Rektoru blisku profesoricu spašavaju od mirovine: Njen sin pisao je famozni ‘Lex Boras’

Mirjana Matijević Sokol, 68-godišnja profesorica Hrvatskih studija i Katoličkog sveučilišta te majka HDZ-ovog europarlamentarca Tomislava Sokola, još ne bi u mirovinu. Na prvoj je instanci izglasano njeno treće po redu produljenje ugovora o radu, a ako sve potvrde i viša tijela, smiješi joj se još dvije godine rada u sustavu znanosti i visokog obrazovanja – ključno za priču – plaćenog iz javnih sredstava.

Mirjana Matijević Sokol uz dekana Fakulteta hrvatskih studija Pavu Barišića i druge zaposlenike
Foto i obrada: Fakultet hrvatskih studija | srednja.hr

Nakon propalog produljenja ugovora moćnom Borasovom suradniku Anti Čoviću, još jedna rektoru bliska profesorica pokušava izbjeći mirovinu.

Na proljeće će napuniti 69 godina

Mirjana Matijević Sokol stručnjakinja je za srednjovjekovnu povijest i redovita profesorica u trajnom zvanju pri Hrvatskim studijima. Na proljeće će proslaviti 69. rođendan, no u sustavu bi znanosti i visokog obrazovanja, ako se postupak u međuvremenu ne stopira, mogla biti zaposlena još barem dvije godine. Potvrdio nam je to Gordan Ravančić, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest koji je na ovotjednoj sjednici, kao prva instanca, utvrdio kriterije njene znanstvene izvrsnosti u svrhu produljenja ugovora o radu.

– Završetkom sjednice Znanstvenog vijeća Hrvatskog instituta za povijest u konkretnom predmetu donesena je Odluka kojom se predlaže Matičnom odboru da donese Odluku kojom pristupnica prof. dr.sc. Mirjana Matijević Sokol ispunjava kriterije znanstvene izvrsnosti, rekao nam je Ravančić.

Kako ispunjavanje propisanih kriterija još mora potvrditi Matični odbor za povijest, Ravančić nam nije mogao ustupiti dokumentaciju vezanu uz produljenje jer je postupak još uvijek u tijeku. Kako neslužbeno doznajemo, u prvostupanjskom povjerenstvu koje je sastavilo izvješće o znanstvenoj izvrsnosti našli su se profesori i povjesničari Stjepan Matković, Stjepan Ćosić i Borislav Grgin.

Predsjednica povjerenstva za emerituru prijavljenog profesora

Matijević Sokol istaknuta je stručnjakinja u svome području, no u akademskim krugovima preispituju potrebu za njenim nastavkom rada, budući da bi ovo, ako sve prođe po običaju, profesorici bilo treće produljenje. Prvo je produljenje dobila do 67. godine života još kao zaposlenica Filozofskog fakulteta. Na istom je fakultetu tražila još jedno, do 69. godine, no Fakultetsko vijeće odbilo je to izglasati.

Profesorica se ipak uspjela zadržati na zagrebačkom sveučilištu. Nakon odbijenice s Filozofskog prešla je na Hrvatske studije gdje je 2019. dobila svoje drugo produljenje u trajanju od dvije godine. Ove godine to ističe pa je ponovno pokrenut postupak, a kako smo spomenuli na prvoj je instanci, Hrvatskom institutu za povijest, dobila odobrenje za nastavkom rada.

U akademskim krugovima glasi za profesoricu blisku sadašnjoj upravi zagrebačkog sveučilišta na čelu s Damirom Borasom i Antom Čovićem. Osim toga, njeno se ime spominje i u funkciji izvjestiteljice i predsjednice povjerenstva za dodjelu počasne titule professor emeritus umirovljenom profesoru Filozofskog kojeg je pet studentica optužilo za seksualno uznemiravanje, o čemu su ovih dana pisali gotovo svi mediji. Za jednu prijavu protiv tog profesora znao je i rektor Boras, no unatoč tome nagradio ga je počasnom titulom. O tom smo slučaju telefonski razgovarali s profesoricom Matijević Sokol.

– Kao članica Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu na sjednici sam čula da postoji prijava protiv profesora. No, nikada ni meni ni nikome od članova Odsjeka, na upit što je sadržaj prijave, na sjednici nitko nije dao na uvid tu prijavu, niti pročitao, a čak niti prepričao što se u njoj nalazi. Za sadržaj sam doznala iz tiska, rekla nam je profesorica Matijević Sokol.

Njen sin pisao ‘Lex Boras’

Ovom prilikom valja istaknuti i neke druge pojedinosti vezane uz profesoricu. Njezin sin europarlamentarac je iz redova HDZ-a Tomislav Sokol. Sokol je po struci pravnik s doktoratom prestižnog Katoličkog sveučilišta u Leuvenu. Javnosti je ranije poznat kao jedan od kandidata za kojeg se šuškalo da bi mogao postati ministar znanosti i obrazovanja prije nego što se doznalo da na to mjesto dolazi Radovan Fuchs.

Osobito je važno za priču da je Sokol bio jedan od autora prijedloga izmjena Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koje su, indikativno, u akademskim krugovima nazvali Lex Boras. U njemu se, prisjetimo se, predviđalo da se rektori, prodekani i dekani na svojim funkcijama mogu zadržati automatski, bez produljenja, neovisno o tome što pune 65.; za produljivanje ugovora nakon 65. godine života ne bi bilo imperativa znanstvene izvrsnosti; matični odbori imali bi ekskluzivno pravo odlučivanja o napredovanjima u znanstvena i umjetnička zvanja; stranim znanstvenicima bi dodatno bio otežan ulazak u naš visokoobrazovni i znanstveni sustav zbog dodane potrebe znanstvenih radova na hrvatskom jeziku.

Uz navedeno, tim bi se prijedlogom definitivno otklonile sumnje oko zakonitosti nekih spornih odluka rektora Borasa i Senata vezano za Hrvatske studije i Filozofski fakultet. Konkretno, promjene statusa Hrvatskih studija u sveučilišni odjel postala bi opravdanom, kao i postavljanje privremenih prodekana na Filozofskom. Na koncu, tim prijedlogom zakona visokoobrazovne institucije mogle bi, ali ne bi bile obvezane imati etičke kodekse. Izmjene zakona na vrijeme je obustavila administracija ministrice Blaženke Divjak pa ‘Lex Boras’ nikad nije ugledao svjetlo dana.

Sin govori o važnosti mladih stručnjaka

Prije nešto više od tri godine na portalu zagrebački.hr objavljen je intervju sina profesorice koja pokušava izbjeći mirovinu pod naslovom “Dr. Tomislav Sokol: Dajte mladima posao pa neće napuštati Hrvatsku”. Sokol se u intervjuu, među ostalim, dotaknuo i stipendiranja mladih stručnjaka. Istaknuo je tako da bi država trebala propisati jasne kriterije na temelju kojih će potom stipendirati najkvalitetnije mlade, dok su još na magisteriju ili doktoratu, koji je nerijetko u inozemstvu. Uvjet stipendiranja bi, tada je govorio, trebao biti povratak u Hrvatsku, a onda je rekao nešto jako zanimljivo u današnjem kontekstu.

– Država bi im trebala osigurati radna mjesta u državnim znanstvenim institucijama, a oni bi morali odraditi onaj dio troškova koji im je država pokrila. Time bi se selekcionirali najbolji kadrovi, a znamo koliko nam je kadrovska politika problem, istaknuo je Sokol.

Dok je Sokol prije nešto više od tri godine davao ovaj intervju, njegova je majka kao 65. godišnja profesorica već dobila svoje prvo produljenje ugovora. Nakon toga dobila je još jedno produljenje, a evo sada je upravo u tijeku i treće kojim bi se ako prođe na svojem radnom mjestu, na plaći financiranoj iz javnih sredstava, mogla zadržati do 71. godine života.