Rektorski zbor podržao inicijativu Sindikata znanosti oko povećanja plaća: Evo što traže
Rektorski zbor jednoglasno je podržao inicijativu Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja da se unaprijedi materijalni položaj radnih mjesta u sustavu. Sindikat znanosti traži unaprjeđenje pozicije asistenta, zadržavanje motivirajućih karijernih perspektiva u sustavu, očuvanje društvenog položaja najviših radnih mjesta u sustavu te primjeren rast najnižih plaća te rast plaća zaposlenika u stručnim službama. Nedavno je ovaj Sindikat održao i prosvjedni skup s ciljem povećanja plaća.
Prosvjed Sindikat znanosti | foto: srednja.hr
Na svojoj posljednjoj sjednici Rektorski zbor dao je jednoglasnu potporu inicijativi Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja oko povećanja plaća u sustavu. Inicijativa za koju je Sindikat tražio potporu Rektorskog zbora temelji se na unaprjeđenju pozicije asistenata, zadržavanju motivirajućih karijernih perspektiva u sustavu, očuvanju društvenog položaja najviših radnih mjesta u sustavu i primjerenom rastu najnižih plaća te rastu plaća zaposlenika u stručnim službama.
‘Riječ je o dalekosežnim, negativnim i teško promjenjivim efektima’
U inicijativi Sindikat znanosti navodi da iduće godine na snagu stupa novi Zakon o plaćama u državnim i javnim službama koji uvodi sustav ocjenjivanja, a ukida dodatke za doktorat te podrazumijeva kreiranje novog sustava koeficijenata za izračun plaća. No, tim promjenama sustav znanosti i visokog obrazovanja, stoji u inicijativi Sindikata, mogao bi proći loše.
– I to tako da dođe do bitnog smanjivanja raspona između najnižih i najviših plaća, gubitka karijernih perspektiva te materijalnog degradiranja najviših radnih mjesta u našem sustavu u odnosu na ostatak društva. Riječ je o dalekosežnim, negativnim i teško promjenjivim efektima. Sindikat je nedavno s Vladom potpisao Dodatak III. Temeljnom kolektivnom ugovoru te tako za naš sustav osigurao rast plaća od idućeg mjeseca za pet posto, kao i rast drugih materijalnih prava. Međutim, s obzirom na kretanje drugih plaća u zemlji, kao i dalje očit rast troškova života, navedeno možemo smatrati samo prvim korakom u potrebnom rastu plaća, stoji u inicijativi.
Nedavno su mladi znanstvenici na ovu temu održali i prosvjed u kojem su naglasili da žele bolje uvjete ne samo za mlade znanstvenike, nego za sve zaposlene u sustavu obrazovanja i znanosti. Osim prosvjeda Sindikat je uputio pismo premijeru te su zatražili sastanak s njime. S povišicom od 5 posto koja će se početi primjenjivati od idućeg mjeseca i sa svim dodacima, istaknuo je Sindikat u inicijativi, neto plaća asistenta koji je samac u Zagrebu iznosi 1.130 eura.
‘Plaća asistenata morala bi rasti barem 15 posto’
– To je manje od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, odnosno tek nešto više od 50 posto prosječne plaće za radnike sa visokom stručnom spremom u Zagrebu. Stav je Sindikata da bi plaća asistenata kroz novi sustav koeficijenata morala rasti barem 15 posto kako bi u određenoj mjeri ojačala atraktivnost zapošljavanja najboljih mladih studenata u našem sustavu. Uz to, smatramo da bi trebalo uvesti mogućnost dodatnog povećanja plaće za asistente nakon dvije ili tri godine od zapošljavanja, piše u inicijativi.
Iz Sindikata su naveli i problem niskih plaća za zaposlenike u tehničkim službama njihovih ustanova te da je gotovo nemoguće naći zamjene za one koji odlaze u mirovinu. Dodali su i da je tijekom ove godine prosječna plaća u privredi rasla u prosjeku 14 posto mjesečno, dok je plaća znanstvenog savjetnika ili redovitog profesora u trajnom zvanju porasla samo dva posto u svibnju. Već smo pisali da oko 30 posto zaposlenika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, oni s najvećim koeficijentima, a time i plaćama, nije bilo obuhvaćeno posljednjim povećanjem plaća u lipnju.
Kakve su plaće na visokim učilištima?
Podsjetimo, prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja prosječna neto plaća redovitih profesora u trajnom zvanju na fakultetima za srpanj je iznosila 2.618 eura, odnosno medijalno 2.623 eura. Radi se o zaposlenicima koji imaju u prosjeku 59 godina.
Najmanje prosječne plaće u sustavu visokog obrazovanja, ispod državnog prosjeka, imaju asistenti. Oni su za srpanj dobili prosječnu neto plaću od 1.140 eura, odnosno medijalno 1.115 eura. U prosjeku se radi o ljudima koji imaju 32 godine.
Izvor: MZO
U dokumentu ispod možete pročitati cijelu inicijativu Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
