Rodni studiji izazvali su još panike među desničarima: ‘Nećemo dopustiti rodnu ideologiju’
Rodni studiji i dalje izazivaju paniku među desnim političarima otkako je inicijativu takvih studija pokrenuo Filozofski fakultet. Predsjednik Domovinskog pokreta, Ivan Penava, navodi da je u vladajućoj koaliciji dogovoreno da neće dopustiti uvođenje rodne ideologije. Unatoč tome, ministar obrazovanja, Radovan Fuchs, navodi da se treba pričekati akreditacijski postupak. Iako desničari žele zaustaviti ove studije, postupak akreditacije je jasan, a Sveučilišta u Hrvatskoj uživaju autonomiju od političkih pritisaka.
Foto: Ramona Ščuric | srednja.hr
Otkako je Filozofski fakultet najavio uvođenje Rodnih studija na diplomskoj razini, strah među desničarima ne staje. Kako kažu, boje se da se ovime ‘uvodi rodna ideologija’. Na tom tragu, predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava je prokomentirao novi studij koji će, ako sve prođe po planu, upisivati 20 studenata od akademske godine 2025./26.
Penava o dogovoru s koalicijom tvrdi: ‘Takvi programi se neće podržati’
Penava je tako u subotu poručio da je s vladajućom koalicijom, koju čini HDZ dogovoreno da rodna ideologija ‘ne može biti dio koncepta na kojemu se bazira vladajuća koalicija’. Na tom tragu, za novi studij je optužio svoje političke suparnike lijeve orijentacije.
– Što se tiče inicijative Filozofskog fakulteta, iza čega stoje aktivisti Možemo, dogovoreno je s našim koalicijskim partnerima da se implementacija takvih programa koji promoviraju rodnu ideologiju neće podržati, poručio je Penava.
Lider Domovinskog pokreta se osvrnuo i na Istanbulsku konvenciju, koju brojni desničari već godinama žele deratificirati. Konvencija je usmjerena u borbu protiv nasilja u obitelji i nasilja nad ženama te je prva konvencija koja donosi međunarodnu definiciju nasilja u obitelji. Međutim, desne struje smeta što je u konvenciji definiran rod. S jedne strane, Istanbulska rod definira kao biološku kategoriju temeljenu na dva spola, muškom i ženskom. No, ističe i rod koji je ‘društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce’. Čini se da je dio o rodu, izazvao žestoku političku polemiku koja traje uoči i nakon njene ratifikacije od strane Republike Hrvatske 2018. godine.
– Vezano uz Istanbulsku konvenciju, apsolutno smo za prava žena, za zaštitu od nasilja i agresije, ali implementaciju rodne ideologije u sustav, kako ju zamišljaju Možemovci i slična ekipa, nećemo dopustiti, navodi Domovinski pokret Penavine riječi putem društvenih mreža.
Fuchs navodi da ministar ne može u startu odbiti studijski program: Procedura je jasna
Iako Penava tvrdi da se vladajuća koalicija usuglasila da neće dopustiti ‘implementaciju rodne ideologije’ ne smatraju svi u Vladi da potencijalni studij na Filozofskom fakultetu donosi taj veliki strah desničara. Kao što smo ranije pisali, Ministar znanosti, obrazovanja i mladih, Radovan Fuchs, osvrnuo se na Rodne studije u malo smirenijem tonu. Kako je naveo, predloženi studij mora proći akreditaciju kao i svaki drugi studij. Na kraju će, rekao je ministar, Agencija za znanost i visoko obrazovanje dati svoj finalni potpis.
– Nije to nikakvo uvođenje rodne ideologije na fakultet, sačekajmo završetak čitavog postupka kako je on zakonom i propisima predviđen. Dakle, radi se i radit će se po postupku, a ministar nema ingerenciju zabraniti ili odbiti u startu neki od studijskih programa, naveo je Fuchs.
Kao što je srednja.hr ranije prva pisala, Rodni studiji u svijetu postoje već desetljećima. Prema prijedlogu Filozofskog fakulteta, studente Rodnih studija će očekivati 28 izbornih kolegija i seminara. Bit će tu i tri obavezna kolegija: Feministička teorija, Rodna povijest i Feministička metodologija. Studenti s diplomom Rodnih studija, prema planu bi se mogli zaposliti, između ostalog u medijima, vladinim uredima, državnim institucijama koji je bave pravima žena i manjina, umjetničkom, kulturnom sektoru, sindikalnim i pravnim organizacijama.
Iako se brojni desni političari zalažu za zaustavljanje Rodnih studija, sveučilišta u Hrvatskoj uživaju autonomiju. Ne samo po zakonu, već i po osim po 68. članku Ustava Republike Hrvatske.
– Autonomija sveučilišta predstavlja institucionalni okvir čija je svrha zaštita akademskih prava i sloboda članova akademske zajednice te intelektualne neovisnosti sveučilišta od svakog političkog pritiska i ekonomske moći. Autonomija sveučilišta uključuje odgovornost prema društvenoj zajednici. Prostor sveučilišta je nepovrediv. Nadležna državna tijela i tijela državne uprave na prostoru sveučilišta mogu postupati samo uz suglasnost rektora ili na temelju odluke nadležnog suda ili u slučaju neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovinu veće vrijednosti, stoji u četvrtom članku Zakona o znanosti i visokom obrazovanju, u dijelu koji se bavi akademskom samoupravom i autonomijom sveučilišta.
