iz studentskog standarda. Međutim, tu dolazi razlika; novi zakonski nacrt propisuje da student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu ni obavljati samostalnu djelatnost obrata ili nekog drugog slobodnog zanimanja.
Status studenta, kao i prije, stječe se upisom na visoko učilište, a dokazuje se studentskom iskaznicom, odnosno iksicom. Iako dalje u zakonskom nacrtu, kao jedan od razloga gubitka ili prestanka statusa redovitoga studente nije navedeno zaposlenje ili otvaranje obrta, po definiciji redovnog studenta slijedi da: ako osoba želi biti redovni student, onda ne može imati samostalni obrt ili ugovor o radu; i ako već jest u nekom od tih radnih aranžmana, onda istovremeno ne može biti redovni student.
Na koga će ovo utjecati?
Ukratko, ako ste redoviti student, imate studentska prava poput subvencionirane hrane u menzi, ne možete istovremeno imati potpisan ugovor o radu ili otvoren samostalni obrt na svoje ime. Koga će ovo, potencijalno, najviše pogoditi? Pretpostavka je da uglavnom studenti završnih godina i apsolventi – oni koji su upisali dodatnu godinu u kojoj samo brane diplomski ili završni rad – potpisuju ugovore o radu, bilo na određeno ili neodređeno; odnosno, otvaraju obrte na svoje ime. Možda i nekog studenta koji je ranije u radnom odnosu ili ima obrt, no to nije toliko učestalo.
Ovo studentima, zapravo, neće oduzeti puno slobode. I dalje kao redoviti studenti i nositelji svih prava i obveza iz studentskog standarda imaju pravo na rad preko studentskog ugovora, odnosno putem student servisa. Ako nekim slučajem požele ipak potpisati ugovor o radu ili imati samostalni obrt, uvijek mogu s fakultetom dogovoriti da pređu u status izvanrednog studenta i krenu samostalno pokrivati troškove studija.
Više tekstova o reformi visokog obrazovanja pročitajte ovdje:
Sveučilište nedvosmisleno oko novog zakona: Studenti trebaju imati pravo glasa
Rektori bi po novome imali samo jedan mandat od 6 godina: Pitali smo ih što misle o tome
Ako se donese novi Zakon, visokih škola više neće biti: Dekanica otkrila što to znači za studente
Bivša ministrica komentirala je novi zakonski nacrt: ‘Studenti ne glasaju, to je primjereno’
Novi zakon donosi promjenu za 50.000 studenata, neki od njih iščekuju je već godinama
Da zaboli glava: Imamo dokument iz MZO-a, popisali su sve probleme na našim fakultetima
