Rektor Bjeliš: ‘Tragično je da ovakva nekompetencija dođe i zaustavi sve što su Sveučilište i resorna ministarstva započeli’
Sanacijski upravitelj zagrebačkog Studentskog centra Pejo Pavlović u proteklih godinu dana izrekao je brojne teške riječi i optužbe na račun rektora zagrebačkog Sveučilišta Alekse Bjeliša i bivšeg vodstva SC-a. Rektor Bjeliš odlučio je stati na kraj ‘irelevantnim tvrdnjama nekompetentne nove uprave’ stoga nam je predočio svoje viđenje stanja na SC-u, kao i mišljenje o Vladinoj odluci o sanaciji kojom su ukinuta osnivačka prava Sveučilišta.
Foto: srednja.hr
Prošlo je skoro godinu dana otkako je Vlada pokrenula sanaciju Studentskog centra u Zagrebu te ukinula osnivačka prava zagrebačkog Sveučilišta. Izuzevši Sveučilište iz sanacijskog postupka, Vlada je tu zadaću prepustila MZOS-u, a na mjesto sanacijskog upravitelja posjela Peju Pavlovića. Nakon preuzimanja ravnateljske fotelje u SC-u, Pavlović je u više navrata uputio teške riječi i optužbe vezane uz rad rektora Sveučilišta u Zagrebu Alekse Bjeliša.
Stoga je rektor Bjeliš odlučio reagirati na, kako kaže, Pavlovićeve irelevantne tvrdnje, koje bi održavale elementarnu nekompetentnost kad ne bi bile krajnje zlonamjerne i opasne. Detaljno nas je uputio u dugogodišnji rad SC-a, kao i plan sanacije, financijske konsolidacije i restrukturiranja Centra koji je predložilo Sveučilište u Zagrebu, a Vlada ignorirala.
‘Pavlović se treba zapitati za svoju čast’
Sanacijski upravitelj Pavlović optuživao je rektora Bjeliša da je štitio ‘svoga igrača’ Niku Vidovića koji je u osam godina upravljanja SC-om nagomilao dug od preko 120 milijuna kuna. Tvrdi da osnivačka prava ne trebaju biti u rukama Sveučilišta koje nije bilo u stanju voditi SC, a Bjeliš je, po njegovim riječima, odustao od tužbe kojom potražuje 45 milijuna kuna duga od MZOS-a kada se ponadao da će mu sanacija ipak doći u ruke.
– Nevjerojatna je količina neistina, diskvalifikacija i vrlo ružnih tvrdnji, čak i za moje iskustvo, koje se gospodin sanacijski upravitelj usuđuje javno izreći. Te su tvrdnje do te mjere iskonstruirane i irelevantne da se s njim nema svrhe upuštati u rasprave. Veći problem nalazi se u činjenici da je takva osoba dobila tako odgovoran posao, i to na način na koji ga je dobila, izjavio je rektor Bjeliš.
MZOS gomila dug prema SC-u od 2007. godine
Nastavio je da se Pavlović prije svega treba zapitati za elementarni obzir u svom ponašanju, nakon neprimjerenog, pa čak i neljudskog, načina na koji je na početku svog mandata tretirao bivšeg ravnatelja Vidovića koji mu je, dok je bio ravnatelj, omogućio dugogodišnje utočište u SC-u.
Dodao je da je, kao i Pavlović 2013., i Vidović došao na mjesto ravnatelja političkom odlukom 2004., ali da je bivši ravnatelj u međuvremenu shvatio da su se odnosi promijenili, da je SC sve više u mnogočemu organski dio Sveučilišta i da SC i Sveučilište trebaju međusobno neprestano komunicirati i surađivati.
Konačno, Vidović je 2011. izabran za regularnog ravnatelja putem javnog natječaja koji je svima, pa i gospodinu Pavloviću, bio otvoren. Međutim, čini se da su se želja i entuzijazam da pomogne rješavanju problema SC kod Pavlovića naglo probudili tek kasnije, kako rektor zamjećuje, odmah nakon pobjede sadašnje koalicijske vlasti na izborima krajem 2011.
Tada više nije bilo potrebe za bilo kakvim javnim natječajem. Gospodinu Pavloviću put prema ispunjenju želja otvorio se na, za hrvatsku političku sadašnjicu, uobičajen način. Bjeliš tvrdi da posljedice takvog načina nije teško predvidjeti.
Bjeliš iznenađen potezom ministra Linića
Rektor zagrebačkog Sveučilišta tvrdi da nije dovoljno ‘pokrpati rupe iz dugova i proračuna SC javnim sredstvima državnog proračuna’, a upravo tome vodi trenutna sanacija. Smatra da se Studentski centar, uz nužnu kadrovsku reorganizaciju, treba restrukturirati tako da se osigura dugoročna održivost svih njegovih ključnih djelatnosti, ne samo povećanja kapaciteta i dizanja razine kvalitete studentskog standarda, već i razvoj studentske i sveučilišne kulture, umjetnosti i sporta, koji je već jako dugo u potpunosti izbačen iz SC-a.
– Manjak SC-a akumuliran proteklih godina uzrokovan je prije svega potpuno neodrživom kalkulacijom troškova studentskog smještaja i prehrane iza koje je neprestano stajalo MZOS, zatim nepodmirenim obvezama MZOS-a prema SC-u vezanima uz neka važna i nužna dodatna ulaganja od 2007. nadalje, i konačno neracionalnom organizacijom rada u samom SC-u. Tijekom 2012. nam je postajalo sve jasnije kako sadašnje čelništvo MZOS-a nije sugovornik s kojim se može doći do rješenja ovih problema, stoga je Sveučilište do prosinca 2012. u ključnim naznakama, ali i u mnogim detaljima, završilo svoj sanacijski i rekonstrukcijski program za SC.
Mi smo predlagali da Vlada donese odluku o sanaciji, financijskoj konsolidaciji i restrukturiranju, da u Sanacijsko vijeće uđu dva predstavnika Sveučilišta, jedan predstavnik MZOS-a te po jedan predstavnik Ministarstva financija i Ministarstva kulture, i da tako uspostavljeno sanacijsko tijelo nakon javnog poziva izabere sanacijskog upravitelja. Stoga sam u prosincu 2012. zatražio sastanak s ministrom financija Slavkom Linićem, objasnio nam je rektor zagrebačkog Sveučilišta.
Ministar Linić tada se složio s pristupom koji je Sveučilište predlagalo, ali se, kako rektor Bjeliš tvrdi, na početku nove godine vidjelo da od toga neće biti ništa.
– Najviše me iznenadilo što je Vlada u potpunosti ignorirala tu našu inicijativu, i jednako tako naša kasnija upozorenja, te odlučila sanaciju SC-a provoditi onako kako ju je provodila i 2002. godine, istaknuo je rektor Bjeliš.
Ministarstvo znanosti ne snalazi se u zakonskim okvirima
Dodao je kako ne očekuje puno od ljudi koji su se upustili u tako zahtjevan posao, u kojemu će se suočiti s puno problema, i pri tome neće proći kroz ozbiljan proces sagledavanja postojećeg stanja i donošenja plana restrukturiranja i razvoja, nakon kojih se tek mogu donositi konkretne i dalekosežne strateške odluke.
– Podsjećam da je ministar financija Linić tijekom našeg sastanka bio prilično jasan i oprezan jer je znao da će na kraju krajeva morati doći do izdvajanja značajnih sredstava iz državnog proračuna, pa je upravo stoga tražio i od nas puni i odgovorni angažman, kako bi se cijeli problem mogao kompetentno sagledati u svim relevantnim aspektima, a to znači i gospodarskom, i političkom, i visokoobrazovnom, što uključuje i teme studentskog standarda, i studentskih umjetničkih, kulturnih i sportskih potreba. Očigledno je da je u svemu tome, naročito u umjetničkim i sportskim, ključno sudjelovanje Sveučilišta, njegovih fakulteta, umjetničkih akademija i studentskih organizacija i inicijativa. Čudi me da je ministar financija odustao od takvog pristupa i opredijelio se za jednostavno sanacijsko angažiranje proračunskih sredstava bez obznanjenog sanacijskog plana i uz potpuno isključenje Sveučilišta, zaključio je rektor.
Stopiraju i protive se izgradnji i oživljavanju SC-a
Bjeliš tvrdi kako je glavni cilj Sveučilišta u Zagrebu vezan uz prostor Studentskog centra u Savskoj 25 bio njegovo osvježavanje i obnavljanje. Tako je prvi veliki zahvat u SC-u bio obnova Francuskog paviljona započeta još 2006. godine.
Rektor ističe i da je gospodin Niko Vidović dobio priznanje Sveučilišta u Zagrebu za izgradnju dva studentska paviljona u SD Stjepan Radić. – Riječ je o prvom i jedinom ulaganju u proširenje studentskog smještaja u Zagrebu od doba održavanja Univerzijade 1987. godine, i ravnatelj Vidović uložio je velike napore u realizaciju cijeloga projekta, kaže rektor.
Jednako tako je i gospođa Nataša Rajković dobila sveučilišno priznanje za vođenje umjetničkih projekata kroz program ‘Kultura promjene‘, kojim se i u današnjim nezahvalnim uvjetima nastavlja duga tradicija započeta samim osnivanjem SC-a pedesetih godina prošlog stoljeća.
Godine 2012., nastavlja Bjeliš, Sveučilište u Zagrebu u prostoru SC-a otvorilo je Konfucijev institut, a istovremeno su u okviru kredita Sveučilišta osigurana sredstva za obnovu jednog objekta u kojem se, na tragu obnove Savske 25, trebao pokrenuti studij suvremenog plesa i baletne pedagogije.
– Sanacijski upravitelj je, međutim, u proljeće 2013. zabranio realizaciju te obnove, dok se MZOS proglasilo nemoćnim, tako da smo u vrlo kratkom vremenu morali sami naći provizorno rješenje na drugoj lokaciji jer je početak studija došao u pitanje. Imali smo sreću što nas je u zadnji čas udomio privatni plesni studio Tala. Nadam se da hrvatskoj kulturnoj javnosti, posebno Ministarstvu kulture, ne može promaći apsurdnost cijele situacije u kojoj jedan sanacijski upravitelj, uz sanacijsko vijeće SC-a, blokira jedan dugoročni strateški projekt koji su Sveučilište, MZOS i Ministarstvo kulture pripremali nekoliko godina, ističe Bjeliš.
Uostalom, kako rektor tvrdi, to i nije bilo iznenađujuće, jer se upravo skupina zaposlenika koja sada ima prepoznatljivu ‘sanacijsku’ ulogu, svih proteklih godina ustrajno protivila bilo kakvim pokušajima obnove i gradnje bilo čega u SC-u.
– Tragično je da ovakva nekompetencija i ignorancija dođe i zaustavi sve što su Sveučilište i resorna ministarstva započeli. Još je tragičnije da takva nekompetentnost dobije takvu ulogu zahvaljujući Vladi RH, koja ju je svojom odlukom inaugurirala, istaknuo je rektor Aleksa Bjeliš.
U SC-u postoje interesi koji se godinama kumuliraju
Bez ozbiljnih strukturnih zahvata, rektor smatra da ovo vodstvo sigurno neće biti u stanju riješiti probleme budući da u SC-u postoje interesi koji se godinama kumuliraju. Najveći problem Bjeliš vidi u tome što je s jedne strane svaka vlast do sada u Studentskom centru ostavljala svoje probleme i naslage sinekura, a s druge strane, sve što svaka nova vlast u pravilu poduzme, svodi se na prakticiranje političke moći i stvaranje novih budućih sinekura.
-Treba razlučiti što treba SC-u, a što eventualno treba odbaciti. Tamo je danas oko tisuću zaposlenih i prema mojim uvidima, svakako se, uz organizacijske promjene, mora razmotriti i kvalifikacijska i kadrovska struktura SC-a. Riječ je o velikom zahvatu i zato smo inzistirali na kompetentnom vođenju SC-a. Ovo sada ne samo da nije kompetentno vođenje, nego je vođenje koje će prouzročiti još više šteta i loših posljedica. Jedino nam ostaje nadati se da one neće biti nepopravljive, dodao je za kraj rektor Sveučilišta u Zagrebu.
