Rektori testiraju autonomiju, mahali zastavicama na skupu HDZ-a: Evo tko nije došao unatoč dobivenim pozdravima
Danas se očekuje odluka Ustavnog suda o kandidiranju predsjednika Milanovića na parlamentarnim izborima. Možda je to ponukalo rektore da testiraju autonomiju sveučilišta kada su odlučili sudjelovati na skupu vladajuće stranke. Na HDZ-ovom saboru su u prvim redovima sjedili rektori iz Osijeka, Splita i Sveučilišta u Mostaru. Voditeljica je pozdravila i rektoricu Riječkog sveučilišta, iako ona nije bila na tom događaju. Pozdravljen je i zagrebački rektor, ali on nije bio vidljiv u kadru.
S densa na lijevo. Rektori Osječkog, Splitskog i Sveučilišta u Mostaru na stranačkom skupu HDZ-a. Screenshot: Youtube
Nakon što je u petak i službeno potvrđeno da će se Parlamentarni izbori održati 17. travnja, domaća politička scena je imala vrlo buran vikend. Kako smo ranije pisali, buru je posebno podignuo i aktualni predsjednik države Zoran Milanović svojom najavom da će biti nezavisni kandidat za premijera na listi SDP-a. Buknula je rasprava između ustavnih stručnjaka oko toga je li ova odluka u skladu s Ustavom, budući da Milanović još uvijek nije dao ostavku. Umjesto toga, planira ostati predsjednik dok ne vidi je li pobijedio na izborima.
U svakom slučaju, vladajućem HDZ-u nije svejedno, te se aktualni premijer Andrej Plenković žestoko sprema za skorašnje izbore. Tome smo mogli svjedočiti i na dvadesetom Općem saboru HDZ-a koji se ove nedjelje održao u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Iako javna sveučilišta svojom autonomijom trebaju biti odvojena od države i vlasti, brojni su s ogorčenjem primijetili kako u prvom redu sjedi nekoliko sveučilišnih rektora.
Konkretno, pokraj HDZ-ovih stranačkih gostiju iz Crne Gore, u prvim redovima, mogu se vidjeti s desna na lijevo kako sjede rektori Vlado Guberac, iz Osijeka, Dragan Ljutić iz Splita, i Zoran Tomić sa Sveučilišta u Mostaru. Trojac je sjedio na političkom skupu vodeće stranke s hrvatskim zastavama, pljeskajući članovima stranke. koje je voditeljica programa Antonija Stupar Jurkin pozdravljala kao posebne goste.
Galerija 4 Fotografija
Otvori
Riječka rektorica pozdravljena, ali nije došla
No, ni sami rektori nisu bili zapostavljeni. Stupar Jurkin ih je spomenula nakon prve glazbene točke koju je izveo Đani Stipanićev. Uz ovacije okupljenih, voditeljica je pozdravila ‘rektore sveučilišta Zagreba, Splita, Osijeka i Rijeke’.
Međutim, ubrzo je na društvenim mrežama ovu tvrdnju demantirala njena kćer, filozofkinja i autorica Hana Samaržija. Kako je navela putem društvenih mreža, njena majka, Snježana Prijić-Samaržija, nije bila na političkom skupu vladajuće stranke.
– Časno svjedočim da sam danas čitav dan svoju Majku, rektoricu Snježanu Prijić-Samaržiju, promatrala ili kroz zid drugog stana slušala kako se kreće po kući, kuha vegan-friendly povrtnu juhu, priprema za poslovni put u Pariz i prijekorno me gleda zbog bezbožne rasipnosti. Ako je moja teorija točna i svjedočila sam svojoj Majci, vrlo je vjerojatno da u isto vrijeme nije prisustvovala Saboru HDZ-a. Pobogu. Srećom po njih. Stekla je naviku odlaženja na svečane evente u krajnje užasnim ulickanim kaubojskim čizmama, šaljivo je rekla kćerka rektorice.
Splitski rektor otvoreno pričao o bliskosti s Plenkovićem
Iako na snimci nismo uspjeli uočiti zagrebačkog rektora Lakušića, nikakav demantij da je prisustvovao HDZ-ovom skupu nije obznanjen u trenutku pisanja ovog članka. Inače, ovo nije prvi puta, barem za splitskog rektora Ljutića, da odlazi na stranačke skupove HDZ-a. Kao što smo ranije pisali, Ljutić je 2022. godine, tijekom izvanrednih lokalnih izbora u Splitu, došao na svečano predstavljanje HDZ-ovog kandidata za te izbore.
Još ranije je Ljutić dobivao optužbe zbog povezanosti s ministrom znanosti Radovanom Fuchsom. Ljutić je također ranije ocijenio Plenkovića najboljim dosadašnjim premijerom te potvrdio da je s njime blisko povezan. Podsjećamo, javna sveučilišta, prema zakonu imaju svoju autonomiju kako država ne bi utjecala na njihovu slobodu istraživanja i podučavanja. Kroz autonomiju, prema Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju, javna sveučilišta imaju pravo urediti svoj vlastiti unutarnju ustroj. Između ostalog, to uključuje i utvrđivanje obrazovnih, znanstvenih, umjetničkih i stručnih programa, kao i odlučivanje s kime će međunarodno surađivati, a koje projekte prihvatiti i odbaciti. No, ako su rektori toliko bliski s vlašću da posjećuju skupove vladajuće stranke, razumljivo je da se ove korisne zakonske odredbe dovode po upitnik. Tim više kada je nesuđeni HDZ-ov kandidat za splitske izbore, Zoran Đogaš, poslije izbornog poraza Splitskom sveučilištu postao prorektor za međunarodnu suradnju. Autonnomija sveučilišta, osim po zakonu, jamči se i 68. člankom Ustava Republike Hrvatske.
– Autonomija sveučilišta predstavlja institucionalni okvir čija je svrha zaštita akademskih prava i sloboda članova akademske zajednice te intelektualne neovisnosti sveučilišta od svakog političkog pritiska i ekonomske moći. Autonomija sveučilišta uključuje odgovornost prema društvenoj zajednici. Prostor sveučilišta je nepovrediv. Nadležna državna tijela i tijela državne uprave na prostoru sveučilišta mogu postupati samo uz suglasnost rektora ili na temelju odluke nadležnog suda ili u slučaju neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovinu veće vrijednosti, stoji u četvrtom članku Zakona o znanosti i visokom obrazovanju, u dijelu koji se bavi akademskom samoupravom i autonomijom sveučilišta.
