Rektori pripremaju nove uvjete za napredovanje profesora: Dosta su strogi, jedan faks već uputio reakciju
Sveučilišni nastavnici ovih su dana na iglama. Među njima je počeo kružiti prijedlog novih, strožih uvjeta koje priprema Rektorski zbor, a tiče se napredovanja na viša radna mjesta. Da bi postali docent, izvanredni profesor i redovni profesor, bilo u trajnom izboru ili ne, svi bi po novome morali zadovoljiti više i složenije kriterije. Spominju se tu inovacije, patenti, članstvo u važnim upravljačkim tijelima, vodeće pozicije na fakultetima, a povećava se broj radova te se traži i predavanje na svjetskom stranom jeziku, kako kod nas, tako i na faksu u inozemstvu. Radi se o radnoj verziji o kojoj su rektori raspravljali prije mjesec dana, no akademska zajednica je na nogama, a profesori s Pravnog fakulteta u Zagrebu već su reagirali i uputili svoje primjedbe na nacrte spornih novih kriterija.
Na profesorima je da učine matematiku zabavnom | Foto: Pexels
Rektorski zbor, u kojem rektori svih naših sveučilišta, krajem ožujka 2023. konstituirao je Povjerenstvo za izradu prijedloga nastavnih i stručnih elemenata Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija. Od tada je Povjerenstvo održalo 11 sjednica tijekom kojih su članovi toga tijela, koje čine predstavnici svih javnih i privatnih sveučilišta, radili na pripremi dokumenta koji će biti podloga za daljnju raspravu članova Rektorskog zbora.
Na zadnjoj sjednici Rektorskoga zbora, održanoj 16. lipnja 2023., na repertoar diskusije došla je radna verzija uvjeta za znanstveno-nastavna radna mjesta koju je pripremilo Povjerenstvo za izradu prijedloga nastavnih i stručnih elemenata Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija. Nacrt tog dokumenta uskoro je počeo kružiti akademskom zajednicom, a nama se javila nekolicina profesora iznenađenih postroženim uvjetima koji se u radnoj verziji kriterija predlažu.
Što sve treba ispuniti docent?
Kada počnete raditi na faksu, prva stepenica stalnog zaposlenja je znanstveno-nastavno radno mjesto – docent. Da bi netko postao docent uz doktorat znanosti mora ispuniti i određene nastavne, znanstvene i stručne kriterije. Prema važećim propisima bio je dovoljno jedan ispunjeni nastavni uvjet i jedan znanstveno-stručni; po novome, ako bi to prošlo, tražila bi se dva nastavna i jedan znanstveno-stručni. Naravno, docent za izbor na to radno mjesto mora imati pozitivnu ocjenu za nastupno predavanje i najmanje 300 radnih sati u nastavi.
I na sadržajnoj razini predlažu se promjene. Da bi zadovoljili uvjet inovacija u nastavi, docenti bi po novome trebali imati iskustvo postavljanja eksperimentalnog postava koji se koristi u praktičnoj nastavi, kao i e-kolegija na web stranicama. Uvjet koautorstva sad traži dva rada sa studentima i doktorandima, umjesto jednog. Pod uvjetom recenziranja sada se traži recenzija sveučilišnog udžbenika ili priručnika, a dodaje se i potpuno novi uvjet održavanje nastave na fakultetima u inozemstvu, na stranom jeziku.
Konkretno, docent bi novim uvjetima kao gostujući nastavnik na nekom inozemnom faksu ili sveučilištu trebao držati nastavu, i to na jednom od svjetskih jezika. I to ne samo jedno predavanje, već predavanja u minimalnom obimu od trećine nastavnog programa tog kolegija na stranom faksu. Dodaje se i uvjet održavanja nastave na stranom jeziku, na našem faksu ili sveučilištu, i to najmanje 150 radnih sati za grupu od minimalno petero studenata. Na koncu, dodaje se i uvjet vođenja ili sudjelovanja u izvedbi jednog prihvaćenog programa cjeloživotnog obrazovanja.
Što se tiče prezentiranja radova, docenti bi novome trebali prezentirati četiri rada na znanstvenim skupovima prije stupanja na ovo radno mjesto, od čega dva rada na međunarodnim skupovima i to na svjetskom stranom jeziku. Uvodi se dodatni uvjet korištenja instrumenata otvorene znanosti, gdje polovina radova mora biti dostupna u otvorenom pristupu. Malo se proširuje uvjet recenzije projekata, uvodi se novi uvjet prijave patenta ili izlaganja na barem jednom sajmu inovacija te uvjet uvođenja ili sudjelovanja u realizaciji projekata. To su projekti usmjereni na gospodarstvo ili lokalnu zajednicu, pri čemu projekti moraju trajati najmanje tri mjeseca.
Naglasimo i da su iz kriterija za stupanje na radno mjesto docenta izbrisani uvjeti uređivanja zbornika, članstva u organizacijskom ili programskom odboru znanstvenog skupa, međunarodne ili istaknute domaće nagrade za nastavni ili stručni rad kao i uvjet sudjelovanja u programima popularizacije znanosti.
Kako se postaje izvanredni profesor?
Da bi docent postao izvanredni profesor, po radnoj verziji dokumenta, kriteriji su još stroži. Ovdje se moraju ispuniti tri uvjeta nastavnog doprinosa, dva uvjeta znanstveno-stručnog doprinosa i jedan uvjet institucijskog doprinosa. Prva su dva kvantitativno povećana, a institucijski je dodan, iako po sada važećim pravilima ne postoji. Izvanredni profesor za izbor na to radno mjesto od zadnjeg izbora mora imati najmanje 2.025 radnih sati u nastavi.
Pod uvjetom mentorstva sad se boduju dekanove i rektorove nagrade za studente, a potrebno je uvesti inovaciju na barem dva, umjesto dosadašnjeg jednog, načina. Tu se kao i kod docenata dodaje eksperimentalni postav kao jedan od načina. Isto tako, tko god želi postati izvanredni profesor, po radnoj verziji uvjeta Rektorskog zbora, morao bi objaviti najmanje dva znanstvena rada u koautorstvu sa studentom ili doktorandom. Dodaje se uvjet nastave na inozemnom faksu na stranom jeziku, kao i na domaćem faksu, pod istim pravilima kao i za docente. Isto je i za programe cjeloživotnog obrazovanja.
Da bi postao izvanredni profesor, docent mora prezentirati najmanje šest radova na skupovima, od čega najmanje četiri na međunarodnom skupu, na svjetskom stranom jeziku. Kao i kod docenata, dodaje se uvjet korištenja instrumenata otvorene znanosti. Mijenja se pomalo uvjet s nacionalni istraživačkim projektima; tu se nakon docenture izvanredni profesor mora pokazati kao istraživač ili voditelj barem jednog nacionalno financirano kompetitivnog projekta. Uvodi se razrađeniji uvjet uređivanja časopisa i zbornika radova, pri čemu treba zadovoljiti jednu od ponuđenih pet točaka. Proširuju se uvjeti recenziranja te uvjet članstva u organizacijskom ili programskom odboru znanstvenog skupa. Izvanredni profesor za izbor mora objaviti najmanje tri stručna rada, ali moraju biti recenzirana.
Popularizacija znanosti, čak tri verificirane aktivnosti za ovo radno mjesto je nužna, a ponovno, nakon docenture, mora doći do prijave patenta ili prezentiranja na sajmu inovacija. Isto je i sa stručnim projektima s gospodarstvom i lokalnom zajednicom. Predlaže se i potpuno novih sedam institucionalnih uvjeta, kao što su obnašanje čelne dužnosti, obnašanje voditeljske dužnosti na ustrojbenoj jedinici, članstvo u sveučilišnim tijelima, vođenje razvojnih projekata, vođenje alumni udruge, članstvo u međunarodnim ili nacionalnim tijelima za znanost, kao i članstvo u savjetima u lokalnim i regionalnim jedinicama.
Koliko je teško postati redoviti profesor?
Da bi postao redoviti profesor, sveučilišni nastavnik mora ispuniti četiri uvjeta nastavnog doprinosa, četiri uvjeta znanstveno-stručnog doprinosa i dva uvjeta institucijskog doprinosa. Ovdje su svi kriteriji kvantitativno uvećani jer za redovnu profesuru i sada treba ispuniti čak i institucijske kriterije. Redoviti profesor za izbor na to radno mjesto od zadnjeg izbora mora imati najmanje 2.025 radnih sati u nastavi.
Baš kao i za niža radna mjesta, boduju se dekanove i rektorove nagrade za studente, dodaju se uvjeti za dva rada u koautorstva sa studentom, uvjet inovacija u nastavi na barem dva načina, dva rada u koautorstvo s doktorandom. Kod recenziranja, baš kao i za niža radna mjesta, gleda se recenzija sveučilišnog udžbenika ili priručnika. Dodaju se, kao i za niža radna mjesta, uvjeti predavanja na stranom svjetskom jeziku, kako na domaćim tako i na inozemnim fakultetima, kao i uvjet provedenog programa cjeloživotnog obrazovanja.
Izvanredni profesor, da bi posao redoviti, mora prezentirati najmanje šest radova, od čega najmanje četiri na međunarodnim znanstvenim skupovima i na svjetskom stranom jeziku. I za ovo se radno mjesto boduje otvorena znanost te uređivanje časopisa i zbornika radova, s tim da za izbor u redovitog profesora moraju biti ispunjene dvije od pet ponuđenih točaka. Šire se uvjeti recenziranja projekata i radova, uvjet za tri verificirane aktivnosti popularizacije znanosti, patent ili inovacija i rad na projektima u suradnji s gospodarstvom, odnosno lokalnom zajednicom.
Institucijski uvjeti se dijelom mijenjaju; primjerice, voditeljska dužnost se broji od zadnjeg izbora, boduje se i ako je nastavnik bio ECTS ili Erasmus koordinator, ili član u dva povjerenstva. Boduje se i članstvo u radnoj skupini infrastrukturnog projekta kojim je nabavljena nova istraživačka oprema, a članstvo u alumni udruge se preinačuje u voditeljstvo. Briše se uvjet nagrade ili priznanja akademskih institucija i udruga, a dodaje se uvjet članstva u savjetima lokalnih i regionalnih jedinica.
TRAJNI IZBOR
Redoviti profesori mogu dobiti i trajni izbor, a uvjeti koje moraju zadovoljiti sadržajno su u pravilu istovjetni onima za redovnu profesuru, samo kvantitativno pojačani. Usto, traži se da je između izbora u redovnog i trajnog izbora, nastavnik vodio europski ili nacionalni znanstveni projekt ili institucijski verificirani stručni projekt. Kao i ostali, mora imati od zadnjeg izbora najmanje 2.025 radnih sati u nastavi.
Rektor kaže da je ovo radna verzija i da ‘nije dobro donositi zaključke i davati komentare’
Na naš upit rektor zagrebačkog sveučilišta Stjepan Lakušić, aktualni predsjednik Rektorskog zbora, kaže da su ovo radni materijalni koji nisu namijenjeni za javnu raspravu. Oni, kaže, predstavljaju podlogu za daljnji rad na pripremi dokumenata koji Rektorski zbor, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, po članku 119. stavku 5. mora predložiti Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.
– Kada RZ pripremi konačni prijedlog dokumenata, a prije slanja Nacionalnom vijeću, uputit će ih na raspravu u akademskoj zajednici. Rektorski zbor Nacionalnom vijeću predlaže nastavne i stručne elemente kriterija, dok matična vijeća predlažu znanstvene i umjetničke elemente kriterija temeljem kojih Nacionalno vijeće donosi Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije, stoji u odgovoru rektora Lakušića za srednja.hr
Rektor dodaje da je u tijeku je tek prva faza spomenutoga procesa i još uvijek nije finaliziran materijal Rektorskog zbora koji bi mogao biti upućen u javnu raspravu u okviru akademske zajednice. Kad materijal koji se izrađuje bude spreman za savjetovanje, tada će se to i učiniti, zaključuje Lakušić pa poručuje da ‘nije dobro donositi određene zaključke i davati komentare na radne verzije’.
Pravni fakultet već uputio reakciju na prijedlog uvjeta
Budući da se radi o dokumentima koji kruže profesorskim krugovima te ih sveučilišni nastavnici nisu dobili službenim putem, o tome smo upitali centar naše pravne misli – Pravni fakultet u Zagrebu. Dekan Ivan Koprić kaže da dokumenti nisu upućeni ni od strane Rektorskog zbora ni rektorata zagrebačkog sveučilišta, već očito ‘kolaju’ kroz različite komunikacijske kanale.
– Osnovao sam na razini Fakulteta radnu skupinu sastavljenu od nekoliko nastavnica i nastavnika na čelu s prodekanicom prof. dr. sc. Elizabetom Ivičević Karas sa zadatkom da, nakon temeljite analize Prijedloga, izradi argumentirane primjedbe koje će Fakultet dostaviti Rektorskom zboru, kazao nam je Koprić.
To se i dogodilo, a radna skupina Pravnog fakulteta formirala je cijeli dokument primjedbi koji je upućen na Rektorski zbor. Koprića pitamo i što misli je li potrebna javna rasprava vezano za prijedlog ovih uvjeta, obzirom na to da se radi o ozbiljno zamišljenim postroženjima.
– Nadam se da ćemo imati prilike sudjelovati u raspravi o prijedlogu uvjeta za izbor na znanstveno-nastavna radna mjesta, jer smatram da je to pitanje prevažno a da bi se stav nastavnica i nastavnika o uvjetima njihovog napredovanja zanemario. Pogotovo smatram da bi bilo ne samo dobro i pravedno, nego i korisno, uvažiti specifičnosti pojedinih područja, među kojima su svakako i društveno i humanističko područje, pa i – unutar njih – pojedinih polja, kao što je polje prava. Na svjetskoj razini nema jedne jedinstvene sjekire koja sječe sve jednako jer realni uvjeti naprosto za sve nisu jednaki. A primijeniti jednake kriterije na sve, od kojih ih neki mogu s lakoćom ispuniti, a drugi po naravi stvari, jako teško, znači efektivno diskriminirati one koji su u najtežim realnim uvjetima, zaključio je Koprić.
U dokumentu ispod možete vidjeti tablice s dodatnim uvjetima za znanstveno-nastavna radna mjesta; s lijeve strane su važeći, a s desne predloženi novi kriteriji u radnoj verziji prijedloga Rektorskog zbora.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
