Rezultati reakreditacije doktorskih studija oduševili Agenciju: ‘Dobri studiji bruse se kao dijamanti’
Agencija za znanost i visoko obrazovanje predstavila je danas detalje rekreditacije doktorskih studija, a na konferenciji tim povodom raspravljalo se o organizaciji tih studija. Zaključak rasprave bio je da hrvastka sveučilišta imaju vrlo kvalitetne poslijediplomske studije, no da imaju problema s njihovim financiranjem.
foto: AZVO
– Možemo biti jako ponosni jer se najviše promjena dogodilo u doktorskim stuijskim programima, rekla je prof. dr. sc. Jasmina Havranek, v. d. ravnatelja AZVO-a.
Konferencija Vrednovanje doktorskih studija u RH – pregled reakreditacije održana je, u organizaciji Agencije za znanost i visoko obrazovanje, u srijedu. Cilj konferencije bio je otvoriti raspravu o kvaliteti doktorskih studija u Hrvatskoj, ponajprije kroz rezultate reakreditacije koju je Agencija za znanost i visoko obrazovanje provela od 2016. do 2019. godine.
Agencija je, kao što smo pisali, napravila reakreditaciju svih poslijediplomskih programa. Od svih reakreditiranih studija 43 % programa dobilo je dopusnicu, 57 % pismo očekivanja, 8 % postupak je završilo pismom očekivanja sa zabranom upisa novih studenata.
Reformirali studij pa dobili zvjezdicu za kvalitetu
Svoja iskustva iz reakreditacije predstavili su doktorski studijski programi: Farmaceutsko-biokemijske znanosti Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Kvaliteta u odgoju i obrazovanju Sveučilišta u Zadru.
Prof. dr. sc. Karmela Barišić istaknula je kako su na studiju farmaceutsko-biokemijske bioznanosti u potpunosti revidirali i reorganizirali nastavu.
Svi studenti, kaže Barišić, moraju upisati uvodni predmet (na kojem stječu generičke vještine potrebne za doktoski studij). Uz to, nastavu su organizirali kroz module i ispizne predmete.
– Studij ne može svatko upisati. Uveli smo stroge kriterije. Upisujemo samo one s dobrim ocjenama i koji su imali istraživački diplomski rad. Ako nisu, istraživački rad moraju nadoknaditi kroz karijeru prije nego se upišu. Uveli smo i eliminacijski razgovor pa sada upisujemo od polovice do dvije trećine onih koji se žele upisati, otkrila je profesorica Barišić.
Vican: Doktorski studij treba uređivati kao dijamant
Rektorica Vican, na čijem su sveučilištu čak tri programa dobila zvjezdicu kvalitete, ispričala je kako su programe studija radili 6,5 godina.
– Rekla sam da nitko ne može sudjelovati u izradi programa a da nije bio u inozemstvu i vidio kako tamo rade, otkrila je rektorica.
Ustvrdila je kako se doktorski studij treba uređivati kao pravi dijamant. Smatra da se ne treba ocjenjivati samo zadovoljstvo studneta, već i ono što nauče.
– Ja nisam deterdžent da mi se prvo ocjenjuje zadovoljstvo, šaljivo je pojasnila Vican.
Pohvalila se i kako je njihov studij humanističkih znanosti besplatan, no zasniva se na radu s mentorom.
– Kome treba, mi ćemo mu sve kupit, kaže šaljivo Vican.
U raspravi se javila i jedna profesorica koja se požalila na veliki broj studenata koji odustanu od studija. Naime, i asisentima plaća i doktorat i daje plaću, doktorandi koji rade u neakademskom svijetu imaju problema s plaćanjem, jer sustav stipendiranja i nije baš riješen.
– Rodi vam se dijete pa se pitate je li važnije kupiti kolica ili platiti semestar, ispričala je profesorica. Doktorand s riječkog svučilišta ispričao je i kako jedan od njegovih kolega radi kao konobar ne bi li si platio doktorat.
Zaključci Pregleda reakreditacije doktorskih studija u RH
- Na doktorskim studijima, prema dostavljenim samoanalizama izrađenima u svrhu vrednovanja, u Republici Hrvatskoj studira 9645 doktorskih studenata u sedam znanstvenih područja.
- Najveći broj doktorskih studenata studira u području društvenih znanosti (2806), nakon čega slijede biomedicina i zdravstvo (1884) i tehničke znanosti (1719).
- Najveći prosječan broj studenata po studijskom programu studira u području biomedicine i zdravstva (157), nakon čega slijede biotehničke (90,13) i društvene znanosti (77,74).
- Najviše poslijediplomskih programa izvodi se u području društvenih znanosti (36), nakon čega slijede tehničke znanosti (23), humanističke znanosti (20), prirodne znanosti (15), biomedicina i zdravstvo (12) te interdisciplinarne znanosti (10).
- Prosječno najveći broj radova godišnje indeksiranih u bazama WoS i Scopus po znanstveniku (zaposleniku u znanstveno-nastavnom zvanju) imaju znanstvenici u tehničkom području (2,27), nakon čega slijede biotehničke znanosti (1,74) i društvene znanosti (1,41).
- Od svih reakreditiranih studija 43 % programa dobilo je dopusnicu, 57 % pismo očekivanja, 8 % postupak je završilo pismom očekivanja sa zabranom upisa novih studenata.
- Skupina pokazatelja koja se odnosi na potporu studentima područje je koje je prosječno u svim znanostima ocijenjeno dobrim ocjenama, dok je studijski program i njegovi ishodi područje u kojem najveći broj programa treba dodatna poboljšanja.
- Najvećim postotkom ocjena visoke kvalitete stručna povjerenstva ocijenila su pokazatelje na poslijediplomskim programima u prirodnim znanostima nakon čega slijede područja biomedicine i zdravstva (58 %), tehničke znanosti (56 %), biotehničke znanosti (54 %), društvene znanosti (48 %), interdisciplinarne (36 %) te humanističke znanosti (35 %).
- U prosjeku je najbolje ocijenjen pokazatelj mogućnost priznavanja prethodnih postignuća (82,35 % ocjena visoke kvalitete), dok je najniže ocijenjeni pokazatelj u prosjeku regrutiranje studenata iz zemlje i inozemstva (20,95 % ocjena visoke kvalitete).
